Kult ličnosti

JOSIP BOBI MAROTTI, popularni glumac, preminuo je u Zagrebu u 89. godini. Igrao je u kazalištu, na filmu i u TV serijama. Brojna publika pamtit će ga ponajprije kao komičara koji je na crnohumoran način spajao smiješnu i tužnu stranu naših života.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Marotti je iz Zagreba pobjegao u partizane, gdje je zajedno s Perom Kvrgićem, Dragom Krčom, Đokicom Milakovićem i drugima bio član Kazališta narodnog oslobođenja. Poslije rata nastavlja profesionalnu karijeru u riječkom i zagrebačkom HNK-u, ali zlatno doba doživljava u kazalištu “Gavella” i predstavama koje će ga obilježiti: “Kraljevu”, “Vučjaku”, “Dundu Maroju”, “Revizoru” i drugima.

Ostvario je efektnu ulogu u filmu “Ženidba gospodina Marcipana”, pa kao Illustrissimus u vrlo uspješnoj TV seriji “U registraturi”, a najmlađi su uživali u njegovom glasu Freda Kremenka u popularnom crtiću. Ono što je najvažnije, Bobi Marotti je, poput Fernandela, Jacquesa Tatija ili Pavla Vujisića, bio stvarno i autentično lice koje smo voljeli. U kazalištu, na filmu i u životu.

THOMAS OSTERMEIER, poznati njemački kazališni redatelj, bit će s radikalnim uprizorenjem Shakespeareovog “Othella” jedan od sudionika Festivala svjetskog kazališta u Zagrebu, koji se održava od 9. do 27. rujna. Na festival dolazi i hvaljeni flamanski umjetnik Jan Fabre s autorskom vizijom mita o Prometeju, a prvi put u Hrvatskoj gostuje nizozemski redatelj Ivo van Hove, s predstavom “Opening Night” prema kultnom filmu Johna Cassavetesa. Iz bečkog Burgtheatera stiže “Dorian Gray” u režiji Bastiana Krafta, inspiriran suvremenim opsesijama kozmetikom i savršenstvom tijela. U finalu nas očekuje “Gardenia” belgijskog koreografa i redatelja Alaina Platela – priča o barcelonskom kabaretu koji okuplja umirovljene zvijezde, a one pripremaju plesne točke imitirajući Marlene Dietrich, Dalidu i Lizu Minelli.

SRĐAN KARANOVIĆ, redatelj iz Beograda, dobio je nagradu “Aleksandar Lifka” za izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji na upravo završenom filmskom festivalu na jezeru Palić kraj Subotice. Nagradu za životno djelo, koja također nosi ime prvog vlasnika kina na ovim prostorima Aleksandra Lifke, dobio je Lordan Zafranović, a uručila mu ju je  glumica Mira Banjac.

Ove godine na palićkom festivalu predstavljeno je ukupno 95 filmova, među kojima su i uzbudljive specijalne selekcije “Paralele i sudari”, “Mladi duh Evrope” i retrospektive novog poljskog i mađarskog filma. Vrlo posjećen je bio i okrugli stol na temu odnosa filma i raspada Jugoslavije pod nazivom “Kako je počeo rat na mom balkanskom poluotoku”.

BRANISLAV MIĆUNOVIĆ, ministar kulture Crne Gore, potpisao je ovih dana s direktorima 11 centara za kulturu sa sjevera Crne Gore ugovore po kojima je tim kulturnim centrima iz državne blagajne pripalo devet hiljada eura “za organizaciju manifestacija i festivala koji su od značaja za ravnomjeran kulturni razvoj Crne Gore”.

“Namjera nam je bila da doprinesemo cjelovitom korištenju kulturnih potencijala sjevera, povećanju kvaliteta umjetničke produkcije, zaštiti kulturnih dobara i poštovanju specifičnih kulturnih potreba ovog kraja”, rekao je Mićunović. Zanimljivo je da su ugovori potpisani u Cetinju, jedinoj crnogorskoj općini koja nema centar za kulturu.

DINO MUSTAFIĆ, sarajevski redatelj, nakon predstave “Rođeni u YU”, oslanjajući se na dokumentarna istraživanja, priprema u Bitef teatru u Beogradu predstavu o života Srba i Albanaca na Kosovu. U pripremi predstave intervjuirano je srpsko i albansko stanovništvo s Kosova na temu njihovih uspomena, pogleda na svijet i razmišljanja o budućnosti.

“U ovaj projekt ušao sam s velikom odgovornošću zato što znam koliko je ovo što ćemo mi govoriti bolno i važno, što ima veze sa zabludama i stereotipima, sa raznim oblicima diskriminacije, šovinizma i nacionalizma, sa manipulacijom osjećanjima, sa patriotizmom koji je u proteklim godinama, što bi rekao Kiš, najčešće bio utočište za hulje”, ističe Mustafić.

Predstava će se igrati dvojezično. Premijera je zakazana ove jeseni u Beogradu i Prištini.

EMORY DOUGLAS, jedan od glavnih umjetnika afroameričke pobune 1960-ih godina i neformalni ministar kulture Crnih pantera, ovih je dana u Nacionalnom muzeju američke povijesti “Smithsonian” u Washingtonu predstavio serijal svojih umjetničkih fotografija pod nazivom “Za sve one koji vide: Vizualna kultura i borba za ljudska prava”. Douglas kaže da su njegove fotografije pomogle obespravljenoj populaciji da postane svjesna sebe, odnosno da je vizualna kultura – posteri, fotografije, pamfleti, bedževi – uz govore nadarenih oratora kakvi su bili Martin Luther King i Malcolm X, snažno doprinijela borbi za građanska prava u Sjedinjenim Američkim Državama.

“Moj posao kao povjesničara kulture bio je da se koncentriram na utjecaj vizualne kulture i na njenu sposobnost da mobilizira javno mnijenje”, rekao je organizator izložbe Morice Berger.

CHARLES BUKOWSKI, američki pisac, prvi je na popisu od desetoro književnika čije se knjige u Americi najčešće kradu. Odmah iza njega je rock-guru William Burroughs, a na trećem mjestu je bitnik Jack Kerouac, tvrdi američki magazin “Publishers Weekly” koji je naručio ovo istraživanje. Četvrtu poziciju zauzima Paul Auster, autor “Njujorške trilogije”, a slijede Don Delillo, autor romana “Padač” i “Podzemlje” i kultni Hunter S. Thompson. Desetu poziciju drži dobitnik Pulitzerove nagrade za književnost Jeffrey Eugenides.

Urednici časopisa “Publishers Weekly” došli su na ideju da objave listu autora najčešće ukradenih knjiga u američkim knjižarama poslije nedavne afere povjesničara Barryja Landaua koji je ukrao dokumente potpisane rukom Abrahama Lincolna.