Pokrajine
Sedamdeseta godišnjica savjetovanja u Abezu
Ustanak nije počeo stihijski
Razmotreni su politička situacija i raspoloženje naroda Korduna i Banije te je donesena krucijalna odluka – i to je najdalekosežniji sadržaj Abeza – da se u noći 23/24. jula izvedu prve oružane akcije na ustaške punktove u kotarevima Glina i Vrginmost
Uz prisustvo brojnih antifašista iz Zagreba, Karlovca, Cazinske krajine iz BiH, sa Banije i Korduna, ali bez službenih predstavnika Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, u šumi Abez kraj Vrginmosta obilježena je 70. godišnjica povijesnog savjetovanja održanog 19. jula 1941. godine, na kojem je donijeta odluka o dizanju ustanka na Baniji i Kordunu. Proslavi je prisustvovao i narodni heroj Rade Bulat, uz narodnog heroja Milutina Baltića jedini živući sudionik tog savjetovanja. Baltić zbog bolesti, nažalost, nije mogao doći.
Dalekosežna odluka
Tadašnji sekretar CK KPH Rade Končar i tadašnji rukovodilac Okružnog komiteta KP Karlovca i član CK KPJ Josip Kraš, okupili su u julu 1941. osmero vodećih komunista iz tadašnjih kotareva Glina, Vojnić i Vrginmost. Končar je saopćio odluku Politbiroa CK KPJ od 4. jula iz Beograda o podizanju općenarodnog oružanog ustanka u tada raskomadanoj Jugoslaviji.
– Prema tome, ustanak i oružana antifašistička Narodnooslobodilačka borba nisu u Hrvatskoj započeli stihijski, kao plod neke visoke patriotske svijesti i viteštva Hrvata, Srba i drugih, kao što se to već godinama indirektno sugerira hrvatskoj javnosti od strane velikog dijela političara i kvazi-historičara. Razmotreni su politička situacija i raspoloženje naroda Korduna i Banije te je donesena krucijalna odluka – i to je najdalekosežniji sadržaj Abeza – da se u noći 23/24. jula izvedu prve oružane akcije na ustaške punktove u kotarevima Glina i Vrginmost – kazao je Mirko Mećava, član predsjedništva SABA RH.
Tako je, dodao je Mećava, u Banskom Grabovcu izvedena prva organizirana oružana akcija u Hrvatskoj pod vodstvom Vasilja Gaćeše. Epilog tih brojnih akcija bio je skorašnji općenarodni ustanak u Srbu.
– Srpski narod Banije i Korduna i velik dio Hrvata i Muslimana iz Cazinske krajine masovno su prihvatili NOB kao svoje životno opredjeljenje, unijeli su u tu borbu sve svoje snage, uključujući živote hiljada mladića i djevojaka, hranili su vojsku i bili utočište ranjenim i bolesnim borcima. No, kada se hrvatskim antifašizmom treba hvaliti u antifašističkoj Evropi, pa i u Hrvatskoj na najvišim proslavama, kao nedavno u Brezovici, srpski narod Korduna i Banije uopće se ne spominje. Vjerujem da će naučnici i historičari to ubrzo priznati i objelodaniti hrvatskoj javnosti – dodao je Mećava.
Časna borba
– Časno smo se borili za bivšu SFRJ i za današnju Hrvatsku, svi zajedno. Bez pogovora smo prihvatili odluke CK KPJ i sproveli ih u djelo. Goloruki smo se suprotstavili nadmoćnijem neprijatelju i od njega morali otimati oružje da bismo se imali čime boriti. Kod nas još ni danas nema prave ravnopravnosti naših ljudi, a bez pune istine o našoj borbi nema ništa – kazao je general u penziji i narodni heroj Rade Bulat.
O odjecima odluka iz Abeza i njihovom značenju za Karlovac i druga mjesta tog dijela Hrvatske govorio je Josip Boljkovac. Članovi SKD-a “Prosvjeta” iz Malog Gradca i Vrginmosta izveli su prigodni kulturno-umjetnički program, a osim “Novosti” i “Glasa antifašista”, ostali su mediji ovaj događaj ignorirali.
