Intrigator

Katran & perje

Menu s kancelarskog ručka

Mrkva i batina

Hrvatima je, ako budu politički korektni i ekonomski transparentni, njemačka kancelarka obećala ulaganja, a Srbima predpristupne pregovore. To ti dođe nešto kao mrkva

Naša najdraža njemačka gošća došla je napokon ovog ljeta i u Hrvatsku. Istina, njemačka kancelarka Angela Merkel nije prošetala baškom plažom, već je visoka gošća u štićenoj koloni došla do Visoke, tamo objedovala i između zalogaja svojim domaćinima – našoj premijerki i dvojici njezinih tužnih gospodarskih vitezova, Đuri Popijaču i Ivanu Domagoju Miloševiću – rutinski ponovila što im je činiti ako žele veća njemačka ulaganja.

Stara je to mantra koju je, dakako, ponovila i dan kasnije Tadiću & co. u Beogradu. U kasnom dnevniku Popijač je govorio nešto na temu kancelarkinog posjeta, od čega pamtimo samo ono da Hrvatska neće biti zemlja jeftinog radništva. Malo morgen!

Šefica zemlje najjačeg evropskog gospodarstva u brzopoteznom regionalnom posjetu donijela je, očekivano, mrkvu i batinu. Ne treba bacati grah da bi se to pogodilo. Kao da je ovo prvi takav ponižavajući posjet.

Političkom batinom po prstima je lupila svoju hrvatsku kolegicu zbog njezinih javnih pozdrava osuđenim generalima, ne bi li tako ako ne spriječila, a onda barem umanjila vjerojatni hadezeovski desni predizborni populizam, dok je u Beograd otišla vidjeti kolika je stvarna opasnost od eskalacije nasilja na granici Srbije i Kosova. Hrvatima je, ako budu politički korektni i ekonomski transparentni, obećala ulaganja, a Srbima predpristupne pregovore. To ti dođe nešto kao mrkva.

Ono najtužnije ostavljamo za kraj. Naime, govoreći o mogućim ulaganjima u autoindustriju, gospodarski strateg HNS-a Dragan Kovačević kazao je da u tome kasnimo i da se sada valja zadovoljiti i s “mrvicama s njemačkog stola”. Tužno za jednu zemlju koja je sve svoje nade ulagala u eurointegracije, da na kraju pristane zobati ispod stola.

Nije li nam obećano da u klub elitnih ulazimo i zato da ne objedujemo ravnopravno samo u Visokoj, nego da dobijemo isti menu u Schwabenlandu?

Rade Dragojević

Potrošačke jadikovke zbog HEP-a, HT-a i karlovačkih liječničkih pregleda

Automat za potkradanje

HEP-ov kompjuterski sistem počinje vam zaračunavati kamate iako ste račun platili na vrijeme, dok HT ima automate koji sve račune zaokružuju na 50 lipa, naravno u njegovu korist

“Novosti” su u Karlovcu upozorene na nekoliko primjera potkradanja potrošača, od kojih se barem dva, oni od strane tvrtki HT i HEP, mogu odnositi i na cijelu Hrvatsku. Pojedinačno se ne radi o velikim iznosima, ali na ogromnu bazu potrošača struje i korisnika brojnih komunikacijskih usluga sume nisu baš tako beznačajne.

Struja se bez naknade može platiti na blagajni HEP-a i u poslovnicama Fine, dok se u bankama i na pošti plaća naknada od pet kuna, tako da mnogi u Karlovcu struju plaćaju u poslovnici Fine. Međutim, ako struju i platite na vrijeme, HEP će vam zaračunati zatezne kamate! Naime, ako je rok za plaćanje 15. u mjesecu i ako se tada račun plati, podatak o tome HEP će dobiti tek sljedećeg dana, a njegov kompjutorski sistem je tako koncipiran da počinje zaračunavati kamatu 15. u 24 sata. Dok HEP dobije podatak o uplati, potrošaču koji je platio na vrijeme već će se zaračunati kamata.

Jedan je Karlovčanin tako nedavno platio dva računa 15. u mjesecu, a HEP mu je u polugodišnjem obračunu za to zaračunao 0,18 kuna kamata. Nije to velik novac, ali čovjek je račun platio na vrijeme i nije njegov problem HEP-ov nepošteno namješteni kompjuterski program. Osim toga, HEP ne plaća kamatu na račune podmirene prije roka.

Slično tome, HT ima automate za naplatu koji sve račune zaokružuju na 50 lipa, tako da potrošači “kreditiraju” tu tvrtku s iznosima od jedne do 49 lipa. Naravno, nije predviđeno da automat i HT “kreditiraju” potrošače, kojima će se, ako zakasne s plaćanjem, odmah zaračunati zatezne kamate.

