Žene na izborne liste

Kroz dva različita projekta ali s istim ciljem, okupile su se feminističke organizacije Centar za ženske studije, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) i B.a.B.e. iz Zagreba,  splitska udruga Domine, Delfin iz Pakraca i porečki CGI, kako bi unaprijedile sudjelovanje žena na izborima. Kampanje su usmjerile prema rukovodstvima političkih stranaka te prema najodgovornijima za sastavljanje lista i definiranje stranačkih politika.

“Što žene žele? Ženski glasovi u parlamentarnim izborima 2011. godine” naziv je projekta koji provode CESI, B.a.B.e., Domine, CGI i Delfin, a izradili ste i “Žensku platformu”. O čemu je riječ?

– Primarno, željeli smo otvoriti prostor za iskazivanje ženskih interesa i zahtjeva prema političkim strankama, odnosno budućem sazivu Sabora i Vlade. Analizirajući zadnje parlamentarne izbore (kroz programe, izborne liste i TV-spotove), vidjele smo da je ženama veoma važno pitanje zašto nisu dovoljno zastupljene. Uvidjele smo da su dosadašnje predizborne kampanje i politički programi totalno rodno neosviješteni, a izborne liste spolno neuravnotežene. Žene su u političkim programima svedene na reproduktivnu i ulogu majki a, sukladno patrijarhalnom tretmanu žena u hrvatskom društvu, teme vezane uz žene i rodnu ravnopravnost obično su smještene u tematske cjeline – obitelj, socijalna politika i zdravstvo.  Nema ih u ekonomiji, gospodarstvu, kulturi i sportu.

Obraćamo se strankama

U sklopu projekta odlučile smo razgovarati sa ženama diljem Hrvatske i pitati ih što ne žele, što ih muči, kakvi su im interesi i što bi sljedeća Vlada i Sabor trebali za njih učiniti. S njima smo radili u grupama i u individualnim razgovorima, kroz upitnike tijekom lipnja i srpnja, u više od deset županija, što je bio početak projekta. No, to je bio samo nastavak našega kontinuiranog rada sa ženama. Kad smo sakupile sve izjave s mišljenjima i željama žena, iz transkripata s fokus-grupa izvukle smo zaključke i od njih sastavile “Žensku platformu”. Platforma, odnosno ti sumirani zahtjevi žena, podijeljena je na šest osnovnih cjelina. Jedna je od njih želja da ljudska prava ne budu samo mrtvo slovo na papiru, jer se pokazalo da žene znaju da imaju određena prava i da postoje zakoni i strategije, ali vide da svoja prava ne mogu ostvariti ili da se strategije jednostavno ne provode u praksi.

Promotivni materijali kampanje uključuju i plakate koji zagovaraju poštivanje zakonske obaveze i demokratske prakse da na izbornim listama bude minimalno 40 posto žena?

– Centar za ženske studije svojom kampanjom zagovara proporcionalnu i ravnomjernu raspoređenost žena na izbornim listama putem izravne prozivke na plakatima, pod sloganom “Žena je više”. Takvi su plakati postavljeni u blizini središnjica parlamentarnih stranaka u Zagrebu, Puli, Osijeku i Vukovaru. Isto tako, obraćat će se predsjednicima stranaka i individualno, putem pisama i dopisnica. Kampanjom žele utjecati na povećanje vidljivosti problema podzastupljenosti svih žena na izbornim listama, ali i onu pripadnica nacionalnih manjina. Žele poručiti da žene nisu za dno lista, da ih treba staviti na liste paritetno i da stranke trebaju poštovati zakon i volju građanki, što su, uostalom, demokratske obaveze.

Kampanjama želite ostvariti uravnoteženu zastupljenost žena na izbornim listama i da političke stranke, buduća Vlada i Sabor, u okviru svojih politika, uvažavaju ženske potrebe i interese. Kakva je sadašnja situacija? Ima li pomaka u svijesti političara?

– U posljednjih deset godina broj žena u Saboru stagnira na oko 20 posto. Smatramo da je to birokratski potpuno neprihvatljivo, jer žene čine polovicu stanovništva i jednako tako trebaju participirati u donošenju odluka. Političke stranke moraju kod kreiranja svoje politike početi voditi računa o različitim interesima i potrebama koje imaju žene i muškarci. Naš je cilj da ženski zahtjevi i potrebe uđu u njihove programe, da sljedeća Vlada u javne politike ugradi rodnu perspektivu i da rodno osviještena politika bude temeljno načelo planiranja i provedbe Vladinih programa.

Problemima žena bavimo se dulje od desetljeća. Napredovali smo, ali nismo zadovoljni. Donekle je manje seksizma nego ranije, ali još je puno posla. Stranke bi trebale biti otvorenije i shvatiti važnost zadovoljavanja norme od 40 posto. Kroz dosadašnji smo rad vidjele da i žene i političke stranke uviđaju da postoje problemi i potreba za drugačijom vrstom politike, no bitna je središnjica, pa smo tražili isključivo sastanke sa stranačkim rukovodstvima, koja moraju shvatiti važnost participiranja žena. Prvi put ove godine imamo situaciju da je žena predsjednica jedne velike parlamentarne stranke, pa ćemo vidjeti kakva će biti izborna lista Jadranke Kosor u usporedbi s onom Ive Sanadera.

Stereotipi ili napredak

Što će biti vaša iduća aktivnost?

– Sa “Ženskom platformom” idemo prema političkim strankama, jer su one te koje će kreirati buduću vlast. Tražili smo od svih parlamentarnih stranaka da nas prime njihovi predsjednici i sada očekujemo dogovore za sastanke. Zasad smo to uspjele dogovoriti jedino s Hrvatskim laburistima, pred čije će predsjedništvo doći predsjedništvo naše organizacije,   predstaviti našu platformu i tražiti da u svoj stranački program uvrste zahtjeve žena. Slijedi i medijska kampanja, na lokalnim radiopostajama, televizijama, internetu. Promovirat ćemo “Žensku platformu”, jer želimo da građani i građanke generalno shvate koliko je važno da političke stranke vode računa o njihovom interesu i njihovim problemima.

Ne stajemo ni nakon izbora: tada kreće razdoblje u kojem ćemo analizirati stranačke izborne liste, da vidimo koliko su zadovoljile kvotu od 40 posto žena. Radit ćemo i analizu stranačkih programa i usporediti ih s platformom, da vidimo koliko su stranke uistinu prihvatile određene zahtjeve žena. Radit ćemo i analizu medija, da vidimo na koji su način žene i ženske teme u njima uopće zastupljene, kao i analizu TV-spotova, jer smatramo da su oni jedan od najskupljih i najvažnijih komunikacijskih stranačkih kanala. Još ranije smo ustanovile da stranke u tim spotovima uopće ne pričaju o ženama, u mnogima ih uopće nema. Idemo vidjeti kakva je situacija sada, jesu li prikazi opet stereotipni ili ima nekog napretka.