Pokrajine

Prodaja stanova na području istočne Slavonije

Zahtevi za otkup do kraja godine

Bivši nosioci stanarskog prava koji su status zaštićenog najmoprimca stekli tužbom na sudu, dužni su zahtev za otkup stana podneti do 31. decembra, rečeno je na tribini u Vukovaru

Rok za podnošenje zahteva za otkup stanova u Vukovaru, na osnovi odluke Vlade o prodaji stanova na području hrvatskog Podunavlja, je 31. decembar ove godine, podsetio je Srđan Milaković, predsednik Kluba većnika SDSS-a u Gradskom veću Vukovara, na javnoj tribini koju je za svoje članove organizovalo Udruženje stanara grada Vukovara. Milaković je pojasnio da u ovom trenutku postoje dva propisa po kojima se stanovi u tom gradu mogu otkupiti.

– Jedan je uredba Vlade o prodaji stanova na područjima od posebne državne skrbi, a drugi je Vladina odluka o prodaji stanova u vlasništvu RH na području hrvatskog Podunavlja. Isto tako, možemo razlikovati dve kategorije stanara. Bivši nosioci stanarskog prava koji su status zaštićenog najmoprimca stekli tužbom na sudu, dužni su zahtev za otkup stana podneti do 31. decembra. Ostali bivši nosioci stanarskog prava, koji svoj status nisu stekli tužbom, mogu ishoditi potvrdu da su bivši nosioci stanarskog prava i isto tako podneti zahtev do kraja godine, ali ne moraju, jer to mogu učiniti i po starim propisima, bez roka – objasnio je Milaković.

Ovaj gradski većnik je savetovao stanarima koji nameravaju otkupiti stan u kome žive, a u vlasništvu imaju drugi useljivi objekat, da obavezno podnesu zahtev za otkup do kraja godine, jer kasnije to neće moći.

– Zakon o područjima od posebne državne skrbi to ne dozvoljava. Zato je za njih važno da zahtev podnesu prema ovom poslednjem propisu, do 31. decembra – kazao je Milaković i dodao da isto savetuje i onim korisnicima stanova koji žele izbeći zabranu otuđenja i opterećenja na period od deset godina od dobivanja saglasnosti za stambeno zbrinjavanje.

Prema njegovim rečima, iako je Vladina odluka o prodaji stanova stupila na snagu 20. maja ove godine, počela se primenjivati tek nedavno.

– U suštini, to je tek krenulo. Pre nešto više od mesec dana, stanari su imali priliku da dođu do obrasca potrebnog za podnošenje zahteva za otkup stana. Zahtevi se podnose Agenciji za upravljanje državnom imovinom u Zagrebu i do sada nemamo nijedan primer ugovora koji je izašao iz te Agencije, dok se u Regionalnom uredu u Vukovaru podnose zahtevi za otkup prema Zakonu o područjima od posebne državne skrbi – dodao je Milaković.

– Mislim da nema nijedne političke opcije koja je više od nas radila na tome u Gradskom veću, a naša je bila i inicijativa za donošenje odluke na državnom nivou, kako bi ljudi koji imaju još neki objekat u vlasništvu mogli da kupe stanove te da se ukloni zabrana otuđenja i opterećenja. Nažalost, tu se izrodio rok od 31. decembra koji zaista nikome ni na kraj pameti nije bio. Apsolutno smo protiv bilo kakvog roka, jer se na neki način stvorila diskriminacija između bivših nosilaca stanarskog prava. Međutim, zaista smo jedini koji smo nešto preduzimali na području stambene problematike i u tome nismo imali saveznike – kazao je ovaj  SDSS-ovac, komentarišući nezadovoljstvo okupljenih stanara zbog postavljenog roka.

Osvrnuo se i na slučajeve u kojima stanari prilikom prikupljanja dokumentacije za otkup stana iz Tehnostana dobivaju potvrde o dugu za pričuvu.

– To je nečuveno i nedopustivo, jer svi znamo da je obaveza plaćanja pričuve ukinuta odlukom Ustavnog suda – kazao je Milaković.

S tim se slažu i predstavnici Udruženja stanara koji ovakve pojave smatraju kaznenim delom.

