Korak nazad u geto
Odluke Ustavnog suda o ukidanju lani usvojenih izbornih rješenja za pripadnike manjina velika su diskriminacija prema manjinama i veliki korak unazad u ostvarenju njihovih prava, dok se Srbe vraća u geto, reakcije su praktički svih manjinskih predstavnika koji su najavili da će o ovoj skandaloznoj odluci informirati i Evropsku uniju i Sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Ustavni sud 29. jula jednoglasno je ukinuo odredbe iz lani usvojenih izmjena Ustavnog zakona i Zakona o izborima zastupnika kojima su pripadnici nacionalnih manjina kojih je u
stanovništvu Hrvatske manje od 1,5 posto uz opće dobili i dodatno pravo glasa, dok su Srbima zajamčena najmanje tri zastupnika koji bi se birali na osnovu općeg biračkog prava, pri čemu bi lista koja ima najviše glasova imala sva tri srpska zastupnika.
Neustavno i necivilizacijski
– Ustavni sud zaključio je da Ustav koji inače dozvoljava mogućnost dodatnog biračkog prava, ne dopušta nejednakost biračkog prava u okviru općeg biračkog sistema, rekla je predsjednica Suda Jasna Omejec. Tako će manjine, ako Sabor na jesen ne donese neki novi model za izbor manjinskih zastupnika, što je ustavni sud odlukom ostavio kao mogućnost, na predstojećim izborima birati kao i 2003. i 2007. godine. – u 12. izbornoj jedinici za manjine ili za stranke u nekoj od deset izbornih jedinica.
Iako su takve odredbe obrazložene sprečavanjem šikaniranja Srba na biračkim mjestima na terenu što je do sada bio čest slučaj, kao i sprečavanjem disperzije srpskih zastupnika na više lista od kojih bi neke bile sponzorirane od pojedinih političkih partija, lideri malih stranaka koji bi imali iste šanse kao i SDSS da osvoje mandate, podnijeli su tužbu koja je, s obzirom na sastav sudaca Ustavnog suda, pala na plodno tlo.
– Izdvajanje jedne manjinske skupine građana iz ukupnog korpusa naroda po kriteriju nacionalne pripadnosti u nesuglasju je s ustavnom postavkom o jednom i jedinstvenom narodu kao zajednici državljana, objasnio je sudac Mato Arlović, isti onaj koji je kao “pravni stručnjak SDP-a” prije deset godina nastojao Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina učiniti što rigidnijim i nepovoljnijim za manjine, onemogućavajući ugrađivanje odredbe o nacionalnim koordinacijama manjina kao pravnim osobama.
– Ustavni sud ne može ukinuti dvostruko pravo glasa, nego se samo može referirati na odluku koju je donio Sabor, a time su se postavili u ulogu Sabora, što je sporno, reagirao je potpredsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac.
– Sporno je i diskriminirajuće objašnjenje Suda po kome se zabrana promjene izbornog zakonodavstva najmanje godinu prije izbora ne odnosi na pitanje manjina, za razliku od pitanja općeg prava glasa i dijaspore. Tom odlukom sud je Srbe i druge manjine vratio u politički i ustavni geto, jer umjesto da im bude omogućeno da do mandata dolaze temeljem općeg biračkog prava, uz zaštitnu klauzulu od tri mandata za onu listu ili stranku koja osvoji većinu mandata, njih ponovo vraćaju u posebnu izbornu jedinicu i dovode ih u situaciju da na biračkim mjestima budu pitani žele li glasati kao Srbi ili kao građani, rekao je Pupovac.
– Srbi i ostali pripadnici nacionalnih manjina segregiraju se, ugrožava se tajnost biranja, a oduzima im se jedna od osnovnih ustavnih vrijednosti – opće biračko pravo ako žele koristiti pravo da glasaju za manjinske zastupnike. To je kršenje Ustava koji kaže da pripadnici nacionalnih manjina, uz opće, mogu imati i posebno pravo, ali svih ovih godina to je tumačeno tako da su se, ako su htjeli imati posebno pravo morali odreći općeg biračkog prava, što je neustavno i necivilizacijski, kaže Pupovac.
Uvreda Saboru
Odluku je kritizirao i predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović.
– Događaji o kojima smo slušali već dulje vrijeme obistinili su se tri, četiri mjeseca prije izbora i to nije nimalo dobro bez obzira na floskule koje se puštaju u javnost da su tri zastupnička mjesta rezervirana za SDSS. To nije istina jer su sve srpske stranke imale iste mogućnosti i isto pravo ostvariti tri mandata. Druga je stvar, a što redovito pokazuju rezultati izbora, što smo mi najjači i što imamo najbolji program – zaključio je Stanimirović.
Vicepremijer Slobodan Uzelac također ukazuje na kršenje manjinskih prava.
– Postavlja se pitanje kako to da ustavni sud rešenje koje je parlament konceptualno iznašao kao relativno zadovoljavajuće, vraća na ranije rešenje koje je apsolutno neprihvatljivo i prema kome se birače na izbornom mestu obavezuje da se javno izjasne za koga hoće, a za koga neće glasati. I kako to da Ustavnom sudu ne para oči činjenica da baš time na najgrublji i svima jasan način vrijeđa načelo tajnost izbora na biračkom mjestu, rekao je Uzelac.
