Reagiranja

“Ukradeni poljupci” (2)

Poljupci su arhivirani

U ime HRT-a, u skladu sa Zakonom o medijima, upućujem demanti članka Ukradeni poljupci objavljenog na Vašem portalu 6. kolovoza 2011. U članku među ostalim stoji: “Javna razmjena nježnosti između bivšeg premijera i njegove nasljednice zauvijek je iščezla iz arhive javne televizije. Kao da je nikad nije bilo. … Snimka oproštajnog cjelivanja Sanadera i Kosor neće, dakle, više biti emitirana na Hrvatskoj televiziji, jer je jednostavno nema.”

Ova tvrdnja je potpuno neistinita. Snimka poljupca Ive Sanadera i Jadranke Kosor koji se dogodio na 13-tom Općem Saboru HDZ-a u Areni Zagreb 4.7.2009., arhivirana je i postoji na najmanje tri kazete. Poljubac je, naime, emitiran u svim informativnim emisijama toga dana, a sve se emisije arhiviraju.

Nije mi poznato otkuda ste dobili ovu potpuno neistinitu informaciju, ali zapanjuje da ju čak niste ni pokušali provjeriti. HRT-ov Odjel za odnose s javnošću u najkraćem mogućem roku odgovara na svaki novinarski upit, pa Vas molim da nam se ubuduće s povjerenjem obratite u interesu istinitog izvještavanja javnosti.

Budući da su Vaše neistinite tvrdnje i nevjerojatne konstrukcije temeljene na njima, bez provjere preuzeli još neki mediji, molim da objavite demantij.

S poštovanjem,

Dorotea Lazanin Jelenc

Glasnogovornica HRT-a

“Ukradeni poljupci” (3)

Sirove strasti

Zanemarit ćemo bolje običaje, pa ćemo odmah odgovoriti na demanti HRT-ove glasnogovornice, jer nema razloga da čitatelji sedam dana čekaju na razrješenje ove prisavske ljubavne zavrzlame. Glasnogovornica HRT-a Dorotea Lazanin Jelenc piše da oproštajni poljupci Ive Sanadera i Jadranke Kosor postoje u arhivi Hrvatske televizije, i to “na najmanje tri kazete”. Poljubac je, kaže ona, emitiran u svim informativnim emisijama tog 4. srpnja 2009, a HTV arhivira sve svoje emisije.

Tako je gospođa glasnogovornica priznala da su potresni prizori misteriozno nestali s izvornog materijala snimljenog na HDZ-ovu Općem saboru u zagrebačkoj Areni: mogu se pronaći na snimkama HTV-ovih informativnih emisija s datumom 4. srpnja 2009, ali ih nema na kazeti na kojoj bi svakako morali biti, na kazeti za kojom svaki HTV-ov novinar prvo poseže kad poželi neki kadar s tog čuvenog HDZ-ova okupljanja. Glasnogovornica HRT-a ne objašnjava tko je intervenirao u izvornu snimku, što je strogo zabranjeno, i ne govori zašto je izrezano cjelivanje Jadranke Kosor i Ive Sanadera, kao da je sasvim normalno da se prekrajaju sirovi arhivski materijali i da se novinarima tako otežava potraga za kadrovima koje bi mogli upotrijebiti u svojim prilozima. Prešućuje da je jedan novinar HTV-a prijavio nadređenima nagrđivanje snimke iz Arene. Prijava, naravno, neće polučiti nikakve efekte, jer je HTV-u važnije služenje djetinjastim hirovima premijerke Kosor nego vlastita arhiva i vlastito profesionalno dostojanstvo.

Ivica Đikić

Mandati bez glasova

Poštovani gospodine uredniče, odlučila sam da komentiram nešto što mi je “na srcu”, a što je svakako aktualno jer ste i sami o tome pisali. Riječ je o biranju srpskih predstavnika u predstavnička politička tijela. U politici je normalno da se političke stranke bore za političku vlast. Međutim, u demokratskim sistemima vlast se osvaja (ili se u njoj sudjeluje) voljom birača. Zato me iznenađuju stalni protesti onih čelnika srpskih političkih stranaka (bolje rečeno strančica) protiv najjače srpske stranke SSDS, koja pobjeđuje na izborima. Oni bi htjeli participirati u vlasti, a svi njihovi birači stali bi u jedan autobus.

Međutim, još više me iznenađuje nedavna odluka Ustavnog suda RH.

Iako nisam pravnica, začuđuje me (i zabrinjava) pravna logika ustavnih sudaca. Svakome je laiku jasno da je temeljna odredba izbornog zakona ona koja regulira glasovanje na izborima. Ustavni sud ipak smatra da se može mijenjati i ukidati pojedine odredbe u glasovanju, a da se ne mijenja izborni zakon. Teško je povjerovati da je ovdje riječ o neznanju, radi se o namjeri. Jer, ako se izdvoji samo jedna kategorija birača (nacionalna manjina), pa se za tu kategoriju mijenjaju izborna pravila četiri mjeseca prije izbora (!), onda to miriše na vrstu diskriminacije.

Odluka Ustavnoga suda, među manjim srpskim strankama, dočekana je aplauzom. Te stranke, zajedno s ustavnim sucima, valjda misle da je bit političkog demokratskog pluralizma u tome da dobiješ mandate za obnašanje vlasti bez glasova birača. Zato predlažem Ustavnom sudu da pojednostavi postupak još prije ovih izbora (ima još vremena jer ionako ne poštuju nikakve rokove). Neka donesu odluku o rotacijskim mandatima svakih šest mjeseci (ili godinu dana). Stranka (strančica) dobila bi mandat za obnašanje vlasti bez obzira na broj glasova koje je osvojila na izborima.

Božena Jurković, Zagreb