Najskuplje grejanje u državi

Tema tribine bilo je i najavljeno poskupljenje toplinske energije u Vukovaru za čak 37 odsto, o čemu je Gradsko veće na dve sednice raspravljalo, ali odluku nije donelo. Bilo je inicijativa da se deo gubitaka Tehnostana, što je uz povećanu cenu plina takođe jedan u nizu razloga za poskupljenje, sanira iz gradske blagajne kako bi udarac na kućni budžet stanara bio što manji, međutim, ni to nije prihvaćeno. Iako je dato obrazloženje da se dogodila greška u proceduri, zbog čega je odluka o povećanju cene toplinske energije prolongirana, veruje se da aktuelna SDP-ova gradska vlast beži od “vrućeg krompira” i ne želi loše reakcije građana pred parlamentarne izbore, jer će od sledeće godine odluka o određivanju cene toplinske energije ponovo biti izvan nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

– Što se tiče cene grejanja, tu je cena energenta primarna, HERA određuje parametre  prema kojima bi distributer toplinske energije mogao poslovati na nuli i daje saglasnost Tehnostanu. Nažalost, u Vukovaru je to ne puno, nego previše. Ja ove ljude razumem, ali imamo i druge građane koji plaćaju grejanje sami u svojim domovima i kućama, i ako ne plate takođe im skinu brojilo, ili ako ne kupe drva neće se grejati – rekao je Željko Pinjuh, zamenik vukovarskog gradonačelnika koji je prisustvovao tribini stanara.

Gradski većnik SDSS-a Srđan Milaković smatra da je reč o čistoj manipulaciji građanima i bežanju od odgovornosti, jer gradska vlast nije htela iskoristiti mogućnost da pomogne građanima da to poskupljenje bude što manje. Predstavnici Udruženja stanara razočarani su što se javnoj tribini nije odazvao niko iz Tehnostana i što od predstavnika gradske uprave nisu dobili konkretne odgovore.

– Gradska vlast bi trebala odgovoriti na pitanje zašto Vukovar ima najskuplju toplinsku energiju. Politička elita grada Vukovara podržava monopolističko ponašanje Tehnostana – zaključio je predsednik Udruženja stanara Domagoj Marenić, dodajući da je jedno od rešenja isključenje iz Tehnostanovog sistema toplinske energije i prelazak na grejanje električnom energijom. D. B.

Dragana Bošnjak

Dan VSNM-a i krsna slava Općine Krnjak

Narodni zbor do kasnih sati

Povodom proslave Pokrova Presvete Bogorodice kod doma SKD-a “Prosvjeta” održan je narodni zbor, a veselje je, unatoč hladnom vremenu, potrajalo do kasnih noćnih sati

U petak, 14. oktobra Vijeće srpske nacionalne manjine Općine Krnjak obilježilo je svoj dan i krsnu slavu – Pokrov Presvete Bogorodice, što je ujedno i slava cijelog mjesta. Naime, na mjestu današnje osnovne škole u Krnjaku nalazila se pravoslavna crkva Pokrova Presvete Bogorodice koja je teško stradala u Drugom svjetskom ratu, pa je na kraju srušena, da bi 1960. na istom mjestu bila izgrađena osnovna škola. Prije pet godina, ponovno je pokrenut crkveno-narodni zbor 14. oktobra, i to zbog sjećanja na postojanje crkve, a taj datum za dan vijeća i krsnu slavu odabrao je i općinski VSNM.

Održana je svečana sjednica VSNM-a kojoj su prisustvovali brojni gosti, među kojima državni tajnik Stanko Janić, konzul Republike Srbije u Rijeci Zoran Popović, savjetnik u zagrebačkoj ambasadi Srbije Davor Trkulja i ataše Dušan Vujović, predstavnici srpske zajednice iz Zagreba, Rijeke, Karlovca, Viškova, Vrginmosta, Saborskog, Barilovića i drugi.

– Naši zadaci su zaštita i unapređenje vjerskog, nacionalnog i kulturnog identiteta te ćemo dati sve od sebe da opravdamo povjerenje ljudi koji su nas izabrali. Općina Krnjak ima usaglašen općinski Statut sa odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i ovaj saziv Vijeća nastavit će se truditi oko poboljšanja provođenja odredbi tog zakona – kazala je nova predsjednica Vijeća Milena Sipić.