U karlovačkom naselju Mrzlo polje, pored današnje tvornice sanitetskog materijala “Lola Ribar”, na pruzi za Dugu Resu, Ogulin i Rijeku, karlovački su antifašisti 19. jula 1941. podmetnuli eksploziv i digli prugu u zrak, shodno odlukama iz Abeza. Antifašisti Karlovca i Duge Rese položili su cvijeće na spomen-ploču kojom je obilježena ta akcija. Od 1990. to je prvo obilježavanje spomenute akcije.
Milan Cimeša
Nakon prvih rezultata popisa stanovništva
3.217 Baranjaca manje nego 2001.
Jedino Općina Bilje, najbliža Osijeku, ima više stanovnika nego prije deset godina. Broj njenih stanovnika povećao se za 177 pa ih sada ima 5.657
Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011, devet baranjskih jedinica lokalne samouprave (osam općina i jedan grad) imaju 39.416 stanovnika, što je smanjenje za 3.217 stanovnika u odnosu na 2001. godinu kad je bilo popisano 42.633 Baranjaca. Jedino Općina Bilje, najbliža Osijeku, ima više stanovnika nego prije deset godina. Broj njenih stanovnika povećao se za 177 pa ih sada ima 5.657.
Na papiru je i Općina Čeminac povećala broj stanovnika za 47 pa ih sada ima 2.903, ali samo zato što je između dva popisa iz sastava Općine Jagodnjak izdvojeno naselje Novi Čeminac (320 stanovnika) i pripojeno Općini Čeminac.
Ostale općine i Grad Beli Manastir demografski opadaju. Naselje Beli Manastir i tri prigradska naselja sada imaju 928 stanovnika manje pa broje 10.058 stanovnika. Najveća općina Darda ima pad od 128 stanovnika pa sada broji 6.934 ljudi, dok su se Kneževi Vinogradi smanjili za 626 stanovnika te sada imaju 4.560 stanovnika.
Demografski najmanja baranjska općina Jagodnjak doživjela je – dobrim dijelom i zbog izdvajanja naselja Novi Čeminac – daljnji pad na samo 2.040 stanovnika, što je za skoro 500 manje nego prije deset godina. Draž je pao ispod 3.000 pa sada ima 2.763 stanovnika, što je smanjenje za skoro 600. Općina Petlovac sada broji 2.407 stanovnika, što je manje za 336, a Općina Popovac ima pad od 333 i sada broji 2.094 stanovnika. J. Nedić
Dan VSNM-a Karlovačke županije
Provedite napokon Ustavni zakon!
U nedjelju, 17. jula VSNM Karlovačke županije obilježio je svoj dan i krsnu slavu –sveštenomučenika Savu Trlajića. Sjednica starog-novog saziva Vijeća održana je u autokampu Radonja u vlasništvu Milenka Ljepovića, novog člana VSNM-a Grada Karlovca i Karlovačke županije. Prisustvovali su joj i predstavnici srpske zajednice iz Gline i Rijeke.
Prisutnima se prigodnim riječima obratio dosadašnji, a čini se i budući predsjednik županijskog VSNM-a Rade Kosanović.
– U proteklih osam godina morali smo dokazivati da smo lojalni građani ove države. Prešućivali smo brojne probleme naše zajednice ne želeći izazvati nove probleme. Treći mandat je prilika da se to promijeni. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina konačno se mora početi poštivati i provoditi u praksi, svidjelo se to nekome ili ne. U suprotnom, tražit ćemo nadzor nad provedbom Ustavnog zakona. Tražit ćemo i promjene tog zakona, jer više ne prolazi dobrovoljnost njegove primjene, već moraju biti određena jasna prava i obaveze države. U tom smislu djelovat će i novo županijsko Vijeće – kazao je Kosanović, koji je treći put zaredom dobio najveći broj glasova u županiji. M. C.