Treći primjer specifično je karlovački, iako je moguće da sličnih slučajeva ima i u drugim gradovima. Naime, vozači koji moraju na redovni kontrolni pregled za produženje vozačke dozvole u dvije karlovačke ambulante medicine rada moraju obaviti gotovo kompletan liječnički pregled iako su, recimo, zbog vida imali ograničenje na desetak godina.

Kažu da je takav zakon. Taj postupak, koji obuhvaća pregled specijaliste medicine rada, psihijatra, psihologa, okulista i slično, košta između 450 i 500 kuna. Provjerom na više zagrebačkih privatnih i ostalih ambulanti medicine rada i kod više vlasnika vozačkih škola, saznajemo da se kontrolni pregled obavlja samo za onaj dio za koji je izdano ograničenje važenja vozačke dozvole. No, takav pregled košta kojih stotinjak kuna, a zakon kaže da bi isti uslovi za dobivanje liječničke svjedodžbe za vozača jednako morali vrijediti na cijelom području Republike Hrvatske.

Milan Cimeša

Umjesto jednakosti, državna matura krivo raspoređuje studente na fakultete

Nepravda na upisima je programirana

Na temelju državne mature ove je godine prvi put proveden novi model upisa na fakultete koji je rezultirao nepopunjavanjem kvota i na popularnim fakultetima poput prava i ekonomije, koji su dosad uvijek bili popunjeni već u ljetnom upisnom roku. Proizlazi da je problem to što novi model ministra znanosti Radovana Fuchsa ne predviđa odustajanje kandidata, pa se stoga oni nižerangirani ne penju na listi ukoliko neki od njihovih kolega odustane i tako ne upadnu na studij, već završe na fakultetu koji su odabrali kao drugu mogućnost.

Takva “programska greška” dovodi i do mogućnosti da se u jesenskom roku na najpoželjnije fakultete upišu i kandidati koji su imali manje bodova od kolega koji su konkurirali na ljetnom roku, a nisu prošli. Mnogi studenti smatraju kako je novi upisni model donio nepravdu i da je u suprotnosti s parolom o jednakosti državne mature za sve.

Dean Duda, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, smatra kako situacija pokazuje niz nedorečenosti.

– Da citiram jednog kolegu: “U uređenim društvima informatika proizvodi viši stupanj reda, u neuređenim je pak obrnuto; sistemski se proizvodi viši stupanj nereda.” Čini mi se da je to točan opis jednog aspekta trenutnog stanja, i to je doista programirana pogreška. Počinje već načinom pripreme za maturu, plaćanjem raznim agencijama za uslugu koja bi trebala proizići iz organizacije i rada školskog sistema, nastavlja se apsurdnom količinom broja studija što ih neki kandidat može prijaviti, a završava kalkulacijama oko toga kada polagati državnu maturu – kaže Duda, kojem se čini da je svako od novouvedenih rješenja gore od prethodnog.

– Umjesto koordinacije i promišljenosti, događa se niz apsurda. Oni su dobar poticaj da se o svemu razmisli, i o maturi i o upisima. Sustavnih analiza nema, ostaje samo dojam kaosa i gorčine na svim razinama – zaključuje Duda.

Mirna Jasić

Prijedlog splitskog lista za prekrajanje neradnih dana

“Slobodna” bi ukinula Prvi maj

Nakon što je talijanski premijer Silvio Berlusconi odlučio zbog krize ukinuti nekoliko neradnih dana, splitski dnevnik “Slobodna Dalmacija” donio je vlastiti prijedlog prekrajanja hrvatskih praznika koji bi, kako kažu, bio bolji za građane i štedljiviji za ekonomiju. Umjesto danas propisanih 13 neradnih dana, “Slobodna Dalmacija” ih predlaže 12, dakle ušteda je krajnje minimalna.

Stoga je zanimljivije pogledati što je list prekrajao i na čiji račun. Na račun Crkve ukinuta su dva praznika, Tri kralja 6. siječnja i Tijelovo 23. lipnja. No taj je gubitak odmah nadoknađen proširenjem Uskrsa s praznika samo ponedjeljkom na višednevni, od četvrtka do ponedjeljka, dok su ostali katolički praznici, Velika Gospa, Svi sveti i dvodnevni Božić nepromijenjeni. Za primijetiti je da je list po kratkom postupku kao besmislen vjerski praznik otpisao baš Tri kralja, kod kojeg pada i pravoslavni Božić, što je zgodno dolazilo pravoslavnim vjernicima.

