Balkan prolaz

PERIŠIĆ

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ), general Momčilo Perišić, osuđen je na 27 godina zatvora zbog granatiranja Sarajeva i napada na Zagreb. Osuđen je jer je Vojsci Republike Srpske (VRS) pružao pomoć u artiljerijskim i snajperskim napadima na civile u Sarajevu 1992-1995. tako što ih je snabdijevao velikom količinom oružja, te im davao plate i beneficije. Osuđen je i za raketiranje Zagreba u kojem je u maju 1995. poginulo sedam osoba, dok su 194 ranjene.

Perišić se u 13 tačaka teretio na osnovnu individualne krivične odgovornosti i krivične odgovornosti nadređenog za ubistva, nehumana djela, progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, istrebljenje i napad na civile. Prema navodima optužnice, pružao je kadrovsku, finansijsku, logističku i drugu pomoć srpskim snagama u BiH i Hrvatskoj i time doprinio počinjenju zločina u Sarajevu, Srebrenici i Zagrebu, od avgusta 1993. do kraja rata 1995. Perišić je srpskim vojskama u Hrvatskoj i BiH pružio ključnu personalnu i logističku podršku, unatoč saznanjima o teškim zločinima počinjenim u vojnim operacijama. Iako je sud ustanovio da je Perišić bio ključni sprovoditelj državne politike SR Jugoslavije, koja je pružala potporu snagama bosanskih i hrvatskih Srba, te da je znao kakve su im namjere prema nesrpskom stanovništvu u BiH i Hrvatskoj, oslobođen je krivnje za istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti u Srebrenici. Osuđen je za ubistva, zločine protiv čovječnosti, kršenje običaja ratovanja i progone po političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u tom gradu.

Odbrana je na presudu najavila žalbu, zasnivajući je na tvrdnji da vođenje rata, po međunarodnom pravu, nije zločin. Tako će odgovor na pitanje – je li, onda, Srbija vodila rat ili nije – sačekati apelacijski postupak.

STAND-BY

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i srbijanska Vlada dogovorili su protekle sedmice nakon višednevnih razgovora novi stand-by aranžman vrijedan milijardu eura, objavila je srbijanska Vlada. Novi aranžman, koji će trajati 18 mjeseci, predviđa u 2011. proračunski deficit od 4,5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), gospodarski rast od dva posto, kao i smanjenje javne potrošnje u cilju štednje. Novi aranžman s MMF-om – kako su istaknuli srbijanski zvaničnici, sretni zbog novoga zajma – bit će znak da srbijanska Vlada i Narodna banka Srbije vode odgovornu gospodarsku politiku kojom će osigurati makroekonomsku stabilnost tijekom narednih godinu i pol. Prethodni aranžman između MMF-a i Srbije, vrijedan 2,9 milijardi eura, bio je na snazi od marta 2009. do aprila 2011, kada je i najavljivano da bi srbijanska Vlada mogla s MMF-om dogovoriti novi stand-by aranžman.

JAHORINA

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, inicirao je dvodnevni sastanak sa predstavnicima Srpske demokratske stranke (SDS) na Jahorini, u cilju stvaranja platforme o zajedničkom djelovanju na nivou BiH. Tresla se Jahorina, ali se sudeći po ukupnom rezultatu sastanka – rodio miš. Učesnici posijela na Jahorini nisu odmakli dalje od konstatacija da su “politički predstavnici Republike Srpske privrženi slovu Dejtona”, ali se iz ponašanja lidera dviju partija – Mladena Bosića i Milorada Dodika – da protumačiti kako će “suradnja u budućnosti” biti sve samo ne ojačana. Kako bi svoje biračko tijelo razuvjerio da vezanje zastava sa SNSD-om ne nadilazi deklarativnu ravan, Bosić je nekoliko dana prije sastanka obznanio da SDS mijenja koncept svoje politike, da će se ta stranka ubuduće okrenuti životnim pitanjima građana, te da odustaje od politike sukoba i produbljivanja političke krize u BiH. Stranka se odlučila na ovaj korak jer, prema Bosićevom mišljenju, nema više vanjskih prijetnji opstanku Republike Srpske, ali je opasnost njegovo urušavanje iznutra zbog ekonomske, moralne i svake druge krize za koju je odgovorna aktualna, tj. Dodikova vlast. Komentirajući stavove lidera SDS-a, Dodik je rekao da je RS “u permanentnoj i stalnoj opasnosti”, demonstrirajući kako duboki jaz između njega i Bosića postaje sve dublji.

KEPIRO

Tek što je oslobođen u sramotnom sudskom procesu za ratne zločine počinjene u januaru 1942. u Novosadskoj raciji, Šandor Kepiro (97) ispustio je 3. septembra dušu u Budimpešti. Oslobađajuća odluka suda u Budimpešti, donesena uz pozivanje na nedostatak dokaza, izazvala je proteste među rođacima žrtava Novosadske racije i drugim građanima, kao i negodovanje vlasti Srbije uz zahtjev mađarskom pravosuđu da suđenje Kepiru bude obnovljeno. Te zahtjeve je podržao i Efraim Zurof, direktor centra “Simon Wiesenthal”, na čiju je inicijativu iz 2006. Mađarska i pokrenula proces protiv Kepira.

Kepiro je bio optužen da je u januaru 1942. godine, kao žandarmerijski kapetan, učestvovao u provođenju Novosadske racije u kojoj je, prema navodima optužnice, pobijeno najmanje 1.246 građana Novog Sada, najviše Jevreja, Srba i Roma, među kojima i 168 djece. Kepiro je zbog toga bio dva puta osuđen u Mađarskoj, na 14 i na deset godina zatvora, ali kaznu nije izdržao jer je nakon rata pobjegao u Austriju, a potom u Argentinu, odakle se 1996. vratio u Mađarsku, gdje je dobio i državnu penziju.

PARLAMENT

Danski diplomata Peter Sorensen, koji je u Sarajevu preuzeo funkciju specijalnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini, morat će se priviknuti i na ovakve vijesti: “Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine organizirao je usred Parlamenta BiH vjersku ceremoniju, te je osveštao svoj kabinet. Zajedničke službe Parlamenta tvrde da nisu bile obaviještene o ovom događaju, ali je obezbjeđenje uredno osiguravalo tok ceremonije.”

Da nije u pitanju nikakav practical joke potvrđuje i sam predsjedavajući Doma, Ognjen Tadić iz SDS-a, kao i odabrani gosti na maloj vjerskoj zabavi u Parlamentu, praćeni sveštenikom Miljenkom Rađenovićem. To je natjeralo Predsjedavajućeg Kluba Bošnjaka u tom domu bosanskohercegovačkog parlamenta, Halida Genjca, da odgovori: “Nakon ovoga Tadić, kad sam ja u pitanju, meni neće ostati predsjedavajući Doma.”

Tadićev potez bit će razmatran i na Kolegiju Doma naroda, koji će dati konačnu riječ da li je ovim postupkom došlo do prekoračenja ovlaštenja, ali i da li su prekršene Ustavne odredbe. To će, u konačnici, utjecati i na to da li će postati uobičajeno da u zgradi državnog Parlamenta budu održavane mise, klanjani namazi i služene liturgije.