Povratničkim opštinama Vladina sredstva
30 miliona kuna za infrastrukturu
Projekti komunalne infrastrukture uvelike će poboljšati vodosnabdijevanje i lokalne ceste te će omogućiti izgradnju kapitalnih i drugih objekata u srpskim povratničkim sredinama
Na osnovu koalicionog sporazuma SDSS-a i HDZ-a, prošle su sedmice u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva uručeni ugovori o realizaciji projekata komunalne infrastrukture u srpskim povratničkim opštinama, vrijedni trideset miliona kuna. Ugovore o odobrenim projektima sedmorici zamjenika župana, koji će ih dati svojim lokalnim sredinama, uručio je državni tajnik Ministarstva Stanko Janić, a sredstva su odobrena iz programa Vlade nakon što su na osnovu koalicionog sporazuma ušla u Vladin program za ovu godinu.
Na prigodnoj svečanosti u Virovitici uručeni su ugovori za tamošnje jedinice lokalne samouprave, odnosno za Grad Slatinu i opštine Voćin i Suhopolje. Ugovore je zamjenicama načelnika Slatine (SDP) i Suhopolja (SDSS) uručio Igor Pavković, županijski šef SDSS-a u Virovitičko-podravskoj županiji i aktuelni zamjenik načelnika Opštine Voćin. Uručivanju su prisustvovali i predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović i potpredsjednik stranke i saborski zastupnik Milorad Pupovac.
– SDSS upravlja u 15 opština u kojima ima svoje načelnike. Iz činjenice da su ugovori odobreni za 52 opštine u kojima žive Srbi, jasno je vidljivo da mi ne gledamo samo usko stranačku politiku, nego se jednako borimo za sve sve naše sunarodnike kako bismo im stvorili kvalitetnije uslove za život – rekao je Stanimirović.
Plasiranih 30 miliona kuna uvelike će poboljšati vodosnabdijevanje, lokalne ceste, omogućiće izgradnju kapitalnih objekata i drugih elemenata komunalne infrastrukture u srpskim povratničkim sredinama. B. Rkman
Rezultati manjinskih izbora u Istri
Klub Srba ima razloga za slavlje
U Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Pule izabrano je 15 članova, a u županijsko njih 25. Svi su sa liste Kluba Srba Istarske županije, udruge osnovane prije nekoliko mjeseci
Razloga za pobjedničko slavlje na manjinskim izborima u Istri imaju predstavnici samo jedne liste. Riječ je o listi Kluba Srba Istarske županije koju je podržao SNV. No, s obzirom na broj ljudi koji su glasali, pitanje je ima li razloga za veselje; možda, ako znamo da ih je bilo čak duplo više nego na prethodnim manjinskim izborima.
Prema podacima objavljenim na sajtu Istarske županije, od ukupno 8.659 upisanih birača na izbore je izašlo njih 620, dok je važećih glasačkih listića bilo 590. Na listi za Istarsku županiju biralo se između 65 kandidata, a na listi za Grad Pulu, u kojoj ima najviše Srba, bilo ih je 39. Od registriranih 4.162 birača na području Grada Pule glasao je 331 pripadnik srpske nacionalne manjine.
Najviše glasova u Puli je osvojio Miloš Bajić, predsjednik Kluba Srba Istarske županije i pulskog ogranka SDSS-a, koji je dobio 176 glasova. Sa osvojena 343 glasa na prvom mjestu županijske liste našla se Slavica Popadić, također kandidatkinja Kluba Srba Istarske županije. U Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Pule sukladno broju glasova odabrano je 15 članova, a u županijsko njih 25. Svi su sa liste Kluba Srba Istarske županije, udruge osnovane tek prije nekoliko mjeseci, čiji su članovi uglavnom mladi ljudi. A. Dimitrijević
Baranjsko selo oporavlja se od demografskog pada
Za Bolman još ima nade
Prema broju pravoslavnih vjernika, baranjsko selo Bolman nekada je bilo jedno od najvećih u Budimskoj eparhiji. Demografsko opadanje traje, međutim, već decenijama, a na prelazu iz 20. u 21. stoljeće dogodio se dramatičan pad stanovnika pa se broj Bolmanaca – ne računajući Novi Bolman i Majške Međe koji su tada pripadali istoj mjesnoj zajednici – sa 741 duša u 1991. smanjio na samo 450 ljudi u 2001. godini. Ovogodišnji popis, međutim, bilježi porast stanovnika pa Bolmanaca danas ima – 525.
