Intrigator

Katran & perje

Hrvatska udruga banaka u humanitarnoj misiji

Šibicarski franak

Bankari predlažu da povoljan povrat kredita samo za stanove jeftinije od 100.000 EUR, dok automobili ne dolazi u obzir jer Hrvatska ima kvalitetan javni prijevoz

Divljanje plebsa zaduženog u švicarskim francima uzima maha, dok Vlada donosi populističke mjere protiv banaka, ne bi li se dodvorila glasačima. Oštro protestiraju bankari, koji jedva posluju i žive na rubu egzistencije.

Humanistički nastrojena Hrvatska udruga banaka na čelu s predsjednikom Zoranom Bohačekom, predlaže socijalno osviješteni model povratka “švicarskih” kredita. Jer zaboga, nisu svi dizali kredite da bi se kućili nego su trošili na luksuz, pojam inače potpuno nepoznat asketski nastrojenim financijašima.

Bankari predlažu da po Vladinom modelu budu vraćeni samo krediti za stanove jeftinije od 100.000 EUR (prve nekretnine), dok povoljan povrat kredita za automobile ne dolazi u obzir jer Hrvatska ima kvalitetan javni prijevoz. Bankarski službenici mukotrpno su radili na formiranju ugovora o kreditiranju u francima, dok je beskrupulozno stanovništvo sklono prijevarama planiralo da će upravo kreditima u toj valuti proći jeftinije.

HUB je predstavio duboko potresnu računicu po kojoj bi banke, u slučaju primjene Vladinog modela ostale bez nevjerojatnih milijardu eura udarnički zarađenog prihoda. Ovakav podatak izaziva jezu i kod nekih političara koji se spremaju preuzeti vlast, pa se SDP-ov ekonom Branko Grčić “boji ovakvog radikalnog zaokreta prema bankama”.

Očekuje se da će bankari uskoro izaći i s novim prijedlozima prepisanima iz udžbenika Crvenih kmera; pravo na beskamatno vraćanje razlike trebali bi dobiti samo oni koji dokažu da nemaju njegovane ruke, da im je u bližoj prošlosti pomrlo 70 do 90 posto članova obitelji te da imaju najmanje dva amputirana ekstremiteta. Sve u cilju promicanja pozitivne diskriminacije prema ranjivim skupinama, na koje su ljudi iz bankarske struke dokazano slabi. Na obaraču, dodaju cinici skloni pohlepi nauštrb vrijednih bankara.

Petar Glodić

Nadležni za partizanske, ne i ustaške žrtve

Dvostruki kriteriji ministra Mesića

Državna tajnica Ministarstva kulture bila je na otkrivanju spomen ploče žrtvama zločina antifašističkih ustanika u Boričevcu, no isto Ministarstvo proglasilo se nenadležnim za postavljanje spomen ploče žrtvama ustaškog pokolja u Glini

Paralaelno s obilježavanjem Dana ustanka u Srbu, u obližnjem Boričevcu je odata počast žrtvama zločina u tom selu, koji spadaju u rijetka djela odmazde počinjena od strane antifašističkih ustanika. Okupljeni, među kojima je bio i gospićko-senjski biskup Mile Bogović, koji se nije ustezao od verbalnih napada na antifašiste, kako one iz 1941. godine, tako i one iz 2011. godine, prisustvovali su otkrivanju spomen ploče na zidu crkve u obnovi.

Ploča koju su financirale neke nevladine organizacije ima slijedeći natpis: “Oko ove župne crkve Male Gospe živjelo je selo Boričevac do subote 2. kolovoza 1941. kada su seljane protjerali, selo opljačkali i sve kuće (neke s ukućanima) zapalili ‘ustanici’. U spomen na prognane i ubijene Boričevljane ovu ploču postaviše njihovi potomci”.

Jedna od onih koji su otkrili tu ploču u čast petnaestero staraca iz tog sela koje je 1941. godine, s pravom ili ne, u narodu bilo označeno kao ustaško gnijezdo, a njegovi stanovnici prozivani u vezi ubijanja i nestajanja Srba tog kraja, bila je i Nina Obuljen, državna tajnica u Ministarstvu kulture, inače vrlo angažiranom u obnovi crkve koja je također stradala.

Nekoliko dana nakon toga, u Glini je održana komemoracija žrtvama jednog od ustaških pokolja u Glini, odnosno u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi Presvete Bogorodice, koja je nakon pokolja preko 1000 ljudi bila srušena i na čijem je mjestu nakon rata sagrađen Spomen dom (od 1995. godine nazvan Hrvatski dom).  Pred domom je bila spomen ploča, ali i ploče s imenima žrtava tog pokolja.

Jedna nevladina organizacija tražila je da spomen dom dobije svoje staro ime, ali i da se vrati spomen ploča pisana u duhu tadašnje političke korektnosti s “fašistima” kao počiniocima.

