Kult ličnosti

SERGEJ TRIFUNOVIĆ, popularni beogradski glumac, nastupit će na Splitskom ljetu u Euripidovoj “Hekubi”, koju režira rumunjski redatelj Felix Alexa. Naslovnu ulogu igra prvakinja splitskog HNK-a Zoja Odak, a nastupit će još Ana Vilenica, Nikola Ivošević, Dejan Bućin i drugi.

“Dramski program ovogodišnjeg Splitskog ljeta”, kako kaže njegova ravnateljica Senka Bulić, “upisuje se u dugogodišnju tradiciju izvođenja antičkih tekstova, a preko Shakespearea i Gogolja vodi nas ravno do uznemirujućih poetika prošloga stoljeća.” Dramskom premijerom “Satis sunt mihi pauci” splitska će publika prvi put upoznati rukopis Jean-Michela Bruyerea, jednog od najintrigantnijih multidisciplinarnih umjetnika s brojnim zapaženim radovima upravo u kazalištu. Baletni program, pak, nudi premijeru “Grka Zorbe”, plesnog spektakla na Prokurativama u koreografiji Istvana Herczoga.

 

PJER ŽALICA, bosanskohercegovački filmski redatelj, sudjeluje na Sarajevo Film Festivalu koji upravo počinje njegovim novim filmom “Plavi orkestar”. To je film o odrastanju tinejdžerskog benda u Jugoslaviji, gdje kroz priču o Plavom orkestru pratimo posljednjih trideset godina zajedničke historije. Na premijeri gledateljima će se pokloniti oko 40 njegovih aktera: od bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, Severine, Magnifica i Elvisa J. Kurtovicha, preko autorske ekipe, pa sve do članova benda.

Među ukupno 205 filmova vidjet ćemo još “Melankoliju” Larsa von Triera, “Le Havre” Akija Kaurismakija, nagrađen Srebrnom palmom u Cannesu, “Bilo jednom u Anadoliji”, remek-djelo turskog redatelja Nurija Bilgea Ceylana, “Krv prašta”, vrlo intrigantan film o krvnoj osveti u Albaniji, “Imamo papu” Nannija Morettija i druge.

 

MARINA ABRAMOVIĆ, najpoznatija svjetska vizualna umjetnica, ovih je dana aranžirala svoj vlastiti sprovod. Uz glumca Willema Dafoea, ona je nastupila u predstavi “Život i smrt Marine Abramović”, u režiji slavnog Roberta Wilsona, koja je nedavno izvedena u Manchesteru.

Umjetnica je napravila i oporuku u kojoj je dala upute i točnu koreografiju svojeg sprovoda. Kada umre, imat će tri kovčega. U jednom će biti njezino pravo tijelo, a u ostala dva bit će lažna. Nitko neće znati koji je koji. Bit će u isto vrijeme pokopana u rodnom Beogradu, u Amsterdamu i New Yorku. “U posljednje sam vrijeme bila na nekoliko sprovoda svojih prijatelja. I užasnulo me koliko rodbina i obitelj nisu razumjeli te pojedince i općenito način na koji su se ti sprovodi odvijali. Meni se to ne bi smjelo dogoditi”, rekla je Marina Abramović.

 

SVETISLAV BASARA, književnik iz Beograda, bit će predstavljen u američkoj nezavisnoj izdavačkoj kući “Open Letter” koja želi objaviti prijevod njegovog romana “Fama o biciklistima”. Roman Dejana Stojiljkovića “Konstantinovo raskršće” objavljen je, pak, nedavno u Rusiji, “Komo” Srđana Valjarevića u Bugarskoj, dok se “Hamam Balkanija” Vladislava Bajca pojavila u grčkom prijevodu na sajmu knjiga u Solunu.

Izdanja navedenih knjiga na drugim jezicima dio su projekta pod nazivom “Srpska proza u prevodu”, pod vodstvom beogradske izdavačke kuće “Geopoetika”. Tu su još i knjige Vide Ognjenović, Dragana Velikića, Mirjane Novaković i drugih. Sva djela iz prvog kruga edicije poslana su i njemačkim izdavačima na razmatranje.

 

BOŽIDAR MANDIĆ i njegova kazališna komuna Porodica bistrih potoka, koja živi na planini Rudnik u centralnoj Srbiji, obilježili su 35 godina rada predstavom “Analogije” u beogradskom Ateljeu 212. Potom je održan razgovor na temu “Individualna revolucija” u kojem su, među ostalima, sudjelovali teoretičar kulture Ratko Božović i direktor BITEF-a Jovan Ćirilov.

“Čitav princip ovog teatra zasniva se na ekspresiji i na tome da iskustva komune prenesu na scenu. Naša filozofija sastoji se u povratku zemlji i prirodi i zalaže se za netehnološki način života. Naše kazalište jest neka vrsta buntovnog prijedloga da teatar, kao i život, mogu da budu drugačiji”, kaže Mandić.

 

LARA RITOŠA i njezin plesni studio “Fiskulturnik” izveli su ovih dana ispred Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu plesni performans “Yugo yoga”, nastao spajanjem detalja iz sletova iz socijalističkog razdoblja s pokretima gimnastike i joge. Plesne pokrete prate revolucionarne pjesme, slogani i riječi iz Titovih govora, te poruke o zdravlju i samospoznaji.

Projekt “Fiskulturnik” postoji od 2007. godine i bavi se istraživanjem fizičke i vizualne kulture bivših socijalističkih zemalja s ciljem da nas podsjeti na važan dio našeg identiteta u čijem stvaranju su velik utjecaj imali gimnastika i sletovi. U performansu su prisutni elementi nostalgije i ironije prema vremenu stvaranja mita o socijalističkom “novom čovjeku”, koji je razoren na vrlo grub način. “Nakon svega što se dogodilo, želimo da se kroz suočavanje s činjenicama iz prošlosti ljudi konačno pomire sami sa sobom”, kaže Lara Ritoša.

 

LEONARDO DA VINCI, slavni talijanski slikar iz doba renesanse, naslikao je sliku pod nazivom “Salvator mundi” (Spasitelj svijeta), koja je do sada bila nepoznata javnosti, a nedavno je identificirana kod jednog anonimnog skupljača umjetnina u New Yorku. Riječ je o izgubljenom portretu i jednom od najvažnijih umjetničkih otkrića u novijoj povijesti.

Poznato je, naime, kako nedostaje oko 75 posto slika koje je naslikao veliki majstor, a ova je ocijenjena vrhunskim radom. Slika će se pojaviti na velikoj Leonardovoj izložbi koja se za studeni sprema u Nacionalnoj galeriji u Londonu. Procjenjuje se da vrijedi oko 200 milijuna funti, koliko je ponudio jedan kolekcionar. Inače, slika je bila prodana 1958. godine na aukciji u Sotheby’su za 45 funti, jer je pogrešno bila atribuirana Giovanniju Antoniju Boltraffiju.