Uz opadanje broja stanovnika, Bolman je nazadovao i u svakom drugom pogledu. Neke kuće ostale su potpuno prazne, pa su vremenom propale, a u većini drugih žive jedna ili dvije starije osobe. Kuće u kojima žive tri generacije postaju sve rjeđe pa i bolmanska područna, četverogodišnja osnovna škola ima malo učenika.
Ipak, u posljednjih nekoliko godina nešto se pomiče nabolje. Izgrađena je kuća ispraćaja na groblju, asfaltirana jedna ulica, izgrađen pločnik u glavnoj ulici gdje ga prije nije bilo, uređen dom kulture, izgrađeno dječje igralište, već nekoliko godina obnavlja se bolmanska crkva, polako se uređuje etnokuća. Čak je obnovljena i trafostanica uz samu crkvu. Ovog proljeća, u sklopu javnih radova, a ponajviše zahvaljujući Dani Simić, oko crkve i ispred doma kulture uređene su cvjetne rondele te okrečeni rubnici uz kolnik. Za Bolman to su – veliki koraci. J. Nedić
Akcija Udruženja “Zapadni Srem” i Vukovarsko-sremske županije
Odmor i lečenje u Bizovcu
Zahvaljujući Vukovarsko-sremskoj županiji koja sufinansira projekat, penzioneri imaju besplatan autobuski prevoz od ponedeljka do petka, a ulaznica za celodnevni boravak u Bizovcu košta svega 15 kuna
Više od dve stotine penzionera Udruženja “Zapadni Srem” do kraja leta će iskoristiti pogodnosti organizovanog odlaska u banje. Već su u junu dve grupe penzionera ovog Udruženja boravile po deset dana u banji Vrućici u Tesliću u Republici Srpskoj, a od početka jula naši najstariji sugrađani organizovano odlaze u banju Bizovac kod Osijeka.
– U organizaciji županijske organizacije udruženja penzionera i odbora za brigu o osobama treće životne dobi, provodimo projekat “6.500 penzionera u Bizovac” namenjen prvenstveno penzionerima s najnižim primanjima i najnižim socijalnim statusom – kaže predsednica Udruženja Mila Landup.
Zahvaljujući Vukovarsko-sremskoj županiji koja sufinansira čitav projekat, boravak u banji Bizovac za penzionere je povoljniji uz odnosu na ostale posetioce.
– Uslovi su dosta povoljni, jer penzioneri imaju besplatan autobuski prevoz od ponedeljka do petka, a ulaznicu plaćaju svega 15 kuna za celodnevni boravak, što je upola jeftinije nego za ostale korisnike. Osim toga, penzioneri u banji mogu ručati za svega 20 kuna tako što na početku sedmice izaberu i uplate jelovnik za narednih pet dana – dodaje predsednica penzionerskog Udruženja sa sedištem u Vukovaru.
Interes penzionera s područja Vukovara, Borova naselja, Trpinje, Markušice, Ostrova, Borova i drugih mesta je velik, a oni koji nisu obuhvaćeni julskim grupama mogu se prijaviti za avgust jer akcija još traje. U septembru će ponovo biti aktuelni odlasci u Teslić.
