Nastavak mita o priznanju Kosova
Srbija će, sada je sigurno, krajem godine dobiti status zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji, ali vjerojatno neće dobiti i datum početka pregovora. Naime, prošlog je tjedna u Beograd tu jednu dobru i jednu lošu vijest donio evropski komesar za proširenje EU-a Štefan File, koji kaže da će Europska komisija preporučiti datum za početak pristupnih pregovora sa Srbijom čim bude postignut značajan napredak u nastavku dijaloga s Prištinom.
Dakle, samo jedan prioritet stoji između Srbije i otvaranja pregovora: rješenje pitanja Kosova. Dijalog mora biti nastavljen, kaže File, precizirajući da nema potrebe čekati sljedeći izvještaj Evropske komisije o napretku, već će ona “čim Srbija napravi vidne pomake u rješenju pitanja Kosova, odmah izdati pozitivnu preporuku za otvaranje pregovora”. Naime, EU nije voljna prihvatiti bilo koju novu državu kao članicu ako ima neko otvoreno pitanje kad je riječ o regiji ili susjedima, naglasio je File.
Odjeci i reagovanja
Reakcija je bila očekivana: predsjednik Boris Tadić je istupio, kao i obično, u rukavicama, dok je ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić skočio, kao i uvijek, s neprijateljskim tonom. Tadić je “racionalni optimist”, koji kaže da “vidi teškoće, ali je jasno da Srbija neće odstupati od davno uspostavljenih principa”, dok je Jeremić izjavio: “Kad je riječ o priznavanju Kosova od strane Srbije danas, sutra ili kroz tri mjeseca, godine ili vijeka, moj stav je isti – Beograd nikad neće priznati samoproglašenu samostalnost Prištine.”
Srbija do kraja godine, kad bi trebala dobiti status zemlje-kandidatkinje, ima još nekih zadataka za obaviti, poput rješavanja pitanja restitucije, o kojoj je nedavno parlament donio zakon, ali su njime nezadovoljni Mađari, s obzirom na odredbu da se pripadnici okupacijskih snaga u Drugom svjetskom ratu i njihovi potomci izuzimaju iz postupka restitucije. O tome je ponešto rekao i Štefan File – restitucija se mora provesti bez diskriminacije – ali je veći problem u tome što bez vojvođanskih Mađara vladajuća koalicija (s obzirom na to da je nedavno i Liberalno-demokratska partija najavila da neće više podržati niti jedan zakon, a dosad je priskakala u pomoć kad god je vladajuća većina bila u pitanju) teško može navući većinu u parlamentu.
No, ako se za taj i ostale probleme i nađe neko rješenje, ostaje pitanje Kosova i svađe oko toga da li je – iako je File izričito kazao da to nije, barem zasad, uvjet za europske integracije – ovakvim stavom Srbija prisiljena birati između Europe i Kosova i, na kraju krajeva, prisiljena priznati Kosovo. O tome i dalje tek rijetki govore otvoreno, upozoravajući da se na sjeveru Kosova valja nova “balvan revolucija”, a da Beograd već više od deset godina nema faktičku vlast nad Kosovom.
U Srbiji muk
Vladajuću mantru ponovio je prije nekoliko dana i patrijarh SPC-a Irinej, koji kaže da Srbija ne smije ulaziti u EU, jer od nje traže “strašnu žrtvu”, da izgubi Kosovo, da Srbiji odsijeku glavu i iščupaju joj srce.
– Neka nas ostave same, neka nam ništa ne čine, da naše Kosovo ostane sa nama – rekao je patrijarh.
– U Srbiji muk – komentira istup patrijarha Vuk Drašković, koji u autorskom tekstu u “Blicu” piše da nema nikoga u vrhu države da kaže da je režim Slobodana Miloševića izgubio Kosovo i da nikoga nema tko će reći da će ovako “možda, izgubiti i Srbiju ako se ona balvanima ogradi od Evrope i ostane sama s izgubljenim Kosovom”. Ne traži se i neće se ni tražiti, kaže Drašković, da država Srbija prizna državu Kosovo. Traži se samo da se ona odrekne vraćanja politici koja je cijelo desetljeće “sijala samo smrt, zločine, poraze srpskog naroda, mržnju, fobije i laži”.
S druge strane, građani kod kojih – kako kažu istraživanja – raste euroskepticizam, na listi svojih prioriteta imaju ekonomsku situaciju, skupoću, nezaposlenost i slične boljke vlastitih realnih života, dok je Kosovo na samom kraju liste i to uglavnom tek ako ih se podsjeti i na taj problem njihove države.