Obala kao rudnik novca

Početkom svibnja brojne su nevladine udruge prosvjedovale protiv pokušaja HDZ-a da na posljednjoj sjednici Sabora prije ljetne stanke izglasa paket građevinskih zakona: zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji te Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojim bi se masovno legalizirali bespravni objekti. Nije nam poznato kako je borba završila, jer se o izmjenama vjerojatno glasa u petak, 16. srpnja. Nevladine udruge, oporba, arhitekti i drugi nezavisni stručnjaci smatraju da su izmjene zakona predložene kako bi se omogućili lakša apartmanizacija obale i visoki profiti građevinskim mešetarima.

Zastupnica SDP-a Mirela Holi, koju bi mnogi rado vidjeli na mjestu ministrice zaštite okoliša, objasnila nam je zašto će glasati protiv.

– Izmjene zadiru u strategiju prostornog planiranja, sustav se sve više približava točkastom, tj. lokacijskom urbanizmu, jer se suspendiraju izrade detaljnih urbanističkih planova – smatra ona.

Izvor korupcije

Vlada, pak, tumači da je cilj izmjena da se olakša ishođenje potrebnih dozvola i tako omoguće nove investicije. Mirela Holi to vidi drugačije:

– Pogoduje developerima, koji na umjetan način dižu cijene terena izmjenom prostornih planova i planiranjem turističkih i sportsko-rekreacijskih sadržaja, a mi nemamo nikakvu garanciju da će se i takvi projekti realizirati. Izmjene omogućuju da pojedinci dobiju priliku za prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište, a onda odustanu od projekta.

Zorislav Antun Petrović iz Transparensi internešnela u predloženim izmjenama vidi izvor korupcije.

– Činjenica da se količina zemljišta koja se može prodati izravnom pogodbom povećava s prijašnjih 20 na 50 posto, otvara prostor za diskrecijsko odlučivanje lokalnih vlasti, posebno kad je riječ o etažiranju zemljišta. Razlika u cijeni gradnje turističkih i građevinskih zona je ogromna, jedini je uvjet poštivati odluku lokalne zajednice. One sada bez problema mogu investitoru omogućiti golemu dobit i dovesti ga u povlašten položaj u odnosu na one koji su gradili na skupljem građevinskom zemljištu – kaže Petrović.

Premijerka Jadranka Kosor nedavno je najavila ukidanje Zakona o golfu, u kojem je jedan od najvećih problema bila mogućnost etažiranja zemljišta, što omogućuje apartmanizaciju. Sada se ta mogućnost samo prebacuje iz jednog u drugi zakon, a problem ostaje. Poseban problem ovakvih zakona je u pogodovanju investitorima, kojima će izmjene donijeti puno novca: poznato je da već dulje brojni mešetari po Jadranu otkupljuju poljoprivredno zemljište. Udruge smatraju da to rade u dosluhu s vlašću i da se zakon mijenja kako bi im se omogućio veći profit.

Jagoda Munić iz Zelene akcije smatra kako se predloženim izmjenama nanosi nepovratna šteta hrvatskom prostoru i prostornoj politici.

– Usvoje li se zakoni, bit će teško, pa i nemoguće prostorno planiranje ikada više postaviti na zdrave noge i zaštititi prostor. Posljedice bi bile nesagledive za obalni pojas i otoke, koji su najvredniji i najzanimljiviji raznim špekulantima i mešetarima. To je čista apartmanizacija i stvaranje gradova-duhova, a ulaganje u hotelijersko-ugostiteljske objekte. To je nepovratna šteta za sve, nelojalna konkurencija onima koji se već bave turizmom i suprotno principima turizma koji se temelji na principima održivog razvoja – kaže Jagoda Munić.

Za nekoliko će mjeseci parlamentarni izbori; ako opozicija pobijedi, sporni će se zakon zasigurno ponovno mijenjati. SDP se zalaže za uvođenje položajne rente vlasnicima zemljišta koji nakon prenamjene nisu dovršili planirane projekte u određenom roku. To bi, smatra Mirela Holi, donekle zaštitilo interese države:

– Kupi li netko kvadrat zemljišta za 30 eura, a nakon prenamjene cijena mu skoči na 260, velik dio profita trebao bi prepustiti jedinicama lokalne samouprave.

Bez javne rasprave

Što se tiče Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojim se omogućuje legalizacija oko 100.000 bespravno izgrađenih objekata, jasno je kako je riječ o HDZ-ovom predizbornom populističkom potezu. Nitko ne spori da se problem bespravne gradnje treba riješiti i da se ne mogu rušiti kuće u kojima žive socijalno ugrožene obitelji. Lijepo je i to što će i država zaraditi u procesu legalizacije tih objekata, ali je opći dojam da se ovom prevažnom političkom, arhitektonskom i socijalnom problemu trebalo pristupiti s više takta. Udruga GONG upozorava kako je u oba slučaja potpuno izostala javna rasprava, koja je trebala pomoći kvalitetnijoj izradi zakonskih rješenja. Umjesto toga, HDZ je pribjegao staroj taktici stavljanja javnosti pred gotov čin, pa su ovim zakonskim prijedlogom izjednačeni oni koji žive 30 godina u nakaradnoj građevini u predgrađu Splita, u naselju bez definirane infrastrukture, i investitor koji je preko noći sagradio kičastu apartmansku zgradurinu tik uz obalu.

Jagoda Munić upozorava na brojne nelogičnosti.

– Prilikom legalizacije nije uzeto u obzir koliko uopće ima bespravnih objekata, točan broj bi se radio kada se zakon donese, što je nevjerojatno. Obiteljske kuće i poljoprivredna gospodarstva moguće je legalizirati i prema postojećim zakonima, a ovo ide na ruku onima koji će preko noći zaraditi na većim ilegalno sagrađenim objektima. Tome je cilj punjenje proračuna prije izbora, kupovanje određenih  društvenih slojeva, koji će profitirati od izmjena i trajnog uništavanje obale – kaže ova aktivistica.

Interesantno je da je SDP donedavno podržavao ovaj zakon, ali su nakon velikih kritika promijenili stav i odlučili glasati protiv zakona koji će dovesti do legalizacije bespravne gradnje. Mirela Holi, koja je i sama na saborskom Odboru za prostorno uređenje podržavala zakon, objašnjava kako je do toga došlo.

– Mi smo u osnovi podržali ideju, ali smo imali puno prijedloga kako bi se poboljšale uočene manjkavosti. Mnoge naše primjedbe predlagač je usvojio, ali mnoge nije. Ponajprije smatramo kako ovaj zakon neće dovesti do toga da se bespravna gradnja sasiječe u korijenu, da se legalizira ono što se mora, ali da se u budućnosti takve pojave zaustave. Osim toga, smatramo da se država treba snažnije osigurati kod naplate legalizacije te da onima koji bi i dalje odugovlačili s legalizacijom mora zaprijetiti oduzimanjem objekta – kaže Mirela Holi.