– S banjom Vrućicom u Tesliću imamo potpisan ugovor kojim je za naše članove predviđena mogućnost plaćanja na šest rata. Desetodnevno banjsko lečenje, uključujući sve terapije koje su potrebne svakom od penzionera, a koje lekar utvrdi po dolasku u banju, košta 290 evra. Prošle godine je u Tesliću boravilo 50-ak članova našeg Udruženja, a približno toliko će ih biti i ove – ističe Mila Landup, dodajući kako je velika šteta što takve pogodnosti zbog svog socijalnog statusa ne može koristiti i veći broj penzionera.
Udruženje “Zapadni Srem” broji oko dve hiljade članova iz 13 podružnica s područja Vukovarsko-sremske županije i jedne (u Dalju) s područja Osječko-baranjske županije.
D. Bošnjak
Proslava Petrovdana u Novom Gradu u Republici Srpskoj
Dragi gosti, dobri domaćini
Stanovnici Novog su veseli ljudi i vole pjesmu, govori Milan Kukavica dok se na bini izmjenjuju ansambli i pjevačke grupe, domaćini i gosti, svi praćeni pljeskom
Obilježavanje Petrovdana, dana Općine Novi Grad u Republici Srpskoj (bivšeg Bosanskog Novog), uveličali su brojni folkloraši: domaćini, članovi KUD-a “Una” i gosti, KUD-ovi “Mladen Stojanović” iz Prijedora i “Miloš Mišo Dujić” iz Čelinca, te Udruženje Ukrajinaca “Taras Ševčenko” iz Banjaluke i zagrebački pododbor “Prosvjete”.
Milan Kukavica, sekretar Javne ustanove Kulturno-obrazovni centar Novi Grad kaže:
– Kulturno-obrazovni centar vodi poslove vezane uz kulturu i u njenoj nadležnosti je kulturni život u našem gradu, u kome godišnje bude do deset do 15 manifestacija.
KUD “Una” broji preko 200 članova, raspoređenih u folklornu i muzičku sekciju, mušku i žensku pjevačku grupu, a odnedavno i zbor.
– Imamo velik broj najmlađih članova, djece do četvrtog razreda koja se sama javljaju jer žele plesati – kaže Kukavica, što potvrđuju i roditelji djece koja su formirala kolonu za defile gradom.
– Nažalost, živimo u vrijeme recesije, pa se prvo kreše kultura, tako da nam ove godine nisu došli prijatelji iz Slovenije, Gruže u Srbiji i drugih ansambala koji su dolazili na petrovdansku manifestaciju – dodaje.
Kolona s nekoliko stotina učesnika išla je centrom grada, zastajući na nekim točkama kako bi odigrala koje kolo ili zapjevala, a broj promatrača je stalno rastao, da bi se oko bine skupilo nekoliko hiljada ljudi.
– Stanovnici Novog su veseli ljudi i vole pjesmu – objašnjava Milan dok se na bini izmjenjuju ansambli i pjevačke grupe, svi praćeni pljeskom.
Ansambl “Prosvjete” izveo je ličko prelo kao dobrodošlu promjenu na pozornici, jer su se svi osim Ukrajinaca, koji su se predstavili svojim plesovima, uglavnom odlučili za pjesme, plesove i kola iz istočne i južne Srbije.
I domaćini su bili na visini zadatka, od dobrodošlice i okrepljenja do druženja učesnika, koje se nakon nastupa odvijalo u Srednjoškolskom centru. Nakon večere stanovnici su se spontano organizirali i narednih nekoliko sati zajedno plesali, pjevali i svirali, prije nego što su veseli u sitne sate otišli svojim kućama.
Nenad Jovanović
Peta međunarodna smotra folklora nacionalnih manjina u Dardi
Pjevali s Poljacima, Makedoncima i Crnogorcima
Za 1.500 okupljenih ljubitelja dobre pjesme i bogatog folklora upriličen je svečani defile svih sudionika, obučenih u narodne nošnje i u pratnji orkestara
Oko 250 učesnika, gostiju iz Makedonije, Poljske, Crne Gore i domaćina iz Hrvatske, okupilo se na Petoj međunarodnoj smotri folklora nacionalnih manjina održanoj u Dardi, koju je u okviru obilježavanja Dana općine organizirao pododbor SKD-a “Prosvjeta”.
