Barikada na putu prema EU

Izborni zakon po sedmi put nije prošao u Crnogorskoj skupštini. Odlučni stavovi predstavnika vlasti i opozicije oko izbornog zakona nijesu se ovih dana ni makac pomjerili u pravcu mogućeg kompromisa.

Opozicija uslovljava podršku donošenju izbornog zakona povratkom srpskog jezika u obrazovni sistem. Funkcioner Nove srpske demokratije Jovan Vučurović navodi ključni argument opozicije da srpskim jezikom u Crnoj Gori govori ubjedljiva većina građana i potpuno je logično da on bude ravnopravan sa crnogorskim.

– Tražili smo izmjene Zakona o obrazovanju kako bi naša djeca od 1. septembra mogla da se obrazuju na svom maternjem, srpskom jeziku jer bi sve drugo bilo neprirodno i nelogično. Srbi nijesu manjina u Crnoj Gori i u takav status nas neće gurnuti bilo kakvi pritisci režima. Naši zahtjevi su jasni i pošteni. Većina građana govori srpskim jezikom i mi želimo da se to primjeni u praksi, kroz izmjene Zakona o obrazovanju, kaže Vučurović.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović saopštio je da treba poštovati Ustav, Zakon o opštem obrazovanju, ali i građane koji govore srpski i na kraju, da treba usvojiti izborni zakon. Vujanović je uvažio argumente vlasti, da Ustav takav zahtjev opozicije ne dozvoljava, ali je uvažio i stav opozicije da je srpski jezik realnost u Crnoj Gori i da treba poštovati  lingvističku zastupljenost jezika u Crnoj Gori, kao i da okviru te tri konstante i vrijednosti, treba naći način da se taj problem riješi.

– Značajan dio građana Crne Gore iskazao je potrebu da govori srpski. Možemo da kažemo da to nije dio izbornog zakona i da to nije tema – i nije, zaista nije. To se sa aspekta nekog političkog očekivanja možda i nije moglo očekivati. Ali opozicija je to izrazila kao svoje očekivanje i da li će im taj stav donijeti političku korist ili štetu vrijeme će pokazati, ali da se u okviru tog stava, ako se hoće dobiti dvotrećinska većina, mora postići kompromis, smatra Vujanović.

Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva, gotovo 43 posto građana Crne Gore govori srpskim jezikom, a crnogorskim skoro 37. Skupština Crne Gore je prošle godine usvojila Zakon o opštem obrazovanju kojim je crnogorski jezik uveden u obrazovni sistem, uprkos tome što ne postoje adekvatni udžbenici.

Opozicija je takav potez vladajuće koalicije nazvala aktom progona srpskog jezika iz nastave u školama u Crnoj Gori, a nakon godinu dana opozicija je uspjela da spriječi usvajanje izbornog zakona u Skupštini,  koji je uslov za dobijanje datuma početka pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.

U Vladi su odlučni u neprihvatanju zahtjeva opozicije koja traži povratak srpskog jezika u obrazovni sistem kroz davanje statusa službenog jezika, iako prema Ustavu to pravo uživa samo crnogorski jezik, dok se srpski jezik nalazi među četiri koja su u službenoj upotrebi.