Uočljiv napredak za povratnike

Pitanje povratka bilo je važno za ispunjavanje pregovaračkog poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim pravima koje je, zajedno s još tri preostala, zatvoreno posljednjeg junskog dana. Što je Hrvatska uradila u ispunjavanju mjerila vezanih uz povratak, pitali smo Stanka Janića, državnog tajnika u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.

– Do 30. juna osigurana je ukupno 2.141 stambena jedinica za bivše nosioce stanarskog prava čime je u potpunosti ispunjeno mjerilo za 2009. godinu u kome se tražilo osiguravanje  stambenog zbrinjavanja za 2.070 obitelji, što znači da je mjerilo premašeno za 71 obitelj – kaže Janić.

Na područjima posebne državne skrbi (PPDS) predano je 1.578 useljivih stanova, pri čemu je 1.389 korisnika preuzelo ključeve, dok ih 189 to nije učinilo. Izvan PPDS-a osigurano je 563 useljivih stanova, pri čemu je 512 korisnika preuzelo ključeve.

– Što se tiče stanova za koje nisu preuzeti ključevi, korisnicima su više puta upućeni pisani pozivi i na tom se pitanju konstantno radi, čime se na dnevnoj osnovi smanjuje broj nepreuzetih stanova – govori Janić.

Premašen plan

Do 30. juna izdane su i 832 suglasnosti za stambeno zbrinjavanje iznad planiranog, od čega 587 na i 245 izvan PPDS-a, a s obzirom na predviđenu dinamiku izgradnje/obnove stanova i kuća do kraja ove godine, Hrvatska će biti u mogućnosti stambeno zbrinuti ukupno oko 250 porodica iznad planiranog. Do kraja jula trebala bi biti gotova obnova 73 stana i kuće, što znači da će se stambeno zbrinuti još 73 porodice, dok će od avgusta do kraja ove godine biti obnovljeno još 120 stanova i kuća.

Janić ističe da je početkom godine napravljen održivi plan za rješavanje bivših nosilaca stanarskog prava do 2014. godine koji nisu obuhvaćeni Akcijskim planom.

– Procijenjeno je da će 2.350 zahtjeva biti pozitivno riješeno i za njih su u naredne tri godine osigurane stambene jedinice – kaže državni tajnik.

Za 314 korisnika koji nisu bili stambeno zbrinuti do kraja aprila ove godine, do trenutka njihovog stambenog zbrinjavanja osigurana je opcija plaćanja podstanarstva do useljenja u dodijeljene stanove i kuće prema odluci Vlade iz 2008, što iznosi 25 kuna po osobi na dan. Do sada je odobreno 128 zahtjeva, od kojih je za 72 korisnika u međuvremenu realizirano stambeno zbrinjavanje, a 56 i nadalje plaća podstanarstvo.

Vlada je proljetos usvojila odluku o otvaranju novog roka za zahtjeve za stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a za bivše nosioce stanarskog prava. Na osnovu te odluke, do sada je podneseno 58 zahtjeva od kojih je 13 riješeno: za desetero korisnika stanovi su osigurani, a za troje je utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje.

Obavijest o mogućnosti kupnje stanova izvan PPDS-a prema Vladinoj odluci o prodaji stanova u vlasništvu Hrvatske od septembra 2010. dostavljena je na adrese 1.140 korisnika, ali ih je 111 ostalo neuručeno. Zahtjeve za kupnju do sada je podnijelo 675 korisnika stambenog zbrinjavanja izvan PPDS-a, s tim da se 259 korisnika odlučilo za jednokratnu uplatu, 374 otplatu na rate, a 42 otplatu nije definiralo.

Obnova pri kraju

I proces obnove je pri kraju. U posljednjih godinu dana obnovljeno je 1.477 obiteljskih kuća, dok je u završnoj fazi radova 89 kuća.

– U toku je i izbor izvođača za ugovaranje radova na dodatnih 550 obiteljskih kuća čija se obnova planira započeti ovo ljeto, a završiti do sredine 2012. godine, za što je u osigurano 19,6 miliona eura – kaže Janić.

On kao uspjeh ističe i eliminiranje zaostataka u rješavanju žalbi na zahtjeve za obnovom na čemu radi 14 pravnika.

– U 2008. godini bilo je 14.000 žalbi, a sad je preostalo 70 žalbi i to iz formalnih razloga, jer se čeka potpis žalitelja na žalbu ili punomoć i slično.

Od ukupnog broja riješenih žalbi, osam posto je pozitivno riješeno u drugostupanjskom postupku i ljudi se uključuju u program obnove.

Izmjenama i dopunama Zakona o PPDS-u rješava se pitanje neovlaštenog ulaganja od strane privremenih korisnika. Iako malobrojni, jer ih je tek 13, takvi slučajevi medijski su vrlo razglašeni – sjetimo se slučaja Petra Kunića ili Milice Miladinović. Hrvatska preuzima obavezu da umjesto vlasnika isplati korisniku objekta uložena sredstva za obnovu. U slučajevima kad je pokrenut sudski postupak, kad je donesena pravomoćna presuda i u ovršnom postupku, stupa u pravni položaj vlasnika.

– Ako je privremeni korisnik ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje, izvršit će se prebijanje njegovih uloženih sredstava u objekt sa sredstvima utrošenim za njegovo stambeno zbrinjavanje, pa će mu isplatiti samo iznos razlike sredstava – kaže Janić i podsjeća da je broj zahtjeva za povrat sredstava za koja su pokrenuti sudski postupci bio 24. Riješeno je 13 predmeta, a preostalo ih je 11, ali su u martu zaprimljena dva nova, pa ih sada opet ima 13.

Konvalidacija staža

Napredak u ostvarenju prava povratnika ogleda se i u konvalidaciji staža, za što je podnijeto 24.330 zahtjeva, od kojih je 23.026 ili 95 posto riješeno: 12.785 pozitivno i 10.241 negativno.

Što se tiče konvalidacije penzija, od 571 podnijetog zahtjeva riješeno je 542, od kojih 390 pozitivno, a 152 negativno. Rokovi za podnošenje zahtjeva nisu ograničeni, pa podnosioci imaju dovoljno vremena za pribavljanje dokumenata.

S obzirom na to da dobar dio ljudi koji su do (kraja) rata niz godina živjeli u Hrvatskoj, a sada se žele vratiti, nisu imali hrvatsko državljanstvo, prijedlog zakona o strancima za koji se čeka usvajanje donosi niz povoljnijih uslova. Stranci koji do dana podnošenja zahtjeva imaju neprekidno tri godine odobren privremeni boravak, a u statusu izbjeglice bili su najmanje deset godina, kao i stranci koji su 8. oktobra 1991. imali prebivalište u Hrvatskoj, a koji su koristili program povratka, obnove ili stambenog zbrinjavanja i koji su se vratili s namjerom da trajno žive u Hrvatskoj, moći će podnijeti zahtjev za odobrenjem stalnog boravka i prije roka od pet godina privremenog boravka. Uz zahtjev više neće trebati pružiti dokaz o sredstvima za uzdržavanje, dokaz o zdravstvenom osiguranju i dokaz o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma.

– Osim toga, stranci na odobrenom privremenom boravku iz humanitarnih razloga i stranci na stalnom boravku mogu raditi u Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad – kaže Janić.