Berlinskoj policiji gori pod nogama

U manje od osam mjeseci ove godine na berlinskim su ulicama spaljena 382, a vatra je zahvatila i oštetila još 148 automobila. Uglavnom nepoznati počinitelji tako su efikasno uništili ukupno 530 vozila; na njihovoj su meti najčešće skupocjene marke poput Mercedesa, Audija ili BMW-a. Riječ je o sportu popularnom i u drugim njemačkim gradovima, ponajprije Hamburgu, u kojem je od 2004. u pepeo pretvoreno više od 1.400 automobila.

Na stotine automobila buktjelo je i prijašnjih godina, no posljednjih je tjedana situacija dramatično eskalirala. U drugoj polovici kolovoza u Berlinu je gorjelo dvanaest noći zaredom, a tijekom jedne noći plamen bi progutao i po petnaestak vozila, pa nema sumnje da će ova godina biti rekordna. U njemačkom je glavnom gradu više od 1,2 milijuna automobila parkirano na desetak tisuća ulica: za uspješno podmetanje požara potrebno je svega nekoliko trenutaka, plamen se u potpunosti ne razbukta narednih desetak minuta, što je sasvim dovoljno da počinitelji pobjegnu. Sve u svemu, nije čudno da je policija nemoćna te je uhapšeno svega nekoliko odgovornih.

Natprosječna nezaposlenost

Do ove je godine ovakav vandalizam povezivan s pripadnicima ekstremno lijeve scene, s obzirom na to da su uglavnom napadana vozila s imidžem bogataških statusnih simbola i da su pojedine ljevičarske grupe spaljivanju otvoreno pripisivale značenje političkog čina. Kad je riječ o motivaciji, njemački mediji pišu da je riječ o borbi protiv gentrifikacije, odnosno naseljavanju imućnijeg stanovništva u zapuštenije gradske četvrti bivšeg Istočnog Berlina, u kojima potom rastu životni troškovi, što rezultira prisilnim iseljavanjem radnika i ostalih siromašnijih građana. Skraćenica yuppie, koja označava uspješne mlade ljude konzumerističkoga životnog stila, među pripadnicima berlinske alternativne scene izgovara se s gađenjem, a antigentrifikacijski prosvjedi održavaju se nekoliko puta mjesečno. No, ove su godine uništavanjem zahvaćeni i jeftini obiteljski automobili s dječjim sjedalicama i radničkim alatom na zadnjim sjedištima, dok mnogi skupocjeni džipovi ostaju nedirnuti.             Spaljivanja se bilježe diljem grada – od siromašnijeg Neuköllna, preko već prilično gentrificiranog Kreuzberga, pa do imućnog Charlottenburga, a Mercedesi su gorjeli i gotovo u neposrednoj blizini Kaufhaus des Westens – druge najveće robne kuće u Europi i jedne od najprestižnijih na svijetu, poznate pod skraćenicom KaDeWe.

U Hamburgu tako od 297 slučajeva policija svega 31 pripisuje ekstremistima, a u Berlinu se broj automobila uništenih iz političkih razloga procjenjuje na 249. Preostali uništeni  berlinski automobili (281) i golema većina hamburških nemaju nikakve veze s politikom, nego je riječ o običnom huliganizmu lokalnih klinaca koji spaljivanja sve više vrše iz čiste zabave. Unatoč tome, iz vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) povlače se paralele između aktualnih napada i terorističkih akcija RAF-a (Die Rote Armee Fraktion) iz sedamdesetih godina. Međutim, policija smatra drugačije.

– Skupi automobili gorjeli su 2009. To je imalo jasan politički cilj. To sada nije slučaj – rekla je načelnica berlinske policije Margarete Koppers za “Berliner Zeitung”. Istaknula je i da nema povezanosti između ovog fenomena i nedavnih nereda u engleskim gradovima.

Ipak, zanimljiva je činjenica da je nezaposlenost u Berlinu sa 13,5 posto gotovo dvostruko viša od nacionalnog prosjeka. U svakom slučaju, ulicama patrolira bitno povećan broj policajaca, a nebo nadzire helikopter s infracrvenim kamerama poslan kao pojačanje iz saveznih službi. Berlinska policija, pod pritiskom da nešto poduzme, raspisala je nagradu od pet tisuća eura za svaku informaciju koja bi mogla dovesti do hapšenja odgovornih. Prema pisanju lista “Der Spiegel”, policijski službenici obilaze sve koji su ikad počinili neko vandalsko djelo, pa i samo one koji su imali tu nesreću da ih policija legitimira kasno noću.

Oglasila se i kancelarka Angela Merkel, istaknuvši opasnost da napadi, u kojima dosad nitko nije stradao, ne počnu odnositi živote, a savezni ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich pozvao je berlinske vlasti da budu “tvrde s počiniteljima agresivnog i glupog vandalizma”.

Predizborne igre i darovi

Spaljivanje vozila počelo je igrati veliku ulogu u kampanji za berlinske izbore, zakazane za 19. rujna. Berlinom, koji je službeno jedna od šesnaest njemačkih saveznih država – uz glavni grad, gradovi-države su Hamburg i Bremen – posljednjih pet godina vladala je tzv. crveno-crvena koalicija sastavljena od Socijaldemokratske stranke Njemačke i stranke Ljevica (Die Linke), nastale ujedinjenjem nasljednika bivše vladajuće stranke u Istočnoj Njemačkoj i otcjepljenog krila SPD-a. Zanimljivo je da je ta stranka sa 11,9 posto glasova osvojenih na posljednjim saveznim izborima rijetko snažna europska stranka čija je službena pozicija ljevija od onoga što se naziva socijaldemokracijom, a posljednjih dana u njemačkoj je javnosti izložena napadima jer je dio vodstva poslao rođendansku čestitku Fidelu Castru. U svakom slučaju, plamteći automobili došli su kao odličan poklon CDU-u, koji za to okrivljuje vladajuću koaliciju i proziva za nesposobnost SPD-ovog gradonačelnika Klausa Wowereita, a Berlin je zasijan CDU-ovim plakatima na kojima su fotografije vozila sprženih do pepela.

Osim klasičnih konzervativnih reakcija, poput traženja većeg broja policajaca i čvrste ruke prema počiniteljima, jedan od CDU-ovih kandidata za berlinski parlament Burkard Dregger izišao je i s radikalnijim prijedlogom o organizaciji svojevrsne pomoćne milicije sastavljene od tisuću građana-volontera, što je ideja koju je javnost uglavnom osudila.

Berlinski izbori bitno će se odraziti i na nacionalnoj razini: naime, CDU je uzdrman s nekoliko teških poraza na pokrajinskim izborima, a u dva lokalna parlamenta njihovi koalicijski partneri iz liberalne Slobodne demokratske partije (FDP) uopće nisu uspjeli ući. U Bremenu su Zeleni prvi put prestigli CDU po broju osvojenih glasova, a stranka je vlast izgubila u Hamburgu i Baden-Württembergu, u kojem je bila na vlasti još od 1953. Upravo u toj saveznoj državi Zeleni su dobili svog prvog pokrajinskog premijera u povijesti. Na izborima u tradicionalno lijevom Berlinu, uz socijaldemokrata Wowereita ankete najveće šanse daju šefici berlinske organizacije Zelenih Renate Künast, no konačno mjesto prvog čovjeka grada najvjerojatnije će odrediti postizborna koaliranja.