Manjinske izbore vezati uz lokalne

Postoji politička volja da se problemi nacionalnih manjina riješe, ali postoje i mnogi problemi u realizaciji postojećih zakona kako bi se oni rješavali u skladu s promjenama u hrvatskom društvu i nezavisno o evropskim standardima, rečeno je na savjetovanju o radu vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Pod nazivom “Različite boje – ista ekipa” savjetovanje je održano u Zagrebu, u organizaciji GONG-a i agencije STINA te uz podršku Savjeta za nacionalne manjine.

– Za odziv od 11,23 posto na izborima 10. srpnja ne može se kriviti manjak interesa pripadnika nacionalnih manjina, jer su one itekako zainteresirane, ali nekom je u interesu da se to diskreditira i u budućnosti ukine – rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer.

Naglasio je da je spomenuti odziv, koji je ipak veći od onoga na izborima za mjesne i kvartovske odbore, rezultat neodgovarajućeg termina izbora u vrijeme godišnjih odmora i povećane odsutnosti birača, a s druge strane i 40 posto manjeg broja biračkih mjesta. Drugi razlog je što su ti izbori marginalizirani u medijima, a treći što nisu riješeni zakonodavno, pa se ne zna tko ih financira.

– Tako je Savjet izdvojio 255.000 kuna sredstava za informiranje i animiranje birača – rekao je Tolnauer, ističući da bi se, a na tome se radi, izbori za manjinsku samoupravu trebali vezati uz izbore za lokalnu i regionalnu samoupravu, čime bi se uštedjelo i 25 miliona kuna koliko su ukupno koštali.

Zorislav Ham, član Državnog izbornog povjerenstva, također je podržao ideju o istovremenom održavanju izbora za lokalnu i manjinsku samoupravu, što bi dovelo do većeg odaziva birača, bolje informiranosti i lakšeg provođenja.

– U srpnju se pokazalo da lokalna i regionalna samouprava ne pokazuju razumijevanje i interes za probleme tih izbora, pa nisu izdvojile dovoljno financijskih sredstava – rekao je Ham i naglasio da sadašnji propisi ne reguliraju adekvatni izborni proces za ovu vrstu izbora.

– Termin od 10. srpnja bio je očekivan, jer se izbori raspisuju nakon četiri godine mandata, koji je vijećima i predstavnicima počeo u srpnju 2007. – rekla je načelnica u Ministarstvu uprave Vesna Šiklić Odak.

U nastavku diskusije prisutni su mogli čuti i podatak da je prosječni vijećnik star 58 godina i ima završenu samo osnovnu školu.