Na smotri je učestvovalo osam kulturno-umjetničkih društava: “Biser” iz Kičeva u Makedoniji, folklorna grupa pjesama i plesova “Zamojščizna” iz Poljske, kulturno-umjetničko društvo “Sloga” Đenovići iz Crne Gore, “Branislav Nušić” iz Borova, “Čardaš” iz Suze i domaćini – mađarski i romski KUD “Darda” te KUD “Branko Radičević”.
Za 1.500 okupljenih ljubitelja dobre pjesme i bogatog folklora upriličen je svečani defile svih sudionika, obučenih u narodne nošnje i u pratnji orkestara.
Povodom Dana općine Darda organizirana je i izložba slika sedmog saziva slikarske kolonije Likovne radionice “Petar Dobrović” iz Darde, čiji katalog čini ukupno 25 slika i isto toliko autora, među kojima su zastupljeni i akademski slikari. Osvrt na izložbu dao je kustos Pero Matić ocijenivši da je “tradicionalna inspiracija izloženih slika u pitomom krajoliku južne Baranje, Darde i slivova rijeke Drave i Kopačkog rita”.
– Slike pred nama su prepune svjetlosti, iskričavih tonova bogatog i studiozno postavljenog kolorita. Iza nas ostaje još jedna izložba zavidne likovne vrijednosti, što slikarsku koloniju “Petar Dobrović” na ovom kulturnom prostoru opravdano postavlja kao granicu vrijednosti ukupnih kulturnih događanja – rekao je Matić.
Kao i svake godine, i ovaj je put povodom Dana općine održana šahovska simultanka u prostorijama pododbora SKD-a “Prosvjeta”, koja je okupila desetak ljubitelja šaha. P. Arbutina
Politika se ponovo uplela u školstvo?
Opet gužva u OŠ Jagodnjak
Ako je suditi po nedavnoj skupštini Osječko-baranjske županije na kojoj se raspravljalo o Osnovnoj školi u Jagodnjaku, u njoj bi se ponovo mogao dogoditi narod, tačnije štrajk jednog dela naroda. Kao i u prethodnom slučaju, kada se školi koja je više od šest decenija časno nosila ime Vuka Karadžića menjalo ime, i u ovaj najnoviji slučaj, teško se oteti takvom utisku, uplela se politika.
Sve je počelo kada je Daria Paloš (HSP) na aktualnom satu obavestila župana Vladimira Šišljagića o saznanjima koja ima, a prethodno ih je dobila od samih meštana. Scenarij prebrojavanja krvnih zrnaca đaka nastupio je nakon upisa u prvi razred jagodnjačke škole, a rezultat upisa doslovno graniči s naučnom fantastikom. Naime, od 14 prvašića čak se 11 njih, preciznije njihovih roditelja, odlučilo za pohađanje nastave na hrvatskom jeziku, što ne bi bilo čudno da u Jagodnjaku ne živi većinsko srpsko stanovništvo – preko 90 odsto. Veliki interes za pohađanje nastave na hrvatskom jeziku iznenadio je i same prosvetne radnike, a upravo su oni razlog za, po svemu sudeći, nove nesuglasice.
I dok jedna strana kaže kako je nove učenike trebala preuzeti učiteljica Maja Predmerski, voditeljica nastave na hrvatskom jeziku, druga smatra da bi te iste učenike trebao voditi nastavnik Čedo Arbutina što bi, prema navodima onih prvih i glasnijih, neminovno dovelo do toga da će učiteljica Maja Predmerski ostati bez učenika, što je neprihvatljivo.
