Ljeto kad je odmarao Brane

Branimir Bilić je kao Duh sveti: izgleda svemoćno, sveprisutno i sveobuhvatno, stalno na njega mislimo, a kad je nama najteže – njega nema!

Svi se sad pitamo što bi Brane napravio u trenutku kad je Benedikt šesnaesti Talijanima dao samostan Dajlu, što im ga je oduzeo onaj kumrovački zlotvor. Bi li, kao u svojim najboljim danima, isukao mikrofon i zahvalio vrhovnom moralnom autoritetu:

– Hvala ti, Sveti Oče, što si u Kristovoj ljubavi ujedinio Hrvatsku, što si u Hrvatskoj ponovno probudio ponos, učvrstio vjeru!

Ili bi ponovio klasični dio čuvene “Fale”:

– Hvala ti što si nam u trenucima socijalnog, moralnog i duhovnog potonuća, u vremenima podaničkog, poslušničkog i potrošačkog mentaliteta udijelio blagoslov, probudio savjest, ohrabrio nas da se ne bojimo nikoga do Boga!

… Možda bi pak zaneseno urliknuo:

– Hvala ti i u ime Katoličke crkve, hrvatskog društva i hrvatske države; 2011 puta recimo Hvala ti…

To zna, ah, nitko ništa ne zna. Možda bi samo pomislio: “Abantiissa, fala ti bože da si izmislio godišnji…”

Kako god – “Roma locuta, causa finita”. Rim je odlučio, i teško ćemo nazad. Nitko jednim potezom nije tako ojačao sekularizam u Hrvata kao Ratzinger, nitko nije tako jednostavno, a efektno razdvojio vjerska pitanja od nacionalnih, nagrizao tihi cezaropapizam, te tako neočekivano razbio mnoge mitove koji su, bogami, prilično opteretili naš državni proračun.

DNEVNIK 3, HTV

Vidjelo se to čak i u Dnevniku tri, koji je do ove Papine bravure nalikovao na nekakvu kršćansku Kulu stražaru. Tko stoji iza Pape, upitao je Mislav Togonal Adalberta Rebića. Golim okom da se vidjeti da iza živahnog starčića obično stoje dva Švicarca naoružana helebardama, ako ih ne istisnu Jaca Kosor sa crnim velom, Lovro Škopljanac, Jasen Mesić, Davor Stier i slična pobožna družina. No, neće biti da je Togonal na to smjerao. Teško je vjerovati i da je mislio pitati zašto je porečki biskup primio vlasništvo koje mu ne pripada, a onda ga rasprodao nekim golferskim protuhama – pa nije li Isus rekao; “gdje je vaše blago, tu je i vaše srce”?

Taj materijalizam je štetan. Pobožan katolik na Togonalovo pitanje obično pomisli kako iza Pape vjerojatno stoji ona stara komunjara, Gospodin Bog, pa Rebić vrda s odgovorom iako Togonal jamačno ni na to nije mislio. Naš urednik i voditelj vjerojatno je ciljao na slovenskog biskupa Franca Rodea i ponešto talijanskih kardinala sklonih iredentizmu. No, za takav mu je bingo u ovoj emisiji falio standardni golgeter – Davor Domazet Lošo. Admiral je međutim na odmoru, jer nas čeka takozvana vruća jesen, puna predivnih zavjera, a Lošo je već postigao het-trik tvrdnjom da iza masovnog norveškog ubojice Breivika stoji srpska masonska loža, pa je poželio malo predahnuti.

MEŠTROVIĆ, HTV

Nagrađivani dokumentarac “Meštrović”, autora Danka Volarića, za hrvatske prilike predstavlja izuzetno visok profesionalni, pa i umjetnički doseg. Duboko, temeljito, nepristrano, film pokazuje složenu i kontroverznu ličnost giganta iz Otavica, genija, radoholika, milijunaša, seljaka koji je bio rado viđen gost na balkanskim i inim dvorovima.

