Nova zgrada za novu školsku godinu

Početkom septembra zbio se jedan događaj od velikog značaja za Srbe u Hrvatskoj: Srpska pravoslavna opšta gimnazija “Kantakuzina Katarina Branković” počela je s radom na novoj lokaciji, na Svetom Duhu, kod manastira Sv. Petke.

U modernoj će građevini, na četiri etaže, ove godine biti škola za ukupno 83 učenika, od toga 25 učenika prvih razreda. Kad se radovi završe, na najvišoj etaži bit će duhovni centar i sjedište mitropolita zagrebačko-ljubljanskog i cele Italije Jovana, na čiju je inicijativu Gimnazija prije šest godina i počela s radom.

Mnogi profesori u zagrebačkim srednjim školama spremni su priznati da su prije šest godina, kad je Gimnazija počela s radom u prostorijama Crkvene opštine u Bogovićevoj ulici, mislili da će to biti lakša gimnazija, ali su ostali ugodno iznenađeni zahtjevnošću školskog programa koji se odvija po hrvatskim nastavnim planovima i programima, što je rezultiralo dobrim uspjehom učenika i, pogotovo, maturanata.

Upisi na fakultete

– I ove su se godine svi maturanti upisali na željene fakultete – komentira vršilac dužnosti direktora Gimnazije, protojerej stavrofor Slobodan Lalić, rezultate mature koji su među boljima u zagrebačkim školama. Najbolji je uspjeh iz predmeta Hrvatski jezik (na B razini),  Politika i gospodarstvo (prosječna ocjena 4,25), kao i Srpskog jezika.

Rezultati iz Matematike su najslabiji, s prosjekom 3,25, ali to je i očekivano s obzirom na to da je škola humanističkog usmjerenja. Ipak, fascinira činjenica da su se maturanti, koji su se upisali na devet fakulteta u Zagrebu, dva u Rijeci, dva u Beogradu i jedan u Novom Sadu, zahvaljujući uspjehu ubacili u budžetsku kvotu, te da su među upisanim fakultetima Strojarstvo, Medicina, Medicinska dijagnostika, PMF i druge zahtjevne visokoškolske institucije tehničke ili prirodne orijentacije.

– Dobar nam je i opći uspjeh učenika, a od ove smo školske godine veću pažnju poklonili i učeničkim takmičenjima – kaže Lalić, ističući da se učenicima pruža koliko god se može, od osiguranja besplatnog smještaja u učeničkim domovima do raspodjele udžbenika i pribora.

– Dok ne proradi kuhinja, učenici će za veliki odmor dobivati sendviče – dodaje Lalić, koji je u školu stigao s prtljažnikom punim kutija s užinom, koju će donositi i narednih dana.

Lalić smatra da će se učenici na novoj lokaciji bolje koncentrirati na nastavu.

– U Bogovićevoj je bilo mnogo toga što im je odvlačilo pažnju, počevši od buke s ulice. Ali, sve dosadašnje izvanškolske aktivnosti odvijat će se i dalje, od redovnih posjeta kazalištima, izložbama, muzejima i ostalim sličnim događanjima, do plaćenih školskih ekskurzija za sve đake.

Lalić ukazuje na velik interes odličnih učenika osnovnih škola za upis u Gimnaziju.

– Ove se godine u prvi razred upisalo sedmoro učenika s najvišim brojem bodova, 61. Nekoliko ih ima 60 i 59 bodova, što znači da su nam došli više nego dobri učenici – kaže.

Ipak, shodno namjeri da pruža šansu i onima koji dolaze iz siromašnih krajeva a čije bi mogućnosti nastavka školovanja bile upitne, škola upisuje i one koji su ispod donje granice od 46 bodova.

Saznali preko interneta

Zgrada je suvremeno projektirana i kvalitetno sagrađena, a učenici na raspolaganju, osim četiriju učionica, imaju i kabinete za informatiku, kemiju, fiziku, historiju, geografiju i računarstvo, kao i svoju knjižnicu.

– Škola može primiti 180 učenika, po dva odjeljenja u svakom razredu, ali u planovima upisa su još 24 učenika – kaže Lalić.

Ukupna površina škole, sa sportskom dvoranom i duhovnim centrom, iznosi 6.150 četvornih metara, a kad se izgrade i igrališta za koja su napravljeni pripremni radovi, imat će 10.250 kvadrata.

Prvi dojmovi učenika prvih razreda i više su nego povoljni. Dok ih nastavnik historije i geografije Samir Hasanagić upoznaje s predmetima koje će im predavati i dijeli im udžbenike i pribor, velik broj učenika odgovara da su za školu i njene programe doznali preko interneta ili brata, sestre, prijateljice, koji su s njima podijelili svoja pozitivna iskustva. Tako je Ranka Popović iz Dvora na Uni dobila informacije da je škola zanimljiva i da se u njoj može mnogo toga naučiti, što omogućuje lakši nastavak školovanja na fakultetu.

– Na internetu sam vidio da škola ima brojne prednosti – kaže Nikola Ljubojević iz Slavonskog Broda.

– Kako spada u škole za nacionalne manjine, moći ću učiti i o srpskoj povijesti i o svemu o čemu se u hrvatskim školama uči malo ili ne uči uopće – dodaje Nikola.

U prvom su razredu i trojica učenika iz BIH-a. Jedan od njih, Srđan Radulović iz Bosanske Dubice, kaže da je preko interneta saznao sve o prednostima škole, te da u nastavnim planovima nema prevelikih razlika.

– Ondje smo pisali ćirilicom, ovdje ćemo i latinicom, a s jezikom nemam problema jer gledamo HRT – kaže i dodaje da bi, da nije u Zagrebu, pohađao bogosloviju ili neku školu u Bosanskoj Dubici.

Suradnja s državnim i gradskim vlastima

Prije početka školske godine, Gimnaziju su obišli vicepremijer Slobodan Uzelac, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović i ambasador Srbije u Hrvatskoj Stanimir Vukićević. Mitropolit Jovan upoznao ih je s historijatom i značenjem ove obrazovne institucije.

– Ideja o formiranju gimnazije progonila me cijelo vrijeme koliko sam u Zagrebu – rekao je mitropolit, koji je zadovoljan uspjehom učenika, maturantima triju generacija. Jedan od njih studira politologiju na prestižnom moskovskom univerzitetu Lomonosov.

– Ovako velik projekt jeste izazov i odgovornost, ali je naša Gimnazija osposobljena da  mlade generacije osposobi za pozitivan rad, ponašanje i integraciju u društvo – rekao je mitropolit.

Zbog toga, iako je bilo takvih ideja, nije građen internat, kako se učenici ne bi izdvajali. Mitropolit je naglasio da Gimnazija pruža prostor za suradnju kako unutar srpske zajednice, u smislu brige za narodno dobro u prosvjeti i kulturi, tako i s državnim te, pogotovo, gradskim vlastima koje su sufinancirale izgradnju nove zgrade, koju je obišao i gradonačelnik Milan Bandić.

Predstavnici Srba izrazili su zadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima Gimnazije, ponudivši pomoć u njenom daljnjem radu da bi, kako je rekao Pupovac, u kulturno-prosvjetnom smislu bila jedno od središta srpske zajednice u Hrvatskoj.