– Ukidanje lani usvojenog modela biranja manjina je uvreda Hrvatskom saboru koji je ta rješenja usvojio sa 130 glasova, kao i predsjedniku Ivi Josipoviću koji je to potpisao i koji nije imao nikakve ustavne primjedbe, rekao je zastupnik Talijana Furio Radin.
– Tvrdnja da se zabrane mijenjanja izbornih pravila ne odnose na nacionalne manjine, je krupna diskriminacija prema njima, rekao je i najavio predlaganje izmjena Zakona o Ustavnom sudu kako bi se onemogućilo da su suci osobe koje su se na bilo koji način bavile politikom.
Najavio je da će s presudom Ustavnog suda upoznati sve prijateljske zemlje, kao i svoju matičnu zemlju i žaliti se Sudu za ljudska prava u Strasbourgu
Pismo Evropi
– Klub zastupnika nacionalnih manjina poslat će ovih dana pismo Evropskoj komisiji i pojedinim članicama EU-a kako bi ih upoznao s odlukom Ustavnog suda, rekao je Radin.
Iznenađen odlukom suda bio je i politički analitičar Davor Gjenero.
– Očekivao sam solomonsku odluku: da će sud oboriti rješenje, ali s odgađanjem od godinu dana u kojoj bi se to trebalo riješiti, rekao je i dodao da se sud našao u lose-lose poziciji jer bi na svaku odluku slijedile burne reakcije.
– Hrvatska bi zbog toga mogla imati problema pred međunarodnom zajednicom, pogotovo što su lani usvojene izmjene bile dio uslova za zatvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, rekao je, ali dodao da ti problemi neće biti preveliki.
– Pouka svega jeste da novi saziv Sabora donese cjeloviti i jedinstveni akt o izborima, od predsjedničkih i parlamentarnih do lokalnih i za manjinsku samoupravu, kako bi se izbjegle neke buduće sudske arbitraže, zaključio je Gjenero.
Nastavak osporavanja kvalitetne nacionalne organizacije Srba
Ustavni sud ukinuo je i dijelove Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojima je Srpsko narodno vijeće (SNV) dobilo status koordinacije vijeća srpske manjine za područje Hrvatske i pravnu osobnost.
Jasna Omejec, Mato Arlović i njihovi kolege ocijenili su da “miješanje položaja SNV-a kao udruge i kao pravne osobe jednakog prava u Ustavni zakon unosi neprihvatljiv stupanj pravne nedosljednosti koji je protivan vladavini prava”.
Ustavni je sud zauzeo stav da je “zakonskim rješenjem SNV dobio dvostruki, međusobni suprotstavljeni pravni subjektivitet, jer se s jedne strane navodi kao udruga koja potpada pod jamstva slobode udruživanja, a s druge strane kao pravna osoba koja pod ta jamstva ne potpada i može ih ograničavati”.
– Interes je Srba i hrvatskog društva da Srbi imaju izgrađenu, kvalitetnu nacionalnu organizaciju. Do sada, dakle u 20 godina hrvatske samostalnosti to je bilo otežavano i osporavano, smatraju u SNV-u.
– Do nedavnih promjena Ustavnog zakona, SNV, iako de facto nacionalna organizacija Srba koja je potvrđivana na izborima, nije se mogao registrirati osim kao udruga. Sada nam se, zbog takve, prisilne registracije osporava legitimitet da predstavljamo Srbe u Hrvatskoj jer Ustavni sud smatra da je miješanja položaja SNV-a kao udruge i položaja SNV-a kao posebne pravne osobe neprihvatljivo. Ovime se ukida i mogućnost da Talijanska unija bude priznata kao koordinacija Talijana u RH, ističe zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević. .
Oni ukazuju na još jedan paradoks tog dijela odluke.
– Ustavni sud je 15. srpnja tražio očitovanje o ovom u roku od 8 dana, dok je već 13. srpnja utvrdio nacrt objavljene odluke, ističe Milošević.
Odluka donijeta nakon razumnog roka
U SNV-u podsjećaju i da je odluka suda donijeta mjesec dana nakon završetka pregovora s EU, ali i daleko nakon svih rokova za donošenje. Naglašavaju i da je Ustavni sud odbacio
tvrdnje podnosilaca žalbi da su Srbi sada ukinutim modelom diskriminirani u odnosu na ostale manjine.
Podsjećaju da je Sabor, uz značajnu ulogu SDSS-a proljetos nije dozvolio mijenjanje izbornih jedinica.
– Smatrali smo nezakonitim mijenjanje izbornih pravila godinu do izbora. Sada sud izričito dopušta izmjenu izbornih pravila u izbornoj godini tvrdeći da se ta zabrana ne odnosi na izbor zastupnika nacionalnih manjina. To znači da su zastupnici manjina -zastupnici drugog reda.
Sporna je i odluka suda koji spominje “premijski sustav koji se ne može kvalificirati kao razmjerni i koji ne poštuje pravila političkog pluralizma”. D’Hontov sistem, koji je osnova hrvatskog razmjernog izbornog sustava, je također premijski, pa ako je samo premijski sustav problematičan, zašto samo njega nisu ukinuli, već i sve druge elemente izbora zastupnika manjina u Sabor, kaže pravnik SNV-a Boris Milošević.