Kult ličnosti

GYÖRGY KONRAD, mađarski pisac i esejist, biti će jedan od učesnika 77. Međunarodnog kongresa pisaca koji će se održati od 12. do 18. septembra u Beogradu. Pod motom “Književnost – jezik svijeta” na ovom skupu će, uz prisustvo više od 200 delegata i gostiju, u sklopu velikog broja sesija biti riječi o najaktualnijim pitanjima koja se tiču ne samo statusa književnika i književnosti danas, već i slobode javne riječi, slobode uopće, kao i mira u svijetu.

U sklopu kongresa zbivat će se i prateći književni festivala pod nazivom “Oslobodi riječ”, a među značajnim gostima najavljeni su John Ralston Saul, aktualni predsjednik Međunarodnog PEN-a, Andrej Bitov, David Grossman, Drago Jančar, Ronald Harwood, Claudio Magris, Dario Fo, Adam Zagajewski, Dubravka Ugrešić, Ljudmila Ulickaja i mnogi drugi. Organizator skupa je srpski PEN koji ove godine slavi 85. godišnjicu djelovanja.

FILIP VLAHOVIĆ, mladi crnogorski slikar, predstavio se ovih dana riječkoj publici izložbom u Galeriji “Juraj Klović”. Radi se o 32 ulja na platnu, a tema Vlahovićeve samostalne izložbe je Crna Gora.

“Slikarstvo Filipa Vlahovića sa alegorijskim vizijama, glavama i aktovima, dio su opredjeljenja koje mu na samom početku daju prednost izuzetne poetike”, rečeno je na otvorenju, kao i to da Vlahović “nastavljajući tradiciju svojih uglednih crnogorskih prethodnika, teži da u okviru koncepta modernog intimizma definira trajno svoj likovni izraz”.

Vlahović je odabran da se u Rijeci predstavi izložbom u sklopu kulturne suradnje Republike Hrvatske i Crne Gore.

JOVAN ĆIRILOV, selektor BITEF-a, odlučio je da se ovogodišnji festival novih kazališnih tendencija u Beogradu odvija pod sloganom “Na usijanom limenom krovu”. Od 13. do 23. septembra publika će moći vidjeti 15 umjetničkih trupa iz Belgije, Francuske, Njemačke, Švicarske i Rumunjske, među kojima i devet iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, svrstanih u podnaslov “Region u fokusu”. Tako će se u glavnom programu naći i poznata imena iz regije: Oliver Frljić, Ivica Buljan, Ivana Sajko, Selma Spahić, Snježana Banović, Jožef Nađ, Boris Liješević, Bobo Jelčić… Publika će vidjeti i predstave značajnih evropskih redatelja: Heinera Goebbelsa, dvostrukog pobjednika BITEF-a, američkog redatelja rumunjskog porijekla Andreia Serbana i belgijskog koreografa i redatelja Alaina Platela.

LUDWIG BAUER, autor romana “Zavičaj, zaborav”, dobitnik je nagrade “Meša Selimović” za najbolji roman objavljen u 2010. godini na ovim prostorima. Pripale su mu statua “Mastionica i pero” i novčana nagrada u iznosu od 7.000 konvertibilnih maraka. Uz Bauera, za nagradu su konkurirali Olja Savičević-Ivančević (“Adio kauboju”), Emir Imamović Pirke (“Treće poluvrijeme”), Josip Mlakić (“Ljudi koji su sadili drveće”) i Ivana Simić-Bodrožić (“Hotel Zagorje”).

Nagrada “Meša Selimović” dodjeljuje se već jedanaestu godinu u okviru književnih susreta “Cum grano salis” u Tuzli. Među dosadašnjim dobitnicima su Irfan Horozović za knjigu “William Shakespeare u Dar es Salaamu”, Ivica Đikić za djelo “Cirkus Columbia”, Ognjen Spahić za “Hansenovu djecu”, Sanja Domazet za roman “Ko plače”, Mirko Kovač za “Grad u zrcalu” i drugi.

EMIL HRVATIN, DAVIDE GRASSI I ŽIGA KARIŽ, vizualni umjetnici, promijenili su imena i prezimena. Odnedavno se sva trojica zovu – Janez Janša. Učinili su to u sklopu riječkog festivala Zoom i za potrebe dokumentarne predstave “Što nas je više, to smo prije na cilju” koja tematizira aferu u kojoj je nekadašnji slovenski premijer optužen da je od finske “Patrie” primio milijunsku proviziju za sklapanje ugovora u svrhu opremanja slovenske vojske finskim oklopnim vozilima.

U predstavi se s ironičnom oštricom prema stvarnom Janezu Janši propituje koji to razlozi, nacionalni, politički i kulturni, tjeraju obične ljude da mijenjaju svoja imena i koliko to u pojedinim državama košta. U izvedbu se uključila i umjetnica Ivana Müller, čitajući monolog iz Shakespearove “Julije” koji je mišljen kao parafraza – bi li ruža mirisala drugačije kada bi joj ime bilo Janez Janša?

IVANA VUKŠIĆ, direktorica Muzeja ulične umjetnosti u Zagrebu, otvorit će 15. septembra u Dugavama izložbu uličnih slikarija. Nakon uspješne prošlogodišnje akcije u Branimirovoj ulici, Muzej ulične umjetnosti u suradnji s mrežom Evropskih kulturnih instituta u Zagrebu početkom septembra organizira Festival ulične umjetnosti na kojem će domaći i inozemni umjetnici (i ostali građani) pokušati uličnim slikarijama, performansima i vizualnim instalacijama ovom novozagrebačkom kvartu podariti novo ruho. Muzej će biti otvoren velikim piknikom na livadi ispred Osnovne škole Dugave u četvrtak, 15. septembra u 18 sati.

Razgovor s Ivanom Vukšić možete pročitati na str. 33.

RIDLEY SCOTT, britanski redatelj, gotovo 30 godina nakon što je snimio kultni SF “Istrebljivač” (“Blade Runner”), pristao je režirati novi film na istu temu. Novi “Blade Runner” neće biti remake, ali Scott još nije odlučio hoće li raditi nastavak ili prethodnicu izvornika.

Snimljen 1982., “Istrebljivač” s Harrisonom Fordom i Rutgerom Hauerom u glavnim ulogama nije dobro prošao u kinima i nije ostvario komercijalni uspjeh, ali je s vremenom zaradio kultni status i danas se smatra jednim od najboljih SF filmova uopće. Nastao na osnovu pripovijetke Philipa K. Dicka “Sanjaju li androidi električne ovce?”, film govori o policijskom detektivu koji u budućnosti proganja odbjegle replikante, umjetna bića s ljudskim likom. Scott (73) je tokom karijere, između ostalog, snimio “Aliena”, “Thelmu i Louise” i “Gladijatora”. Ima tri nominacije za Oscara i dvije za Zlatni globus. Posljednji mu je film “Robin Hood” s Russellom Croweom, snimljen prošle godine.