Maternji jezik kao kompromis

Nakon tri dana protesta, lideri triju opozicionih partija u Crnoj Gori predložili su premijeru Igoru Lukšiću da se nastavni predmet zove Maternji jezik i književnost. Lukšić smatra da taj prijedlog ima prednosti, ali da treba provjeriti da li je takav model u skladu s Ustavom.

Profesor Blagota Mitrić objasnio je da Ustav propisuje da je naziv službenog jezika “crnogorski”, a Zakonom o opštem obrazovanju predviđeno je da se nastava održava na crnogorskom jeziku.

– Da bi promijenili naziv jezika “crnogorski” u “maternji”, morali bi prvo da promijene Ustav – rekao je Mitrić agenciji MINA. Dodao je da, ako naziv “crnogorski jezik” ne odgovara opoziciji, političari treba da razgovaraju o promjeni Ustava, jer sve drugo što urade biće protiv Ustava. Mitrić je pojasnio da je pred Ustavnim sudom osporavan član Zakona o opštem obrazovanju kojim se propisuje nastava na crnogorskom jeziku, ali je utvrđeno da je u skladu s Ustavom.

Nakon višenedjeljnih prepucavanja opozicije i vlasti, ministar Slavoljub Stijepović iznio je statističke podatke o trendu povezanom s nazivom jezika u Crnoj Gori:

– Svake godine srpskim jezikom govori manje tri posto građana Crne Gore. Istovremeno, svake godine raste broj građana Crne Gore koji govore crnogorskim jezikom.

Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić izjavio je da sporazum između vlasti i opozicije nije postignut iako su dijelovi sporazuma usaglašeni. Opozicija traži potpis i garancije za provođenje sporazuma o statusu srpskog jezika.

– Dakle, mi ne želimo da u parcijalnom rješavanju ovog pitanja budemo takvi da napravimo samo dio sporazuma. Nova srpska demokratija, a vjerujem i cijela opozicija, zainteresovana je za kompletan paket. Kome to smeta da mi koji govorimo srpskim jezikom, i to nijesmo samo mi Srbi, nego je tu sto hiljada onih koji su se nacionalno izjasnili kao Crnogorci. To je srpska jezička zajednica i kome to smeta da budemo ravnopravni s onom drugom po brojnosti jezičkom zajednicom – pita Mandić.