Janša se vraća?
Ne zna se je li posrijedi kakva astrološka konstelacija, neki poseban slavenski politički gen ili je sve puki slučaj, ali je činjenica da će prve nedjelje u decembru na izbore ruski, slovenski i hrvatski glasači. Za rusku Dumu bore se Putinova Jedinstvena Rusija, Komunistička partija i Žirinovskijeva stranka kao najjača trojka. Kako stvari stoje u nas, dobro nam je poznato. No čega ima u Sloveniji, to manje znamo.
Dakle, prije petnaestak dana dotadašnji premijer Borut Pahor izgubio je podršku u parlamentu, nakon čega je slovenski predsjednik Danilo Türk raspisao parlamentarne izbore za Državni zbor. Za glavnog kandidata za pobjedu na prijevremenim parlamentarnim izborima slovi Janez Janša. Njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) mogla bi omanuti, mišljenja su tamošnji politički analitičari, samo ako se Janšina afera oko Patrie zakomplicira. Podsjetimo, Janša je pod udarom tužiteljstava u Austriji i Sloveniji zato što je, kako se kaže u prijavi, Jože Zagožen kao njegova desna ruka u stranci prije četiri godine dobio 900.000 eura provizije za posao vrijedan 278 milijuna eura, točnije za prodaju vojnih vozila finske tvrtke Patria slovenskoj vojsci. Taj sanaderovski problem Janša zasad otklanja kao puku izmišljotinu, bez velike uznemirenosti.
Udar na medije i socijalu
Sjećajući se ranijih Janšinih restriktivnih akcija u medijskom prostoru, komentatori primjećuju da bi njegov eventualni povratak na premijersko mjesto bio poguban za medijsku scenu. Prije otprilike pet-šest godina djelovao je na medije, prije svega na “Mladinu”, onako kako danas na novinare djeluje mađarski premijer Viktor Orban – kao slon u staklani.
Janšinoj demokršćansko-narodnjačkoj političkoj struji glavni su antagonisti Pahorovi Socijalni demokrati (SD), stranka u defanzivi i, kako mnogi zaključuju, vjerojatni gubitnici decembarskih izbora. U taj, uvjetno nazvano, lijevi blok spada i Liberalna demokracija Slovenije (LDS).
Baš kao i u Hrvatskoj – a sve su balkanske demokracije manje-više blizanačke – i u Sloveniji problem predstavlja najava rezanja dosadašnjih prava radnika i službenika. Trenutačno je na tapetu zakon koji bi trebao biti donesen po hitnom postupku prije 21. oktobra, kad se parlament raspušta, o zamrzavanju plaća radnika u javnom sektoru, zamrzavanju penzija i drugih socijalnih transfera. Sindikati su unisono protiv toga i najavljuju referendum kojim bi srušili zakon ako on prođe u Državnom zboru.
Kad smo već kod sličnosti, i u Sloveniji, baš kao i u nas, mogle bi se na izborima pojaviti liste ambicioznih gradonačelnika. Mi ćemo muku mučiti sa splitskim Kerumom i zagrebačkim Bandićem, dok Slovence, po svemu sudeći, očekuje lista ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića. Međutim, i taj bivši direktor Mercatora ima problema. On se zove Jure Janković i Zoranov je sin, koji je, među ostalim, priprijetio smrću novinaru poslovnog lista “Finance”, jer se naš kolega drznuo pisati o poslovnom carstvu njegova oca. Osim toga, nestašnog sina prati i glas da sumnjivo posluje s nekretninama i ciparskim tajnim fondovima. Dogodi li se nemoguće i Janković stariji pobijedi, Slovenija bi tako mogla dobiti svoju prvu inačicu korporativnog predsjednika vlade.
Dakako, na sceni se pojavljuju i nove ad hoc smišljene i organizirane političke snage. Jedna od njih je Stranka za trajni razvoj Slovenije. Isti dan kad i nova stranka, osnovan je i istoimeni Pokret, na čijem je čelu Manca Košir, bivša glumica (“Breza”), a kasnije novinarka i sociologinja, nama poznatija nego ljudi iz nove stranke. Vjeruju u ekspertnu nestranačku vladu, zeleni su po generalnom uvjerenju i groze se nastupajuće prljave kampanje.
Meka tranzicija
Što se tiče civilne scene, i u njoj se pojavljuju nove inicijative. Najnovija je ona organizirana oko obiteljskog zakona. Naime, slovenski je parlament izglasao po mnogima kontroverzni Obiteljski zakon koji, među ostalim, dozvoljava da partner ili partnerica u istospolnoj zajednici imaju mogućnost posvojiti dijete svog partnera/ice, ali ga zajedno ne mogu posvojiti. Nekoliko dana prije samog glasanja, u Ljubljani je organiziran prosvjed protiv takvog zakona, kojem je prisustvovalo oko tisuću ljudi, a najglasniji su bili predstavnici Crkve i desnice, dakako. To je grupu javnih osoba ponukalo da najprije održe tribinu pod nazivom “Za prostor slobode” te da za sredinu oktobra najave demonstracije na istu temu. Potpisnici ove protucrkvene i protudesne inicijative, a za prava LGBT osoba, jesu pjevači Zoran Predin i Vlado Kreslin, kompozitor Mojmir Sepe, pjesnik Tomaž Šalamun i mnogi drugi.
Slovenija je, ne treba zaboraviti, i nadalje zemlja s vrlo visokim radnim i socijalnim pravima, najvišim od novoprimljenih zemalja Evropske unije, te zemlja s najmanjim socijalnim razlikama. Ti su pokazatelji neke ponukali da zaključe da je pad Pahorove vlade možda znak da se vlast ne uspijeva nositi s novom krizom i da bi Slovenija mogla postati novo krizno žarište. Briselski vladari to su otklonili, navodeći da je Slovenija stabilna zemlja.
Ono što može zabrinjavati jest to da bi Slovenija s dolaskom Janše na vlast mogla skrenuti s dosadašnjeg kursa “menadžerskog kapitalizma” s jakom socijalnom državom i jakom ulogom vlade u javnom sektoru – što je i posljedica prakticiranja meke tranzicije – u neku varijantu divljeg tržišnog kapitalizma, sa slabijom ulogom centralne države.