Ministarstvo kulture, kojem je na čelu HDZ-ov ministar Jasen Mesić, tim se povodom oglasilo tvrdnjom da za to nije nadležno, već je to stvar gradskih vlasti koje opet ističu da razmjeri zločina nisu bili takvi kao što se tvrdi. Ploča je i dalje negdje u mraku, pa tako sjećanje na 400 žrtava pokolja iz maja 1941. godine, 1285 žrtava iz Banskog Grabovca u julu iste godine i preko 1000 ljudi u dva pokolja u spomenutoj pravoslavnoj crkvi, danas Hrvatskom domu, ostaje na brizi samo potomcima žrtava, srpskim organizacijama i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Nenad Jovanović

Afera sa šupljom postavkom o nužnom zapošljavanju branitelja u HAC-u

Domovinski rat za naplatne kućice

“Jutarnji list” je aferu, na koju je reagirala i premijerka, donio pod naslovom “Skandal u HAC-u: Umjesto sedam branitelja, zaposlili osobe koje ni dan nisu provele u ratu!” No, zaposleno je deset osoba, od toga pet branitelja

Nakon afera s bojanjem tunela preplaćenih 22 milijuna kuna, izvlačenjem novca putem Fimi-medije, izgradnjom nepotrebnih vijadukata, wc-ova i cijelih prometnih čvorova, Hrvatske autoceste (HAC) ovih dana trese novi skandal: mediji su objavili kako je na naplatnim kućicama kod Vrgorca HAC zaposlio sedam radnika od kojih, zamislite – ni jedan nije hrvatski branitelj.

Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, koja nikada nije ni zucnula na medijske izvještaje o spomenutim ranijim i milijarde kuna teškim aferama u HAC-u, ovog je puta s godišnjeg odmora na Braču priopćila kako je nakon najnovijih medijskih napisa zatražila izvješće o zapošljavanju HAC-ovih blagajnika u Vrgorcu.

Kao što je poznato, u Hrvatskoj osobe sa statusom branitelja imaju zakonsku prednost u zapošljavanju, a prema pisanju “Jutarnjeg lista”, koji je o aferi izvijestio pod naslovom “Skandal u HAC-u: Umjesto sedam branitelja, zaposlili osobe koje ni dan nisu provele u ratu!”, HAC je prilikom zapošljavanja ignorirao preporuku splitske službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je predložilo deset dragovoljaca Domovinskog rata, branitelja ili članova njihovih obitelji koji su ispunjavali sve potrebne kriterije, pa zaposlio sedam osoba koje nemaju status branitelja.

Kada se malo više uđe u tekst, doznajemo da HAC u Vrgorcu nije zaposlio samo sedam, već deset osoba, koliko je i tražio na natječaju. Zašto “Jutarnji list” onda nije u svojem naslovu napisao da je HAC umjesto deset branitelja zaposlio osobe koje “ni dan nisu provele u ratu”? Zato što su preostale tri osobe, prema saznanjima istog lista, imale status branitelja. Zašto “Jutarnji list” onda nije u naslovu kazao da je HAC na naplatnim kućicama zaposlio deset osoba, od kojih su samo tri branitelja? Zato što bi tada cijela ova afera s braniteljima, na koju je reagirala i predsjednica Vlade, zvučala još gluplje, a dovoljno je već glupa i s onim falsifikatom od naslova.

Ne želimo, naravno, tvrditi da je tvrtka s takvim ugledom kakav uživa HAC provela natječaj potpuno zakonito i bez ikakvog favoriziranja nečijih rođaka, kumova, prijatelja ili prijatelja od prijateljevog prijatelja. No ako je takvih nezakonitosti bilo, i dalje je prilično glupo bazirati aferu na tome da su HAC-ove blagajne rezervirane samo za ratnike i druge vlasnike ionako sumnjivo podijeljenih povlastica.

Dođemo li i do kraja teksta u “Jutarnjem listu”, naći ćemo odgovor koji je novinarima proslijeđen iz HAC-a, a po kojem je od deset novozaposlenih blagajnika, njih pet imalo status branitelja, pa se pravi razmjeri afere svode na omjer pola-pola, što je ujedno i prirodan omjer, imamo li u vidu da je u Hrvatskoj svaki drugi čovjek branitelj. Iako je “Jutarnji list” i to mogao, da je htio biti malo bliže “istini”, servirati kao aferu pod naslovom tipa: “Skandal u HAC-u: Umjesto pet branitelja, zaposlili osobe koje ni dan nisu provele u ratu!”

