Balkan prolaz

ABBAS

Trodnevna posjeta palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa Bosni i Hercegovini, iako nije izazvala značajnu medijsku pažnju, tek bi mogla u prvi plan izbaciti bosanskohercegovačke podjele, pa već u septembru prouzročiti novu mini krizu u BiH. Abbas je rekao da od BiH i Ujedinjenih nacija očekuje podršku za priznanje nezavisnosti palestinske države. Abbasova posjeta uslijedila je nakon što je Riyad al-Maliki, ministar vanjskih poslova Palestinske uprave, najavio je da će 20. septembra podnijeti zahtjev za članstvo u UN-u, na otvaranju 66. godišnjeg zasjedanja Generalne skupštine UN-a. Palestinski predsjednik je o ovome razgovarao sa svom trojicom članova Predsjedništva BiH – Željkom Komšićem, Bakirom Izetbegovićem i Nebojšom Radmanovićem – međutim, iz njihovih izjava nakon susreta sa Abbasom vidljivo je da će konsenzus oko ovoga pitanja biti iznimno teško postići. Komšić i Izetbegović su podržali palestinska nastojanja za stvaranjem nezavisne države, dok se Radmanović diplomatski izvukao, naglašavajući da je “jedini pravi mir ako se dogovore dva naroda”. Imajući u vidu bliske odnose predsjednika Republike Spske i Radmanovićevog partijskog šefa Milorada Dodika s izraelskim vlastima, a naročito s izraelskim ministrom vanjskih poslova Avigdorom Liebermanom, koji je godišnji odmor ovoga ljeta proveo kao Dodikov gost u Republici Srpskoj, za očekivati je da će se Bosna i Hercegovina pred Generalnom skupštinom UN-a opet – obrukati. Poslije neuspjeha direktnih pregovora s Izraelom u septembru prošle godine, Palestinci su se u svojoj diplomatskoj strategiji opredijelili da od UN-a zatraže priznavanje države, u okviru granica koje su postojale prije šestodnevnog rata 1967. godine. Izrael se čvrsto protivi takvom potezu. Analitičari procjenjuju da će SAD upotrijebiti veto u Vijeću sigurnosti UN-a kako bi blokirale tu akciju.

KRESAL

Vladu Slovenije ne prestaju potresati skandali. Prošle je sedmice ministarka policije Katarina Kresal podnijela ostavku zbog sumnje o korupciji u njenom ministarstvu. Kresalova je to učinila odmah nakon što je Komisija za suzbijanje korupcije objavila da su pronađeni nagovještaji o korupciji u ugovoru slovenskog MUP-a kod iznajmljivanja prostorija Nacionalnoj istražnoj kancelariji. Slovenski mediji pišu da je premijer Borut Pahor dan ranije nagovarao Kresalovu da ostane u Vladi. “Otkako sam se našla na čelu MUP-a, borba protiv korupcije i privrednog kriminala postala je prioritet policije”, rekla je Kresalova, odbacila optužbe i onda dala ostavku. Revizorski sud je utvrdio da su u spornom ugovoru “pronađene nepravilnosti”. Kresalova je šefica LDS-a koji u koaliciji s Pahorovim Socijalnim demokratima ima manjinsku podršku u parlamentu, a njena ostavka će, kako navode mediji, dodatno oslabiti ionako slabu Vladu.

STANDARDI

Na svojoj mini-turneji Balkanom, njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle posjetio je i Kosovo, gdje je naglasio da “etnički sukobi nisu u skladu sa evropskim standardima”. Njemačka nikada neće razgovarati o promjeni granica na Balkanu ili podjeli Kosova, mapa Balkana je iscrtana i to je svršen čin, rekao je u Prištini Westerwelle. On je, također, podsjetio da “svih pet vodećih evropskih zemalja podržavaju nezavisnost Kosova”, te da Njemačka nastavlja lobirati za nova priznanja nezavisnosti najmlađe balkanske države. “Dijalog je jedina opcija”, rekao je Westerwelle i dodao da se on mora nastaviti vrlo brzo. S tim se složila predsjednica Kosova Atifeta Jahjaga koja je ustvrdila da je uspostavljanjem carinskih punktova na prelazima između Kosova i Srbije Vlada Kosova pokazala opredjeljenje da uspostavi teritorijalni integritet na cijeloj teritoriji zemlje. “Dijalog sa Srbijom ima za cilj pronalaženje praktičnih rješenja za probleme građana, a krajnji cilj je uspostavljanje normalnih odnosa Kosova i Srbije kao dvije susjedne zemlje na Balkanu, što predstavlja jedini put do trajnog mira i sigurnosti na Balkanu”, rekla je Jahjaga.

IME

Međunarodna krizna grupa, ICG, ocijenila je u svojem posljednjem izvještaju da zvanično Skoplje treba da prihvati prijedlog UN-a za naziv države – Republika Sjeverna Makedonija ili neku sličnu formulaciju sa geografskom odrednicom, kako bi se napokon riješio spor s Atinom. Ukoliko Makedonija prihvati taj naziv, navodi se u izvještaju, NATO će je odmah priznati, a EU otpočeti pregovore za članstvo. Istovremeno, ICG je preporučila Vladi u Atini da prihvati upotrebu naziva s pridjevom “makedonski”. “Atina treba da prizna nacionalni identitet i jezik svog sjevernog susjeda kao ‘makedonski’. Skoplje treba da promijeni svoju odluku i preimenuje aerodrom Aleksandar Veliki i da se uzdrži od sličnih provokacija Atine, posebno u kontekstu projekta ‘Skoplje 2014′”, navodi se u preporukama MKG-a. Nakon raspada Jugoslavije, Skoplje i Atina raspravljaju o makedonskom imenu i historiji, a nikakav rasplet nije na vidiku, iako se pregovori vode od 1992. godine. Ključni grčki argument je da korišćenje imena Makedonija predstavlja “bezbjednosnu prijetnju”, jer Grci tako nazivaju svoju sjevernu oblast.

PRAVOSUĐE

U Beogradu će 16. septembra biti održan okrugli sto o suđenjima za ratne zločine koja se vode pred sudovima u zemljama regiona. Na ovom skupu govorit će se o rezultatima postignutim prenošenjem nadležnosti s Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju na domaća pravosuđa, zaštiti žrtava i svjedoka na suđenjima pred domaćim sudovima, te o rezidualnom mehanizmu Haškog tribunala, koji će nastaviti s radom i nakon zatvaranja suda, sve dok svi optuženici ne budu procesuirani. Oko 50 učesnika iz cijele regije imaće priliku da diskutira o procesuiranju ratnih zločina nakon što sudije, tužitelji i predstavnici organizacija za ljudska prava iz Srbije, Hrvatske, BiH i Kosova iznesu svoje stavove. Predviđeno je učešće i predstavnika Haškog tribunala, te žrtava i svjedoka. Organizatori skupa su Fond za humanitarno pravo i OSCE-ova Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava iz Beograda, te Balkanska istraživačka mreža (BIRN).