Balkan prolaz

RAZOČARENJE

Čudnovati slučaj Božidara Vučurevića, optuženika za zločine nad dubrovačkim civilima, prijeti redefiniranjem i samoga pojma bizarnosti. Ratni načelnik Trebinja prošle je subote doputovao “na mjesto zločina”, nakon što je samovoljno napustio Srbiju, gdje je bio u ekstradicionom pritvoru, koji je protiv njega pokrenut zahtjevima za izručenje Hrvatske i BiH. Nakon što je, prema vlastitom priznanju, prešao granicu Srbije i Bosne i Hercegovine bez dokumenata i to, prema evidenciji bh. granične policije, “nekoliko puta” (?), Vučurević iz Trebinja ne prestaje razgovarati sa novinarima. “Sudovi u Srbiji požurili su da me što prije pošalju u Dubrovnik. Tada sam vidio da se treba spašavati, pa sam otišao kući, a ne pobjegao”, rekao je Vučurević i dodao da bi mu bilo drago da se organizuje suđenje u BiH, odnosno u Republici Srpskoj, gdje može da “dokaže svoju i nevinost srpskog naroda”.

Sve se smučilo predratnom kamiondžiji, ratnom eksponentu vlasti Radovana Karadžića, a poratnom narodnom tribunu: i sud u Trebinju gdje ga nisu primili, već su mu zakazali drugi termin, kao i svim drugim strankama, i dubrovačke optužbe, a ponajviše Srbija, zemlja u čiju je “pravednost” slijepo vjerovao. “U Srbiji se licitira i trguje glavama ljudi i njihovim sudbinama. Ja sam držan u zarobljeništvu. Čovjek u svojoj državi može biti u pritvoru i zatvoru, a ako ga druga država utamniči, onda je to zarobljeništvo”, bjesnio je Vučurević, ističući da se otišao učlaniti u Udruženje logoraša Republike Srpske, jer je bio “zatočenik logora u Srbiji”.

Nekadašnji načelnik Opštine Trebinje u Srbiji je bio od 4. aprila, kada je uhapšen na graničnom prijelazu Karakaj u Malom Zvorniku, na osnovu potjernice koju je za njim raspisala Hrvatska zbog ratnih zločina počinjenih tokom artiljerijskog granatiranja Dubrovnika, a sedmicu kasnije zahtjev za njegovo izručenje podnijela je i BiH zbog zločina u Trebinju. No, hoće li Vučurević stati pred sudije dubrovačkoga suda? U Ministarstvu pravde BiH kažu – neće. Prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći, saopćilo je ovo ministarstvo, Vučurević ne može biti izručen drugoj zemlji, jer je državljanin BiH, te mu se  može suditi samo u BiH, a Hrvatska ima mogućnost ustupanja dokaza bh. pravosuđu.

POLUPRIZNANJE

Pred Sudom BiH počelo je suđenje Miralemu Maciću, opruženom za ratne zločine protiv civila srpske nacionalnosti na području Konjica. Sud BiH potvrdio je 10. augusta optužnicu protiv Macića u kojoj je navedeno da je on, kao pripadnik rezervnog sastava tadašnjeg CSB-a Mostar – SJB Konjic MUP-a Republike BiH, neutvrđenog datuma, u drugoj polovici maja 1992, u Bradini ubio dva civila srpske nacionalnosti. On je, kako optužnica dalje navodi, u drugoj polovini juna 1992, zajedno s drugim pripadnicima rezervnog sastava SJB-a Konjic, u Sitniku kod Konjica lišio života slabo pokretnog starca, također srpske nacionalnosti. Macić se tereti i da je 27. maja 1992, nakon zarobljavanja većeg broja civila srpske nacionalnosti u Bradini, “nanosio snažne tjelesne i duševne boli civilima srpske nacionalnosti”, te da je 18. septembra 1992, u naselju Varda kod Konjica, fizički zlostavljao jednu osobu nanijevši joj snažan tjelesni i duševni bol, i tom prilikom joj oduzeo i vozilo.

Macić je priznao krivicu za prvu tačku optužnice, tj. jedno ubistvo, niječući krivicu za ostale zločine koji mu se stavljaju na teret.