Nikola Bajto

Udruga Documenta analizirala “Dnevnik” nakon travanjske odluke Haškog tribunala

HTV skandalozno izvještavao o presudi generalima

Hrvatska televizija je kao javni medij opet profesionalno zakazala jer je 15. aprila i kroz sljedeća dva tjedna nakon skandalozno i neprihvatljivo pristrano izvještavala o prvostupanjskoj presudi Haškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku, pokazali su rezultati volonterskog istraživanja koje je provela nevladina organizacija Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću.

Istraživač Eugen Jakovčić i vanjska suradnica Documente Suzana Kunac predstavili su analizu sadržaja “Dnevnika” HTV-a u dijelovima u kojima se izvještavalo o haškoj presudi generalima. Rezultati istraživanja pokazali su da je od ukupno 385 minuta “Dnevnika” u tih 15 dana čak 141 minuta bila posvećena presudama generalima.

– Rekonstrukcije događaja na kojima se proces zasnivao nije bilo, ali je zauzvrat bilo mnogo irelevantnih i netočnih informacija vezanih uz sam predmet suđenja – rekao je Jakovčić, ističući da u toj minutaži nije bilo glasova žrtava, kako u izvještajima o presudi, tako i tokom vrlo pristranog i diletantskog izvještavanja o suđenju.

Documenta proziva HTV zbog pretvaranja “Dnevnika” u “narodnu tribinu” s obzirom na učestalost izjava “slučajno odabranih” građana na ulicama, koji su dobili više mjesta od advokata, političara i stručnjaka uopće, iako profesionalni uzusi ne preporučuju ankete takve vrste.

Ne samo da su ti građani unisono osudili presudu, već se često mogao čuti i govor mržnje, ističu u Documenti.

– Posljedica toga je da su neinformirani građani informirali neinformirane građane pred televizorima – rekao je Jakovčić, podsjetivši da su odsustvo činjenica i višak irelevantnih i paušalnih informacija doprinijeli manipulaciji i propagandi kao u najgorim vremenima 90-ih.

– Novinari i urednici HRT-a kao da ne barataju činjenicama, u većini slučajeva iznose paušalne i politikantske interpretacije mimo svih standarda novinarske profesije, ali i samih akata u toj kući koji reguliraju tu tematiku – kazao je Jakovčić i podsjetio da ni danas, bar u nekim prilikama situacija nije mnogo bolja, pa najavio da će se pod lupom Documente naći još neke emisije HRT-a i drugih televizijskih kuća.

N. Jovanović

Kratko & jasno

Nikola Visković, profesor prava

Gotovina neće koristiti Kosor

Ovo je bilo prejako i prenaglašeno. Možda je to bio i protokolarno nekorektan ubod prisutnom Ivi Josipoviću, koji je on ipak dobro otrpio

Što ste pomislili vidjevši i čuvši kninski pozdrav Jadranke Kosor generalima Gotovini i Markaču u Haagu?

– U nas su moralni i pravni politički prekršaji s demagoškim motivima prečesta pojava, pa je tako i s najnovijom premijerkinom nekorektnošću u Kninu. Radi se o reakciji na sentencu jednog suda kojeg je i Hrvatska prihvatila. Takva gesta nije u redu od bilo kojeg građanina, a kamoli od predsjednice Vlade.

Tako vi kažete, ali ona računa na podršku određene publike?

– Ne vjerujem da će to HDZ-u osigurati neku korist. Jezgra HDZ-ova izbornog tijela je čvrsta i neće se ni na sljedećim izborima proširivati, jer je ključno političko pitanje ipak pljačka Hrvatske i nikakva HDZ-ova ekonomska politika. Svi naši državnici se vrlo pozitivno izjašnjavaju o “Oluji” i generalima, no ovo je bilo prejako i prenaglašeno. Možda je to bio i protokolarno nekorektan ubod prisutnom Ivi Josipoviću, koji je on ipak dobro otrpio.

Uz to ide i stalno potenciranje slavnog karaktera “Oluje”, uz relativiziranje fatalnog efekta po Srbe?

– Takvo državno slavljenje jedne vojne pobjede svake godine, po svjetskim je standardima potpuno anakrono. Niti kudikamo veće pobjede ne slave se svake godine tako pompozno, nego samo na okrugle obljetnice. Za jedno pristojno obilježavanje državnih začetaka posve je dovoljno imati slavlje Dana republike i Dana ustava. Ali, još je veći problem to što se funkcija toga neumjerenog slavlja – naročito u Kninu, koji je bolno mjesto čitave te priče – može svesti na želju da se Srbi, kao poraženi, još jednom osjete povrijeđenima.

I, štoviše, na poruku nekih usijanih glava da Srbima u ovoj državi ubuduće nema mjesta. U svemu tome se i ove godine naročito istaknuo HTV. Kreatorima provociranja, međutim, ono se na izborima neće kod hrvatskog stanovništva osobito isplatiti, ali bi nažalost moglo poslužiti za produbljivanje jaza između Srba i Hrvata.

Igor Lasić