Nova serija priznanja Kosova

Nakon duže pauze, ispunila se najava kosovskog potpredsjednika Vlade Bedžeta Pacolija, iskazana prije mjesec dana, da će uslijediti novi talas priznavanja Kosova. U toku samo nekoliko dana u Prištinu je stiglo priznanje od strane 17 zemalja. Radi se o tri afričke države – Gvineji, Nigeru i Beninu – i čak 14 karipskih država. Danas je Kosovo priznato od strane 94 članice UN-a, što je skoro polovina međunarodno priznatih država.

Među poznavaocima diplomatskih prilika kao indikativno naročito se ističe priznanje od strane Gvineje, tradicionalnog partnera Srbije. Naime, Gvineja je država koja je zadržala ambasadu u Beogradu, mada je srpska diplomatija gotovo u potpunosti napustila Afriku.

Srpska diplomatija je ulagala krajnje napore da svuda tamo gdje može spriječi priznavanje Kosova i u jednom periodu je to išlo od ruke ministru Vuku Jeremiću. Zanimljivo je da je on boravio na Karibima negdje u julu, obilazeći Trinidad i Tobago, Gvajanu i Barbados, i davao izjave zahvalnosti svojim domaćinima ističući važnost činjenice da “velika većina zemalja karipskog područja nije priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova”.

Nova priznanja Kosova u Beogradu su dočekana sa lažnom ležernošću. Najprije je objavljeno da su Kosovo priznale tri afričke zemlje i Sv. Lucija, uz poslovično potcjenjivačko navođenje geografskih podataka glede Sv. Lucije, sa posebnim naglaskom na činjenicu da ta država ima samo 640 kvadratnih kilometara. Kad je postalo bjelodano da nije samo Sv. Lucija, nego još 13 karipskih država, onda su kosovski kadrovi u Vladi Srbije izašli sa tezom da nije važno koliko država priznaje Kosovo, nego to da ga ne priznaju Kina i Rusija.

Naravno da su Kina i Rusija važne kao stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a, jer bez njihova pristanka prijem Kosova u UN ne može doći na dnevni red Generalne skupštine, taman da ga prizna još pedeset država, ali čemu je onda prethodno trebalo licitirati brojkama i za čije je babe zdravlje ministar Jeremić potrošio toliko kerozina obilazeći najudaljenije destinacije i uvjeravao nas da se Kosovo brani na Karibima, u Čadu i na vrhu Himalaja?

Srbija će, što se Kosova tiče, morati da radikalno mijenja politiku, jer postaje sve očiglednije da odnos koji ima prema tom pitanju vodi direktno u kosovizaciju Srbije, a ne u njenu evropeizaciju.