Njen zamjenik Slobodan Malić ističe dobre uslove za rad, podršku lokalne samouprave i saradnju sa svim srpskim i drugim organizacijama na području općine: Srpskom pravoslavnom crkvom, Samostalnom demokratskom srpskom strankom, pododborom SKD-a “Prosvjeta” i udruženjem antifašista.

I ove je godine kod doma “Prosvjete” održan narodni zbor, a veselje je, unatoč hladnom vremenu, potrajalo do kasnih noćnih sati. M. Cimeša

Skupština zagrebačkog pododbora SKD-a “Prosvjeta”

Prevladana kriza rukovođenja

Izborom novog rukovodstva zagrebačkog pododbora SKD-a “Prosvjeta” prevladana je poduža kriza u radu ovog, jednog od najmasovnijih pododbora, iako su njegove sekcije, od folklorne do muzičke, sve vrijeme uspješno radile.

Na ponovljenoj skupštini, održanoj 14. oktobra, članovi su tajnim glasanjem za predsjednicu izabrali Nadu Komljenović, voditeljku folklorne sekcije, a za njenog zamjenika Budimira Budisavljevića, koji je aktivan u okupljanjima starijih članova na zabavama subotom. Za sekretara, odnosno blagajnika izabran je Marko Jagodić, dok su u predsjedništvu i Lidija Dokuzović, voditeljka muzičke i Svetlana Patafta, voditeljka dramske sekcije. Skoro svi kandidati izabrani su jednoglasno. Okupljeni članovi usvojili su prijedlog da se oformi i seniorska sekcija, čime je formalizirano okupljanje starijih članova.

U narednim danima i sedmicama predviđa se bogatiji kulturni i društveni život: već 22. oktobra nastupit će folklorna i druge sekcije, 27. oktobra bit će održano predavanje o Vasku Popi, a planira se i postavljanje prve od više likovnih izložbi. N. J.

Narodno okupljanje u Lici

Slava u Vrepcu

Mještani sela Vrepca i Pavlovca kraj Gospića te članovi Društva Vrepčana i prijatelja Vrepca obilježili su 14. oktobar – Pokrov Presvete Bogorodice, seosku i hramsku slavu. Kod lani postavljenog krsta na brdu Gradini, na mjestu gdje je stajala crkva koja je srušena nakon Drugog svjetskog rata, korenički paroh, protojerej Dalibor Tanasić, održao je službu pred 30-ak okupljenih. Podsjetio je na porijeklo praznika i njegovo značenje za selo, ali i na značenje njegovog ponovnog slavljenja od prije nekoliko godina. Prisutnima se obratio i predsjednik Društva Milan Bogdanović, govoreći o aktualnom momentu sela. N. J.

Zbirka pjesnika Slavonije, Baranje i Srijema

Stihom kroz slavonsku ravnicu

Pododbor Bobota SKD-a “Prosvjeta” izdao je ove godine pjesničku zbirku “Stihom kroz slavonsku ravnicu”, koju su uredili Miodrag – Mišo Nedeljković i Svetislav – Veto Mikerević. Zbirka je izdana u povodu obilježavanja Vidovdana, Dana Općine Trpinja te obilježavanja tridesetogodišnjice postojanja KUD-a “Đoko Patković” iz Bobote i Pododbora Bobota.

Urednici knjige u predgovoru kažu da je ta zbirka “spomen na naše pretke, ali i putokaz za naše potomke”, a “sam sadržaj i tematika pjesama su koncipirani tako da u svakom momentu odišu osnovnim postulatom, a to je očuvanje identiteta srpske etničke zajednice na prostoru Republike Hrvatske”. U zbirci “dominira čovjekoljublje, koje pjeva o budućnosti, ali i o prošlosti”, a svaki će se čitalac u knjizi susresti “s tematikom optimizma, ljepote, mira, procvalih lati, rađanja, umiranja, drevnih običaja, idile pune ljubavi, sloge i poštovanja”. J. Nedić

 

