Opasna politika Ustavnog suda

Odluke Ustavnog suda od jula ove godine, o ukidanjima zakonskih izmjena o biranju manjinskih zastupnika, suprotne su Ustavu koji zabranjuje mijenjanje izbornih propisa godinu prije izbora. Također, odluke diskriminiraju manjine, Ustavni zakon svode na obični zakon i narušavaju trodiobu vlasti, jer je Ustavni sud preuzeo ingerencije Sabora, zaključili su članovi Savjeta za nacionalne manjine na sjednici održanoj 22. septembra.

– Savjet neće komentirati i osporavati odluke Ustavnog suda, ali moramo reći da je taj sud 29. jula donio odluke kojima je poništio pojedine odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i odredbe Zakona o izboru nacionalnih manjina samo četiri mjeseca prije održavanja izbora, tri mjeseca prije raspuštanja ovog saziva Sabora i samo nekoliko tjedana nakon odluke o zatvaranju poglavlja “Pravosuđe i temeljna prava”, koje se nije moglo zatvoriti bez učinjenih izmjena. Time što se izborna pravila mijenjaju u godini izbora, može se poslati poruka da svi zastupnici u Saboru nisu ravnopravni – rekao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, naglasivši da se, primjerice, nije diralo u način izbora zastupnika dijaspore, što dodatno znači da zastupnici nisu ravnopravni.

Izazivanje animoziteta

– Sve je to izazvalo animozitet u manjinskim redovima, jer su neki počeli tumačiti da su žrtve srpske nacionalne manjine i da su zato izgubili dodatno pravo glasa – rekao je Tolnauer.

Govoreći o mogućnosti da bi manjine nakon pregovora mogle izgubiti dio stečenih prava, a o čemu će biti riječi u pismu koje će Savjet poslati premijerki Jadranki Kosor i predsjedniku Ivi Josipoviću, Tolnauer je rekao da i to treba biti tema razgovora, iako manjine smatraju da se to neće dogoditi. Konačno, Tolnauer je objasnio i zašto Savjet nije reagirao ranije.

– Znajući medije, to bi bilo beskorisno, jer je ljeti mrtva sezona. Zbog toga smo ovu temu stavili na dnevni red tjedan dana prije zasjedanja Sabora – rekao je.

– Ustavni sud donio je diskriminatorsku i protuustavnu odluku i zapravo derogirao Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, pretvorivši ga u obični zakon, što ima dalekosežne posljedice za manjinsku politiku u Hrvatskoj i tiče se svih manjina – rekao je zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac, ističući da su takvi postupci atak na stečena prava nacionalnih manjina.

Pupovac je najavio da su se zastupnički klubovi manjina i SDSS-a dogovorili da će pismo sa svojim stavovima o odlukama Ustavnog suda uputiti Evropskoj komisiji, Evropskom parlamentu, Vijeću Evrope, Venecijanskoj komisiji, SAD-u, zemljama koje imaju svoje manjine u Hrvatskoj, kao i najvišim organima vlasti u Hrvatskoj: predsjedniku, premijerki i predsjedniku Sabora Luki Bebiću.

– Osim toga, zatražit ćemo raspravu na saborskim odborima za Ustav, poslovnik i politički sustav te za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Lani donijete izmjene Ustavnog zakona i Zakona o izborima poslanika predstavljale su prekid višegodišnje segregacije i getoizacije – rekao je Pupovac.

Podsjetio je da su izmjene, po kojima pripadnici manjina kojih u stanovništvu ima do 1,5 posto mogli birati na stranačkim i na manjinskoj listi, a da su Srbi, kojih je 4,54 posto po popisu, mogli glasati na stranačkoj listi uz garantirano najmanje troje zastupnika, proizašle iz stavova Venecijanske komisije iz 2002. godine.

Nema sukoba

– Komisija je tada dala smjernice da se pitanje dodatnog glasa brojnijih manjina, čiji bi glasovi mogli uticati na generalne rezultate izbora, rješava snižavanjem izbornog praga i  reguliranjem izbornih jedinica da manjine mogu preći izborni prag ili načinom izračunavanja mandata. Lani usvojene izmjene bile su na tragu tih smjernica, a u Saboru, čijih je 129 zastupnika glasalo za izmjene, nikad ne bi prošao prijedlog da sve manjine imaju dodatno pravo glasa – rekao je Pupovac, ističući da oko prava glasa manjina nije bilo nikakve trgovine, samo pregovori.

– Tezu o trgovini pokušavaju lansirati oni koji nisu upućeni u ono o čemu je riječ ili oni koji i previše znaju o čemu je riječ – dodao je Pupovac.

Pozabavio se i objašnjenjem zašto bi Srpsko narodno vijeće (SNV) trebalo imati ulogu koordinacije srpske nacionalne manjine na državnom nivou.

– Položaj neke manjine može biti reguliran i međudržavnim ugovorima, a SNV je osnovan 1997. na osnovi točke 9. Pisma namjere hrvatske Vlade – rekao je Pupovac i podsjetio da, zahvaljujući tadašnjoj vladajućoj politici, Ustavni zakon iz 2002. nije predviđao da koordinacije na državnom nivou imaju pravnu osobnost.

Članovi Savjeta složili su se da treba odbaciti tezu da su manjine taoci Srba, jer je ona opasna i štetna.

– Manjine su izgubile dodatno pravo glasa ne zbog Srba nego zbog postupaka Ustavnog suda – naglasio je predstavnik Albanaca Baškim Šehu, dodavši da Srbi ne mogu biti fitilj ni za kakav sukob.

Manjinski zastupnici traže raspravu u Saboru

Klubovi zastupnika nacionalnih manjina i SDSS-a zatražili su da se o spornim odlukama Ustavnog suda provede rasprava u Saboru i njegovim odborima.

“Odluka Ustavnog suda RH suprotna je članku 5. Ustavnog zakona o provedbi Ustava, koji propisuje da se Zakon o izborima zastupnika može mijenjati najmanje godinu dana prije održavanja izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, a ova odluka donesena je četiri mjeseca, uključujući i dva mjeseca ljetne pauze Sabora, prije najavljenog datuma za održavanje izbora.  Kako to nije urađeno ni u slučaju Zakona o izbornim jedinicama, ni u slučaju izbora drugih zastupnika, pa ni zastupnika hrvatske dijaspore, odluka Ustavnog suda proizvela je ne samo ustavno-pravnu nesigurnost birača pripadnika nacionalnih manjina nego i njihovu diskriminaciju”, ističu zastupnici.

“Ovom odlukom Ustavni sud je na nizu mjesta preuzeo ovlasti Sabora, koji je Ustavni zakon donio gotovo jednoglasno, pa zahtjev Ustavnog suda da se provjeri opravdanost njegovih odluka predstavlja miješanje u ovlasti narodnog predstavništva. Također, podsjećamo da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina predstavlja jednu od temeljnih konstitutivnih komponenti hrvatskoga ustavnog poretka, koju Ustavni sud treba tretirati kao takvu, a ne je derogirati na rang običnog zakona. Na kraju, podsjećamo da Ustavni sud ne može osnaživati zakone koje je Sabor, u skladu s Ustavom i svojim poslovnikom, stavio izvan snage”, naglašavaju zastupnici.