List predlaže ukidanje još dva neradna dana, umjesto kojih bi se uveo jedan novi, Dan prirode, zadnjeg rujanskog petka, namijenjen obiteljskim izletima. Zauzvrat, ukinuo bi se Dan neovisnosti, jer uz Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti i Dan antifašizma ima dovoljno blagdana koji slave uspostavljanje hrvatske države. Konačno, ostaje dan na kojem bi “Slobodna Dalmacija” ostvarila štedljivo kresanje praznika sa 13 na 12 neradnih dana.

Ukinula bi sam Praznik rada.

Nikola Bajto

Nakon oca, sada se i sin fizički sukobio s torcidašima

Kerumi se dokazuju na ulici

As u rukavu, Joker u špilu – eto Splićanima friškog predizbornog mota. As je gradonačelnik tata Željko, Joker je sin Joško. Dinastija se zove Kerum i ona vlada Splitom politički, ekonomski i ako treba – silom. U prikrajku čuči Željkova sestra Nevenka Bečić, čelična lejdi Gradskog vijeća. Dovoljno likova za mini-dramu.

Najmlađi, Joško Kerum, nedavno je iskopirao oca barem kada su u pitanju njegovi ekscesni javni nastupi. Podsjetimo se travnja ove godine kada je na splitskoj Rivi gradonačelnik dao podršku osuđenim generalima, nazvavši usput bivšeg tajnika Torcide Pavu Grubišića Jugoslavenom, na što se ovaj popeo na pozornicu i pokušao mu nešto objasniti. Kerum ga je i prije intervencije osiguranja grubo uz psovke odgurnuo rukom, kao što Chuck Norris gura nasrtljivce.

E, sad sin Joško ima problema s Torcidom, pa su se prije neki dan on i njegovu društvo sukobili s dugom skupinom mladića. Općoj tučnjavi prethodilo je ozbiljan povod – svađa oko prava prelaska autima preko jednog splitskog raskršća. Kerum mlađi i njegova ekipa navodno su premlatili družinu jednog od viđenijeg Torcidinih pripadnika.

Impresivno je u ovom slučaju kako mladi Kerum, kao i stariji, iza sebe već ima “vojsku” odanih prijatelja koji su se u svakom trenutku spremni potući za njega. Vrijeme je da se i on dokaže – prvo na ulici, a poslije što bude.

Dragan Grozdanić

Kratko & jasno

Ivan Šiber, politolog

Kosor zove upomoć

Naša premijerka zove upomoć Angelu Merkel jer je veoma uzdrmana, pa se nada kako će već i naslanjanjem na nju steći nešto od političke snage

Jeste li primijetili kako se predizborna kampanja marketinški prelama kroz unakrsne posjete svjetski poznatih lica Hrvatskoj, pa nam jedan dan evo Angeline, drugi dan Angele? I, ukoliko gošću ili gosta prima predsjednik Ivo Josipović, tamo nema premijerke Jadranke Kosor; ako prima Kosor, nema Zorana Milanovića…

– Da, iako ne bih stavio znak jednakosti između događaja oko Josipovića, koji u funkciji predsjednika ipak nije stranački lider, i premijerke s druge strane. Pritom je Josipović čovjek od kulture, i Angelina Jolie došla je na kazališnu predstavu, a Brioni su svakako rezidencija predsjednika države. Prostor za bilo kakvo predizborno odmjeravanje konkurenata tom prilikom bio je sasvim malen.

Jadranki Kosor svakako nije bilo po volji da se pojavi tamo. Ona je svog aduta izvukla u vidu njemačke kancelarke.

– To je potpuno razumljivo. One pripadaju srodnim svjetonazorskim opcijama, kao i njihove stranke istoj međunarodnoj udruzi konzervativnih stranaka. Angela Merkel stoga pomaže Jadranki Kosor jednako kao što je Gerhard Schröder pomagao Ivici Račanu. Ali, u konačnici od toga nema neke presudne koristi, a na vama novinarima je svakako zadaća da prokažete suštinu tih akcija u predizbornom marketingu.

Bolje da se akcije odvijaju na toj razini, nego da stvarno počnu trošiti neki novac, možda posuđeni, npr. na Pelješki most?

– I to je već klasična propaganda. Međutim, tu vrstu promocije uoči izbora također poduzimaju svi. I konkurencija je bila sklona polaganju kamenova i rezanju vrpci, to je model koji nikome nije stran. No, sve je manje prostora za realni sadržaj iza tih svečanosti. Zato naša premijerka i zove upomoć Merkel jer je veoma uzdrmana, pa se nada kako će već i naslanjanjem na nju steći nešto od političke snage.

Igor Lasić