Prvih deset godina obnovljenog rada “Prosvjete” u Malom Gradcu

U društvu prijatelja iz cijele zemlje

Na početke obnove rada malogradačkog pododbora SKD-a “Prosvjeta”, uz prigodni program i svečarsku tortu, u Domu kulture podsjetili su se bivši i sadašnji članovi, zajedno sa prijateljima iz brojnih pododbora “Prosvjete” širom zemlje

Prije deset godina, 13. oktobra 2001, veći broj mještana Maloga Gradca, pod vodstvom Milice Sanković, okupio se u prostorijama nekadašnje osnovne škole i osnovao pododbor SKD-a “Prosvjeta”, bolje rečeno, obnovio rad nakon višegodišnje pauze, počevši uvježbavati program za doček Nove godine u Domu kulture.

I na te su se dane u subotu, 15. oktobra, na obilježavanju desete godišnjice uspješnog rada malogradačkog pododbora, uz prigodni program i svečarsku tortu u Domu kulture, podsjetili bivši i sadašnji članovi “Prosvjete”, zajedno sa svojim prijateljima iz brojnih pododbora širom zemlje, te predstavnicima Sisačko-moslavačke županije i Grada Gline, koji su im također davali podršku.

Svojim snagama

– Članovi ovog pododbora, jednog od najuspješnijih u Društvu, sve su učinili svojim snagama, a mi u Zagrebu u početku nismo ni znali koliko su oni uradili i koliko su se organizirali – rekao je predsjednik “Prosvjete” Čedomir Višnjić koji se, “kao svoj među svojima”, obratio prisutnima na svečanoj večeri, ističući ovo selo kao primjer kako povratničke sredine mogu imati ne samo bogatu aktivnost, nego i organizirati brojne manifestacije, kao što su “Susreti na Baniji” koji će naredne godine imati deset godina, te “Kolačijada” koja se održava 8. marta. Živo je i sjećanje na kurseve kuhanja i pečenja kolača koji su 50-ih godina prošlog vijeka održavani u selu, u kome je i tada bio jak pododbor “Prosvjete”.

– Mali Gradac je bio poznato mjesto i ranije, jer kada je prije stotinjak godina Glina bila jedan od centara Srba, ne samo u Hrvatskoj, mnogi tada poznati ljudi dolazili su i u Mali Gradac – rekao je Višnjić i poželio da i drugi pododbori budu tako uspješni u njegovanju i čuvanju tradicije.

– Deseta obljetnica pododbora je i moja – rekla je zamjenica gradonačelnika Gline Dijana Mužić, koja je sve ove godine pratila što “Prosvjeta” radi.

– Sjećam se kako smo se na početku smrzavali u domu koji su mještani sami obnovili – dodala je i podsjetila na rad članova, na nastojanja Milice Sanković da rad Društva bude što kvalitetniji i na sekretara pododbora Janka Likara koji je “sve popravljao i bio dobri duh Društva”.

Podršku Društvu u svojim su govorima dali zamjenik županice Milan Oblaković i Mirko Marković iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, nakon čega su uslijedili recitatorski nastupi najmlađih članova, nastup članova pododbora, rezanje torte i podjela zahvalnica.

Vjerovali od početka

– Mi smo od početka vjerovali u naš pododbor – kaže Milana Gruborović, koja i pored srednjoškolskih obaveza u Zagrebu, ima vremena za probe i nastupe. I njen brat, osmoškolac Duško Gruborović, prvo dijete koje je nakon rata rođeno u Malom Gradcu i najmlađi član pododbora koji je to postao s četiri godine, slaže se da su imali vjere u uspješan rad.

– Istina, bilo je teško vjerovati da će nešto biti kada sam u jesen, prije deset godina, čuvao krave kod doma, na kome su nedostajali prozori, a pod bio pun ovčjih brabonjaka – kaže Miloš Vrga, jedan od najvrednijih članova Društva, ističući da je u pododbor i u dom uloženo mnogo truda, te da bi se napravilo i više samo da je bilo sredstava. Podsjetio je i na spremnost komšija da do momenta kada je dom konačno dobio struju, za potrebe manifestacija daju svoju struju i razvuku kabel do doma.