SJEĆANJE

U Grabovici kraj Mostara obilježena je 18. godišnjica zločina pripadnika Armije Republike BiH nad civilima hrvatske nacionalnosti. U noći sa 8. na 9. septembar 1993. pripadnici Armije BiH ubili su 33 civila, među kojima je najmlađa žrtva Mladenka Zadro imala četiri godine, a najstarija Marko Marić 87 godina. Na mjesnom groblju služena je misa i položeni su vijenci ispred spomen-obilježja civilnim žrtvama Domovinskog rata Grabovice.

Preživjeli Grabovčani prisjetili su se na godišnjicu stradanja činjenice da još nisu pronađeni posmrtni ostaci većine ubijenih, uprkos istragama i sudskim procesima. Predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika Grabovica 93 Josip Drežnjak u svom je govoru naglasio nužnost pravične kazne za počinitelje. “Upravo je to, uz dostojno obilježavanje spomena na naše pobijene, zadaća i nas iz Grabovice, ali još više i mnogih među vama koji ste danas ovdje. Molimo vas, učinimo sve ne samo da se ovo zlodjelo ne zaboravi, nego i to da se ubojice i nalogodavci primjereno kazne. To treba biti naša zajednička obveza”, kazao je Drežnjak.

Za zločin u Grabovici do sada su osuđena petorica pripadnika Armije BiH i to za ubojstvo obitelji Zadro, no iz Udruge Grabovica 93 kažu kako to nije dovoljno.

JEDINSTVO

Još se nisu ni slegli utisci sa zajedničke sjednice upravnih odbora dviju najjačih političkih partija u Bosni i Hercegovini – SNSD-a Milorada Dodika i SDS-a Mladena Bosića – a SDS je, kao opozicija u Republici Srpskoj, zatražio smjenu vlade Dodikovog namještenika Aleksandra Džombića. Republička revizija je, naime, utvrdila kako je ukupan entitetski kumulativni deficit proračuna i javnih fondova na kraju prošle godine bio čak 1,1 milijardu konvertibilnih maraka. Džombić je odgovorio kako će mandat staviti na raspolaganje ako to od njega zatraži predsjednik RS-a, tj. Milorad Dodik.

Da SDS u borbi protiv centralizirane Dodikove vladavine, tokom koje su se deficiti počeli mjeriti milijardama, nije usamljen, svjedoči i istup Partije demokratskog progresa Mladena Ivanića, koja je zbog velikog deficita pozvala na odgovornost prethodnog premijera, a sada predsjednika Dodika.

JEDINSTVO 2

Na državnom nivou obje najjače partije iz Republike Srpske ipak imaju zajedničkih akcija. Zahvaljujući SDS-u i SNSD-u, u Parlamentu BiH je propao i treći (u posljednjih pet godina) pokušaj razgovora o Prijedlogu zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti. Čak i sama inicijativa za raspravu o zakonu u skraćenom postupku izazvala je erupciju negodovanja. Parlamentarni zastupnik i predsjednik SDS-a Mladen Bosić odmah je rekao da se bosanskohercegovačko društvo treba okrenuti budućnosti, “a ne da se stalno vraća u prošlost”. Zbog toga je, kaže, tražio i da se prijedlog skine sa dnevnog reda. “Mi ovdje očigledno imamo više istina i svako stoji na svojoj strani istine”, tvrdi Bosić.

Male su šanse da će BiH u dogledno vrijeme usvojiti zakon koji ima skoro svaka demokratska zemlja u svijetu. Drago Kalabić iz SNSD-a tvrdi da zabrana negiranja holokausta i genocida nikome nije sporna, ali je sporna politička manipulacija genocidom. Beriz Belkić iz Stranke za BiH Harisa Silajdžića, kao jedan od predlagača inicijative, kaže da se ne radi o političkoj manipulaciji, nego o katarzi: “To je moralno osvješćenje onih koji još uvijek u svojim glavama smatraju da je to trebalo učiniti. Vidite, molim vas – zar može biti prosječan, normalan čovjek ravnodušan na natpis ili izraz ili skandiranje ‘Nož-žica-Srebrenica?'”

Bosna i Hercegovina, pored toga što nema zakon o zabrani negiranja holokausta i genocida, ali ni zakon o zabrani fašističkih organizacija, jedina je zemlja u regiji koja nije usvojila Rezoluciju o Srebrenici.