Film duboko zadire i u obiteljske traume Meštrovića (njegov ljubavni život, nejednak odnos prema djeci koji je doveo do samoubojstva sina Tvrtka). Hrvatski dokumentaristi takva pitanja najčešće zaobilaze. Prikazano je puno slike s autentičnih lokacija, svi su sugovornici bili vrlo sadržajni. Dakle, špranca posve suprotna Vrdoljakovoj – uzmi pare i zbriši.

Šteta je jedino što u filmu nije prikazana čuvena brzojavna prepiska Tesle i Meštrovića, pa ćemo to mi ovdje učiniti. Dakle, Nikola Tesla u kolovozu 1939. piše Meštroviću. “Radi našeg potomstva i sveg slavenskog roda želim da poslije moje smrti ostane moja bista od čudotvorne ruke Meštrovića. Očekivam da ćete posjetiti izložbu. Ako ne bi moglo se narediti još nemam gotovine ali sam pripravan sve na drugi način izraditi za vaše i moje zadovoljstvo. Lice mi je još glatko, oči bistre i nisam oćelavio. Svi žele da se vaše neumrlo djelo izloži ovdje. molim brzojavite raspoloženje i namjeru. Vaš obožavatelj Nikola Tesla.”

odgovor je brzo stigao.

“Sa velikim zadovoljstvom želim ispuniti vašu želju. Sredstva nepotrebna. Stop. Vezan ugovorima za Evropu ne mogu tamo stop. Možete li doći meni u goste u Split ako ne pošaljete fotografije pamtim vas vanredno, pozdravlja vas M;eštrović.”

RED CARPET, NOVA TV

Red Carpet je oklevetana emisija. Neopravdano prezrena. To je zabavan i ironično vođen kolaž priloga o hrvatskom i balkanskom džet setu, onakvom kakav on jest. Uz njega, džet set, uvijek bi bilo pristojno reći “da prostite…”, ali taj se običaj na žalost izgubio i za teže svinjarije. Uglavnom u Red carpetu nikad nećete čuti pitanje tko stoji iza Pape i slične minus-inteligentne zamisli.

Zvijezda zadnjeg RC-a bila je Borna Rajić, bivša supruga kajmak-barona Luke Rajića, koja je Sarajevo film festival obogatila premijerom svoje modne kolekcije. Tu zbirku modne strave i užasa Neven Ciganović ispravno je opisao kao kolekciju “pokradenih kariranih kafanskih stolnjaka”, od kojih su nevješto načinjene suknje i bluze koje jadni manekeni moraju nositi jer su siromašni i ne mogu birati.

Kolekcija Borne Rajić nešto je najgore što je na modnom Balkanu ikada skrojio čovjek ili zvijer, ali socijalna funkcija ove kolekcije nije za podcjenjivanje: ona pokazuje da se i bogataše može sažalijevati i da im se može podsmjehivati. I bogati plaču, kad vide što je napravila sirota Borna.

DNEVNIK, HTV

Slavica Babić povukla je, za prisavske standarde, rijedak potez: na važnu temu dovela je izvrsnog i kompetentnog gosta, postavila mu sva potrebna i ni jedno suvišno pitanje, te dobila sve potrebne, svakom gledatelju jasne odgovore.

Tema su krediti u francima; gošća sudska vještakinja za financije i bankarstvo, Marija Duljković. Gospođa Duljković je jasno rekla: banke mogu sve kredite odobrene uz klauzulu u švicarcima reobračunati na tečaj eura u danu dizanja kredita, a onda tomu dodati i prikladne kamate. To bi bilo prihvatljivo i bankama i klijentima, reče gospođa Duljković, dodavši da rješenja ima još, samo je pitanje imaju li banke volje da ih primjene.

Novca imaju: Zagrebačka banka u prvom polugodištu ove godine ostvarila je dobiti nakon oporezivanja u iznosu od 726 milijuna kuna, što je 193 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje lani. Privredna banka Zagreb ostvarila je 501,3 milijuna kuna neto dobiti, što je povećanje od 158 milijuna kuna! Što je dakle kriza dublja, njima ide bolje…