– U “Prosvjeti” sam 40 godina – govori Stanko Birač – Kilega, svirač tradicionalnog instrumenta dvožice, koji je u “Prosvjeti” bio aktivan i prije rata.

– Bilo je masovnije, ali onda je i selo bilo veće – skoro 500 ljudi – kaže Birač i dodaje da su tadašnji pjevači i svirači nastupali po cijeloj Hrvatskoj i Jugoslaviji.

Nenad Jovanović

Promocija jedinstvenog suvenira u Belom Manastiru

Baranja dobila vlastitu valutu

Radi se o bari, kolekcionarsko-turističkoj novčanici štampanoj na inicijativu baranjskih udruga ljubitelja starina

Udruga numizmatičara, filatelista i prijatelja starina Baranje održala je u Belom Manastiru promociju druge serije prvih baranjskih kolekcionarsko-turističkih novčanica pod nazivom bara. Sama ideja izdavanja novčanica nastala je pre dve godine, na inicijativu baranjskih udruga ljubitelja starina, i tako je po uzoru na neke evropske gradove koji imaju suvenir u obliku novca i Baranja dobila svoj.

Iako Baranja već ima nekoliko suvenira, onaj pravi se još uvek traži, pa ideju o izdavanju baranjskog novca svakako treba pozdraviti, jer je on jednostavan i prepoznatljiv suvenir koji bi mnogi želeli poneti iz Baranje. Prva serija novčanica, u apoenima od 1, 2, 5 i 10 bara, izdana je pre dve godine i na njima je prikazan samo mali deo prebogatog životinjskog sveta nadaleko poznatog Parka prirode Kopački rit. Ova prva serija novčanica, i pored činjenice da je bila prva takvog tipa u Slavoniji i Baranji, a neki kažu i u Hrvatskoj, nije doživela javnu prezentaciju, pa onda nije naišla ni na veći odjek u javnosti, budući da je za nju znao samo uski krug kolekcionara i numizmatičara.

Druga serija novčanica sasvim je druga priča. Mnogobrojni novinski članci i televizijski prilozi brzo su doprineli da se vest o prvim baranjskim kolekcionarsko-turističkim novčanicama proširi i izvan uskog kruga numizmatičara. Ona je nastavak aktivnosti s ciljem promocije kulturnih i turističkih vrednosti Baranje, a kako su dvorci u Tikvešu, Kneževu, Dardi i Bilju jedan od prepoznatljivih simbola Baranje, svoje su mesto zauzeli i na novčanicama druge serije, koja je izdana u apoenima od 25, 50, 100 i 200 bara. U izradi druge serije novčanica velik su doprinos dali numizmatičari iz Slavonskog Broda, kojima izdavanje novca nije nepoznat pojam, jer su svojevremeno izdali slavonsko-brodski novac po imenu festung.

Osim učešća na brojnim filatelističkim i numizmatičkim sajmovima, udruge UNFPSB iz Darde i UFN iz Branjinog Vrha prošle su godine pokrenule malu školu filatelije i numizmatike za učenike Osnovne škole Branjin Vrh. Na inicijativu te dve udruge, Hrvatska pošta ove je godine izdala prigodnu poštansku marku dvorca u Bilju koja spada u seriju “Dvorci Hrvatske”, a ostali će se baranjski dvorci na poštanskim markama, prema najavama, naći sledeće godine.

Za sledeću godinu planiran je i izlazak treće serije novčanica na kojima će se, nakon životinja i dvoraca, naći znamenite ličnosti Baranje. Za sve one koji do sada nisu imali prilike videti kako izgleda prva baranjska kolekcija turističkih novčanica bara, sedmi Susret filatelista i numizmatičara Baranje, koji će se održati 29. oktobra u prepodnevnim satima u predvorju kino-dvorane Centra za kulturu u Belom Manastiru, idealna je prilika da to nadoknade.

Zoran Popović

Članovi “Prosvjete” iz Borova na izletu u Temišvaru

U poseti “Malom Beču”

Članovi Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” pododbora Borovo, njih šezdesetak, boravilo je u Temišvaru, u okviru jednodnevnog izleta autobusom koji je za svoje članove organizovalo ovo Društvo.