Nezadovoljni roditelji od resornog ministarstva očekuju da u što skorije vreme razmrsi novonastali čvor u jagodnjačkoj osnovnoj školi. Z. Popović
Tradicionalna manifestacija u Malom Gradcu
U subotu novi “Susreti na Baniji”
U subotu, 30. jula u Malom Gradcu kraj Gline održat će se deveta kulturno-sportska manifestacija “Susreti na Baniji” koju organizira tamošnji pododbor SKD-a “Prosvjeta”. Uz uobičajeni turnir u malom nogometu i nastupe folklornih ansambala iz svih dijelova Hrvatske, kao i ženske grupe “Zora” iz Kragujevca, bit će organiziran izbor najljepše narodne nošnje.
– Stručni žiri izabrat će najljepšu narodnu nošnju, a ocjenjivat će se originalnost, kompletnost, kvaliteta izrade, urednost i način nošenja – kaže organizatorica Susreta Milica Sanković, ističući da u prijavama, koje se dostavljaju do 25. jula, treba navesti iz koga je kraja nošnja, da li je originalna ili rekonstruirana, kao i dijelove nošnje.
Ovih dana primaju se i prijave za nastup folkloraša i za turnir koji će početi ujutro, dok će sam program, uključujući i takmičenje, početi poslijepodne.
Za sve ostale informacije možete nazvati Milicu Sanković, mob: 098/472 091 i 099/771 56 73. N. J.
Stogodnjak (68)
22. 7. – 29. 7. 1911: Na sjednici Općinskog vijeća u Plaškom, a na prijedlog trgovca i općinskog vijećnika Spasenija Uzelca, donesena je odluka da se u plaščanskoj općini i svim službama poglavarstva ureduje ćirilicom.
* Zagrebački Srbi i Srpska pravoslavna crkvena općina proslavili su pedesetgodišnjicu svećeničke službe oca Amvrosija Pavlovića. Tom je prilikom Pavlović primio i brojne čestitke na odlikovanju Sinoda, koji mu je dozvolio da za zasluge može nositi zlatni krst na zlatnom jednostrukom lancu. “Srbobran” prenosi atmosferu s proslave, pa kaže: “Čestitom starcu suze su rosile oči, a glas drhtao od uzbuđenja. Sjetio se, da pred pedeset godina u Zagrebu nije bilo ni sto srpskih duša, a danas ih je preko tri hiljade… Pedesetgodišnja proslava g. Amvrosija donekle je pedesetgodišnja proslava i zagrebačkog Srpstva, jer on je kao vrstan član njega uzimao učešća u svim poslovima i bio radnik kod sviju ustanova…”
A u Lici se u isto vrijeme obavljaju pripreme da se na sv. Iliju proslavi šezdeset godina svećeničke službe 84-godišnjeg Ise Dimića, nadaleko poznatog crkvenog čovjeka, koji je uz ostalo službovao u Karlovcu, Pribudiću, Golubiću, Plavnom, Ostrovici, Velikoj Popini i drugim mjestima.
* Enest Kremzir, jedan od najvećih hrvatskih industrijalaca, 24. srpnja se vjenčao u pravoslavnoj srpskoj crkvi u Katincima s Milevom Manojlović, kćerkom Rajka Manojlovića, srpskog pjesnika i svećenika.
* A za kraj nešto što najprije spada u rubriku “Vjerovali ili ne”! “Veleizdajnik” Joco Oreščanin iz Zagreba šalje dopisnicu drugom “veleizdajniku” Dmitru Miljeviću u Topusko da mu na adresu trećeg “veleizdajnika” Sime Živkovića u Dvor pošalje slučajno zaboravljenu košaru s robom. Sve to ne bi bilo nimalo čudno da Oreščaninova dopisnica iz Zagreba u Topusko nije putovala više od – devet mjeseci! Poslije se ispostavilo da je dopisnicu zadržala policija, vjerujući da se u njoj nalazi šifrirana poruka, odnosno da nije bila riječ ni o kakvoj košari s odjećom, već o – paketu s eksplozivom!
Đorđe Ličina