Balkan prolaz

KAZNA

Novinar TV Vijesti iz Podgorice Petar Komnenić dobio je sudsko rješenje o zamjeni novčane kazne od 3.000 eura za klevetu sa četiri mjeseca zatvora. Odluku je donijelo vijeće Osnovnog suda u Podgorici jer Komnenić nije platio kaznu u propisanom zakonskom roku. “Ne priznajem odluku suda. Moj advokat će podnijeti žalbu, a oni ako žele da me hapse neka izvole. Toliko o dekriminalizaciji klevete”, prokomentirao je Komnenić, koji je u februaru osuđen za klevetu zbog teksta “Sudije pod prismotrom” u nedjeljniku “Monitor”, u kojem je pisao o nezakonitim mjerama tajnog nadzora protiv više sudija Višeg suda u Podgorici.

Među sudijama koji se navode u tekstu bio je i nekadašnji predsjednik tog suda, a sada sudija Vrhovnog suda Ivica Stanković. Komnenićeve navode na sudu potvrdio je bivši sudija Višeg suda Radovan Mandić koji je bio i izvor u tekstu, a sudu je u dokaznom postupku dostavljena i prepiska nadležnih iz koje se vidi da je predmet o mjerama tajnog nadzora volšebno nestao iz arhive Višeg suda i Tužilaštva, po čijem su nalogu mjere provođene.

“Pravosnažna presuda kojom sam osuđen za klevetu donesena je neposredno prije nego što je kleveta u Crnoj Gori dekriminalizirana. Ja i dalje stojim iza tog teksta, a i pred sudom sam dokazao da sam napisao istinu. Sad su vlasti dovedene pred svršen čin: sad treba da u zemlji u kojoj tvrde da je kleveta dekriminalizirana uhapse jednog novinara. Ja neću da platim, a hoće li me uhapsiti i kada – ne znam”, izjavio je Komnenić za “Novosti”.

POPIS

Državna popisna komisija u Makedoniji odlučila je da prekine sve aktivnosti u vezi provođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u zemlji. Konstatirano je da nisu ispunjeni uslovi za dalje provođenje popisa i da popis ne može da rezultira relevantnim podacima, a komisija je podnijela kolektivnu ostavku. Primjedbe su da se tokom popisa neadekvatno primjenjuje metodologija utvrđena od Državnog zavoda za statistiku i usaglašena s Eurostatom, statističkom službom Evropske unije, “u dijelu koji se odnosi na korišćenje originalnih dokumenta za identifikaciju”. Nekoliko dana prije početka popisa, zbog nesporazuma ostavku je prvo podnio potpredsjednik Državne popisne komisije albanske nacionalnosti, a nakon njega i predsjednica Vesna Janevska, koja je upozorila na mogućnost da popis bude falsificiran.

TITO

Stanovnici Slovenije, njih 83 odsto, smatraju da ne treba mijenjati nazive ulica i trgova koji nose ime Josipa Broza Tita, dok suprotno misli 15,1 odsto, pokazala je anketa dnevnika “Delo”. Ustavni sud je nedavno poništio odluku gradskog veća Ljubljane koje je 2009. godine jednu novu ulicu u glavnom gradu Slovenije nazvalo Titovom cestom. Sudije su svoju odluku obrazložile stavom da je Tito, pored ostalog, bio i najistaknutiji simbol “nedemokratskog režima” bivše SFRJ koji je “gazio ljudsko dostojanstvo”, pa bi se imenovanje ulice po Titu moglo shvatiti kao “slavljenje” totalitarnog režima, što je ustavom zabranjeno. Ustavni sud je, takođe, istakao da se njegova odluka odnosi samo na imenovanje ulice u Ljubljani, kao i na moguće nove odluke o imenovanju ulica po Titu, a ne na ulice i trgove koji su po njemu dobili nazive u vrijeme bivše Jugoslavije. U Sloveniji imena po Titu nosi 12 ulica i trgova, koja su dobili za bivše Jugoslavije i ona nisu promijenjena.

U istoj anketi ispitanici su se izjašnjavali i o tome da li bi gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković trebalo da se kandidira na prijevremenim parlamentarnim izborima zakazanim za 4. decembar ili bi bilo bolje da završi svoj mandat gradonačelnika. Ubjedljiva većina od 79,3 smatra da bi bilo bolje da Janković ostane gradonačelnik, dok njih oko 14 odsto misli da bi trebalo da se kandiduje i postane novi slovenački premijer. Na pitanje da li podržavaju novi interventni zakon koji bi trebalo da zamrzne plate u javnim sektoru, penzije i socijalne transfere, više od polovine ispitanih bilo je protiv, dok bi ga podržalo 36,1 odsto anketiranih.

JAHJAGA

“Sve te priče o podjeli, o teritorijalnom razgraničenju pripadaju prošlim vjekovima. Ljudi treba da se okrenu svom vremenu i novim idejama i procesima koji su pred nama”, riječi su kojima je predsjednica Kosova Atifete Jahjaga odgovorila na pitanje o mogućnosti podjele Kosova na južni i sjeverni dio, koji bi se pripojio Srbiji. “Naša država kao i susjedna Srbija imaju prošlost koja se ne može promijeniti, ali sami kreiramo budućnost. Budućnost je u Evropskoj uniji. Taj put možemo ubrzati ako podržavamo jedni druge, a ne ako idemo u konfrontacije. Jedno od evropskih zlatnih pravila je pravilo dobrih odnosa sa susjedima. Kosovo se od prvog dana bori za te dobre odnose i nastavićemo da se borimo za dobre odnose i sa drugim državama”, izjavila je bivša policajka i najmlađa šefica države u regiji u ekskluzivnom intervjuu za Slobodnu Evropu. Predsjednica Kosova jedna je od rijetkih ličnosti iz političkog života koja se (još uvijek) ne može pohvaliti ličnim bogatstvom, pa je u tom kontekstu razumljiva činjenica da živi u iznajmljenom stanu u centru Prištine.

IZMJEŠTANJE

Uporedo sa sve sumornijim signalima koji iz Bruxellesa bivaju upućeni Bosni i Hercegovini, u kojoj ni godinu dana nakon izbora nije formirana vlast na državnom nivou, sve su učestalije i najave da bi Ured visokog predstavnika u BiH mogao biti izmješten iz zemlje, što bi po mišljenju mnogih analitičara dodatno zakompliciralo ionako zamršenu političku situaciju. Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a pozvali su u ponedjeljak političare u BiH da uspostave Vijeće ministara, i to upravo uz zaključak da bi OHR mogao biti izmješten van zemlje.

I američka je administracija prošle sedmice izrazila razočarenje zbog neformiranja vlasti u BiH, a izvjestiteljica Europskog parlamenta Doris Pack je upozorila da se reforme dejtonskog Ustava BiH moraju najhitnije sprovesti. “Bosna i Hercegovina jeste poseban slučaj – podijeljena na dva entiteta, različito formirana… Struktura države je takva da je teško da bude funkcionalna. Mislim da se to mora što prije riješiti. Ponekad mi se čini da sam ja jedina osoba koja na to poziva. Dayton je tako komplikovan da je zaista teško voditi zemlju. Vidimo sada u Federaciji da vladu ne priznaju svi. To je problem koji dolazi iz Daytona i nije još uvijek riješen”, zaključila je Doris Pack.