Temišvar, četvrti po veličini grad u Rumuniji s više od 412.000 stanovnika, najveći je kulturno-istorijski centar Srba u toj zemlji, gde je okupljeno i najviše srpskog življa. U Temišvaru se nalazi sedište Eparhije temišvarske Srpske pravoslavne crkve i Saveza Srba u Rumuniji. U tom gradu, koji još zovu “Malim Bečom”, budući da je dugo bio pod Habzburgovcima i da njegovo središte svojom arhitekturom podseća na stari deo Beča, članovi “Prosvjete”, uz pomoć Aleksandra Putnika, turističkog vodiča, novinara i fotoreportera iz Vršca, obišli su i razgledali neke od kulturno-istorijskih znamenitosti, velelepno zdanje Opere, rumunsku i srpsku Sabornu crkvu, Vladičanski dvor i Srpsku čitaonicu.

Zbog neradne subote mnoge ustanove su bile zatvorene, tako da izletnici iz Borova nisu imali priliku razgledati letos otvorenu “Srpsku kuću”, ali su, kako nam je kazala predsednica borovske “Prosvjete” Sretenka Čaović, ipak zadovoljni posetom Temišvaru, koja će svima ostati u lepom sećanju. D. B.

Stogodnjak (81)

21. 10. – 28. 10. 1911: kotarski sud u Korenici uputio je Stevi Kalemberu poziv sljedećeg sadržaja: “Pozivate se ovim na dan 21. listopada 1911. u osam sati u uredovnu sobu radi preslušanja kao okrivljenik usljed prijave, učinjene proti Vam po kr. državnomu odvjetništvu u Zagrebu kao tužitelju, radi zločina veleizdaje…” Kad je zabrinuti Kalember stigao na sud i zatražio objašnjenje o kakvoj se veleizdaji radi, sudac Kasumović mu je hladnokrvno uzvratio: “Riječ je grešci. Niste okrivljeni, već svjedok. I ne radi se ni o kakvoj veleizdaji, već samo tražimo vašu izjavu o slučaju tužbe protiv urednika ‘Narodnih novina’ Janka Iblera.” Naravno, Kalember je ponovno ostao osupnut i upitao: “Znate li vi u kakvu ste nepriliku tom vašom greškom doveli mene i moju porodicu?” Na to mu je sudac Kasumović otresito uzvratio: “Ako vam nije pravo, tužite me. I baš zato ću vas sada preslušati kao okrivljenika, a ne kao svjedoka!”

 

* Kako politički zaluditi narodne mase? Na tu temu je u Zagrebu održao predavanje prof Živojin O. Dačić, “odlični i neumorni propagator pučko-prosvjetnog pokreta u Srbiji”, kako su ga predstavile novine. Mala dvorana “Rojala” bila je pretijesna za sve znatiželjnike koji su pohrlili da ga čuju. “Njegovo simpatično upravo apostolsko vjerovanje u ono što govori, iznašanje načina, tečan i razumljiv govor protkan primjerima izazvao je nezapamćeno odobravanje… Jezgra Dačićeva predavanja bila je prikaz metode zbližavanja bez koje se danas ne može ni zamisliti rad u masama…”, napisali su neki novinski izvjestioci.

 

* Glasilo radikala “Zastave” objavilo je vijest da je Svetozar Pribićević “u svatovima Vase Lukača iz straha pred batinama Hrvata stavio srpsku zastavu na stolicu i cijelo vrijeme sjedio na njoj…” Poslije se ispostavilo da Pribićević u svatovima uopće nije bio, a radikali su ovu laž svjesno proturili kako bi umanjili sramotu svoga člana Jaše Tomića koji je nedugo prije toga kazao da je “srpska zastava krpetina”, a potom i pljunuo na nju.

 

* Zagrebačkoj kazališnoj publici predstavio se beogradski glumac i režiser Sava Todorović, odigravši naslovnu ulogu u Najdenovoj drami “Vanjušinova djeca”. Glumac je doživio prave ovacije poslije svakog čina drame, a novinske kritike bile su pune hvale za njegovu ulogu oca porodice Vanjušin, “koji trpi i u sebi nosi čitavu nesreću svoga doma, koja ga najzad tjera u smrt…”

Đorđe Ličina