Amerika ucjenjuje UN

Kada je posljednjeg dana listopada Palestina prvi put primljena u punopravno članstvo neke agencije Ujedinjenih naroda, one za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), dvoranom se prolomio gromoglasan pljesak. Na povijesnom sastanku jedne od najvećih UN-ovih organizacija simboličnu podršku stvaranju države Palestinaca dali su predstavnici 107 od 173 prisutne zemlje. Protiv je bilo njih samo 14, među kojima su, osim Izraela i SAD-a, bile i Češka, Njemačka, Litva, Nizozemska i Švedska. Njihovo glasanje, međutim, odražava težnju za postizanjem jedinstvenog stava Europske unije, čije je odsustvo glavni razlog zašto palestinski prijedlog nema više pristaša u EU-u. Čak 52 zemlje bile su suzdržane, a među njima i vječno neodlučna Hrvatska, što implicira da Palestinci imaju još otencijalnih saveznika, koji se ne usuđuju ili ne žele otvoreno podržati bilo kakav ustupak koji nije odobrio Izrael.

Iako se radi o simboličnom činu, mnogi su svjetski vođe ovaj potez osudili, pribojavajući se da će on izazvati “efekt lavine”, primanja Palestinske samouprave (PS) u još neke UN-ove agencije, te smatrajući da je ovim “unilateralnim” potezom prekršen uvjet mirovnog procesa koji kaže da palestinska država mora proizaći iz pregovora s Izraelom.

SAD najavio veto

Da se Palestinci neće zaustaviti potvrdio je i njihov izaslanik u UN-u Ibrahim Karaiši, izjavivši da je primanje u UNESCO “presedan koji će im otvoriti vrata u nastojanjima prema drugim UN-ovim agencijama”. Zasad se spominju Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, a Palestincima je dostupno 16 agencija za koje nije potrebno punopravno članstvo u UN-u. Za to krunsko članstvo svoju su aplikaciju predali krajem rujna i o njoj bi se trebalo raspravljati upravo na dan izlaska ovog broja “Novosti” u petak, dok se glasanje očekuje krajem godine.

Za primanje u UN Palestincima će trebati najmanje devet od 15 glasova članova Vijeća sigurnosti bez korištenja prava veta neke od pet stalnih članica Vijeća, te kasnije dvotrećinska većina Opće skupštine. No primanje se neće dogoditi jer su Sjedinjene Države već najavile da će pravo veta iskoristiti, a imaju ga još i Francuska i Velika Britanija koje su, međutim, bile “za” odnosno suzdržane oko primanja Palestine u UNESCO, te Kina i Rusija koje su ga podržale. Među deset nestalnih članica Vijeća sigurnosti njih je sedam PS već priznalo kao državu, dok tri nisu. Ona, dakle, ima podršku devet članica Vijeća sigurnosti, a ima i podršku 127 od 193 članice UN-a, što čini 65,8 posto članstva u toj organizaciji ili 80 posto svjetske populacije. No, njezini protivnici imaju pravo veta, pa je ova inicijativa unaprijed osuđena na neuspjeh.

Ona bi, međutim, mogla doprinijeti daljnjem urušavanju ugleda Izraela i SAD-a, ovog prvog zato što već dvije godine blokira mirovne pregovore odbijanjem čak i minimalnih ustupaka Palestincima, kao što je moratorij na izgradnju ilegalnih naselja, a ovog drugog zato što je njegov predsjednik Barack Obama prije godinu dana s govornice UN-a obećao realizaciju “dvodržavnog rješenja” kroz 12 mjeseci, da bi sada na primanje PS-a u organizaciju najpoznatiju po zaštiti kulturne baštine uzvratio najavom prestanka njezinog financiranja.

Podjednako žestoka bila je i reakcija Izraela koji je, nakon što je palestinski premijer Mahmud Abas dostavio aplikaciju za primanje u članstvo, najavio ubrzanje izgradnje 2.000 naselja u istočnom Jeruzalemu i Betlehemu, iako su prema međunarodnom pravu to okupirana područja, a izgradnja naselja ilegalna. Nakon primanja u UNESCO, Izrael je najavio i blokadu 100 milijuna dolara od poreza koje Izrael prikuplja za PS, a koji čine više od polovice domaćih mjesečnih prihoda i koriste se za podmirivanje plaća državnih službenika. Izrael je najavio i povlačenje iz UNESCO-a, kojemu godišnje daje dva milijuna dolara, a time je zaprijetio i SAD. Sjedinjene Države UNESCO-u godišnje daju 84 milijuna dolara, koji čine 22 posto ukupnog budžeta te organizacije, a američki je Kongres blokirao i 200 milijuna dolara humanitarne pomoći Palestinskoj samoupravi. Vlasti SAD-a prvu su odluku obrazložile dvama zakonima iz 1990. i 1994. godine koji zabranjuju financiranje agencija UN-a “koje Palestinsku oslobodilačku organizaciju tretiraju kao državu članicu”, odnosno koje “dodijele punopravno članstvo bilo kojoj organizaciji koja nema međunarodno priznati status države”.

Promatrači bez članstva

Na najavu uskraćivanja financija UNESCO-u, njegova generalna direktorica Irina Bokova izdala je priopćenje u kojemu na SAD apelira da to ne čini, jer je “rad agencije u interesu Amerike”, pa je navela primjere financiranja slobodnih medija u Tunisu i Egiptu, obrazovanja o holokaustu i širenja programa upozorenja o tsunamiju.

Prema podacima američkog Ureda za upravu i proračun, SAD je lani UN-u dodijelio 7,6 milijardi dolara, što čini 22 posto njegovog ukupnog budžeta. Od toga šest milijardi nije ugroženo, jer oko dvije milijarde odlaze na mirovne misije, a oko četiri milijarde na plaće i administrativne troškove, humanitarnu pomoć, zdravstvo i izbjeglice. U nadležne agencije spadaju i UNHCR, UNICEF, te sudovi za Ruandu i bivšu Jugoslaviju, a rad nijedne od tih institucija nije ugrožen jer im se Palestina ne može pridružiti zbog američkog prava veta. No ugroženo je oko dvije milijarde američkih dolara koje, osim u UNESCO, idu i u Svjetski program za hranu i Organizaciju za hranu i poljoprivredu. Njihove aktivnosti uključuju dostavljanje hrane u područja gladi i sprječavanje širenja ptičje gripe, a Palestina im se može pridružiti putem glasanja bez prava veta. Ista je stvar i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (400 milijuna dolara), Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (185 milijuna), te nizom drugih agencija koje sa bave najrazličitijim pitanjima, od sigurnosti u zračnom prometu, preko meteorologije do zaštite na radu.

Američka najava blokade financijskih sredstava stoga je UN-u veliki udarac, a da ima efekta potvrđuje i izjava glavnog tajnika Ban Ki-moona da “napori Palestinaca da se uključe i u druge agencije ne bi bili dobri ni za njih ni za bilo koga drugoga”. Palestinci stoga neće tako skoro dobiti status bolji od “promatrača bez članstva” u UN-u, a zbog pritiska SAD-a glasanje u nekim agencijama moglo bi se okrenuti protiv njih. No izvjesni pritisak izvršila je i većina svjetskih zemalja koje podržavaju prisustvo Palestine u tijelima UN-a, među kojima su i Afganistan, Irak, Kuvajt i Libija, zemlje u čijem je “oslobađanju” Amerika sudjelovala.