Rabljena sedmica
MERKEL
Angelina otišla, Angela došla. Nakon popularne američke glumice, koja se na Brijunima divila svemu što je vidjela i čula, u Zagreb je stigla njemačka kancelarka koja je, sudeći po službenim izjavama, bila u sličnom raspoloženju kao gospođica Jolie. Merkel i Kosor hvalile su jedna drugu i jedna drugoj odavale priznanja, s tim da je njemačka kancelarka posebno naglasila kako Hrvatska mora još snažnije nastaviti borbu protiv korupcije. “Hrvatska je napravila hrabre korake na suzbijanju korupcije, a upravo su pravna sigurnost i transparentnost vrlo bitni za jačanje i razvoj gospodarske suradnje dviju zemalja. Pritom će puno toga ovisiti o Hrvatskoj, no njemački investitori su pripravni, čekaju. Spremni smo ih poduprijeti, jer Njemačka ima kontinuirani interes za dobre odnose i gospodarsku suradnju s Hrvatskom”, rekla je Merkel.
Gospodarske teme bile su, barem prema službenim izjavama, dominantne: Hrvatska se nada valu njemačkih investicija koje će se možda dogoditi kad se bude moglo vjerovati ovdašnjem pravnom sistemu. Kancelarka se sastala i s predsjednikom Ivom Josipovićem, a glavnina njihova razgovora bila je posvećena regionalnoj ulozi Hrvatske.
Ukratko, Angela Merkel u Zagreb je došla da još jednom naglasi da je Hrvatska njemačka interesna zona. I da, usput, pruži malo predizborne podrške svojoj političkoj srodnici Jadranki Kosor.
SANADER
Utamničeni bivši premijer Ivo Sanader reagirao je na prilog Hrvatske televizije u kojemu je rečeno da je Angela Merkel utjecala na njegovu naprasnu odluku o napuštanju premijerske funkcije u srpnju 2009. godine, i to zbog Sanaderove navodne upetljanosti u aferu Hypo. “Naprotiv, točna je suprotna činjenica, da je njemačka kancelarka Angela Merkel 1. srpnja 2009. godine, na dan kada je dr. Ivo Sanader najavio ostavku, u poduljem telefonskom razgovoru višekratno i uporno nagovarala tadašnjeg premijera da ne podnosi ostavku. Telefonski razgovor vodio se na njemačkom jeziku i u nazočnosti jednog svjedoka”, saopćili su Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović i Goran Suić.
SRBIJA
Dan poslije Zagreba, kancelarka je posjetila Beograd. Razgovarala je s predsjednikom Borisom Tadićem i premijerom Mirkom Cvetkovićem. Očekivano, centralna tema bilo je Kosovo. “Njemačka je priznala Republiku Kosovo, Srbija to nije učinila, i to je situacija gdje ipak moramo uznapredovati. Za nas su sljedeći koraci rezultati u dijalogu, normalan rad Eulexa i ukidanje paralelnih struktura na sjeveru Kosova”, izjavila je kancelarka, dodajući kako Srbija ne može računati na status kandidata za EU sve dok ne obnovi razgovore s Prištinom i dok taj dijalog, pojednostavljeno, ne rezultira pomacima prema srbijanskom priznavanju kosovske nezavisnosti. Predsjednik Tadić izrazio je, pak, uvjerenje da će Srbija u idućih nekoliko tjedana ispuniti uvjete za stjecanje statusa kandidata, ali da to nije dovoljno. “Mi želimo datum za početak pregovora, jer tada će biti učinjen taj sudbonosni korak i neće biti moguće da dođe do revizije evropskog političkog procesa u Srbiji”, rekao je Tadić.
AMBASADORI
I dalje traje prepucavanje premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Josipovića oko imenovanja petnaestak hrvatskih ambasadora u svijetu. Josipović je krajem prošloga tjedna zatražio smjenu ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića zbog navodnog nepoznavanja procedure pri diplomatskim imenovanjima i zbog neprimjerenog javnog govora o Uredu predsjednika, ali premijerka je odmah odgovorila da i ne pomišlja na Jandrokovićevu smjenu. Kazala je da će organizirati sastanak s Josipovićem, na kojem će biti i Jandroković, ali da Vlada ne odustaje od svog prava da odabere veleposlanike. Na sastanku sasvim sigurno ni jedna od zaraćenih strana neće otvoriti priču o suštinskom problemu hrvatske diplomacije, a to je njezina nevjerojatna glomaznost, neracionalnost i neefikasnost koju nitko ne dovodi u pitanje. U pitanje se dovodi samo to pripada li kandidat ovom ili onom taboru, a što će raditi kad ga pošaljemo u neku zemlju u kojoj nam ambasador i ne treba, e to je najmanje važno.
BOLJKOVAC
U Hrvatskoj je 23. kolovoza, Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima, obilježen vijencima, spomen-pločama, obilascima i desničarskim budalaštinama, a na svoj specifičan način odlučio ga je obilježiti ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko. On je najprije izjavio da će mu biti uvreda ako ga netko nazove antifašistom, a zatim je, preko “Jutarnjeg lista”, najavio završetak istražnih radnji o ubojstvima zarobljenih ustaša i domobrana kod Duge Rese. Prema Karamarku, zarobljenike su strijeljali pripadnici Ozne, a optužen bi mogao biti Josip Boljkovac koji je poslije Drugog svjetskog rata bio u Ozni, a početkom posljednjeg rata bio je ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Karamarko čeka DNK-nalaze i govori da do tada nikoga ne može optuživati, no javio se Boljkovac koji kaže da u idućih nekoliko dana očekuje hapšenje. “Ako me uhite, bit će to znak da me se boje! Bit će to političko uhićenje”, izjavio je Boljkovac.
SIRIJA
Poraz Gadafijeva režima u Libiji ohrabrio je i protivnike režima u Damasku, ali vjerojatno i zapadne sile koje priželjkuju svrgavanje sirijskog diktatora Bashara al-Assada. Assad, međutim, oštro uzvraća na najave akcije čiji bi cilj trebalo biti njegovo rušenje: “Sigurnosna situacija posljednjih je tjedana postala opasnija, ali sposobni smo se s tim boriti. Bilo kakva akcija protiv Sirije imala bi puno veće posljedice za one koji bi je izveli, puno veće od onoga što bi oni mogli podnijeti.” Inače, od početka pobune u Siriji je, prema procjenama, ubijeno dvije tisuće ljudi.