Balkan prolaz

JEDNOUMLJE

Prošloga vikenda održan je vanredni kongres SDP-a BiH, najjače stranke u Federaciji BiH, na kojem je konstatirano da u toj partiji ne vlada vanredno stanje, već da je “vanredno stanje u državi”. “Vanredno stanje”, na koje se referira stranačko rukovodstvo socijaldemokrata zapravo je sintagma koja opisuje jednogodišnju vladavinu SDP-om predvođene koalicije u Federaciji BiH, koja pritom uživa sumnjivi legitimitet, te godinu koju je prethodno Vijeće ministara provelo u tehničkom mandatu.

“Vanredno stanje” poput ovoga može još i potrajati, pošto o formiranju vlasti na državnom nivou više niko ozbiljno i ne govori, a nema ni najavljenih sastanaka lidera šest partija koje volens-nolens moraju činiti parlamentarnu većinu. Inače, delegati SDP-a su na Kongresu pokazali zavidnu stopu jedinstva, istomišljeništva, da ne kažemo – jednoumlja. Njih 547 usvojilo je sedam rezolucija, pri čemu je samo jedan delegat – prilikom glasanja o rezoluciji o ostvarivanju programskih načela – bio suzdržan. Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija je na kongresu rekao da je planirao da se povuče sa pozicije predsjednika stranke i da to mjesto ustupi predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću, premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću ili načelniku sarajevske općine Novi Grad Damiru Hadžiću.

Međutim, kako je rekao, “u tim razmišljanjima i prijedlozima ostao je u manjini, odnosno sam”. Eto, Lagumdžija je tako primoran ostati na čelu partije koju vodi od 1997.

KAZNA

Sekretarijat Haškog tribunala saopštio je da bivša glasnogovornica tužilaštva ovog suda Florence Hartmann nije uplatila kaznu od 7.000 eura koja joj je izrečena zbog nepoštivanja suda, iako je Žalbeno vijeće sredinom mjeseca naložilo da se ta suma isplati do 25. oktobra. Žalbeno vijeće tada je naložilo da, ukoliko novac ne bude uplaćen na račun suda, Hartmannova o tome u pisanoj formi obavijesti Sekretarijat tribunala.

U dopisu sekretara Johna Hockinga vijeće je obaviješteno da Sekretarijat nije primio nikakvu uplatu, niti je dobilo pisano obavještenje o tome. Žalbeno vijeće je 19. jula ove godine odbacilo žalbu po svim osnovama i potvrdilo da Hartmannova mora isplatiti tribunalu sumu od 7.000 evra. U nalogu koji je žalbeno vijeće izdalo sredinom oktobra, upozoreno je da bi, prema Pravilniku, “osobi koja je osuđena za nepoštovanje suda mogla da bude izrečena i nova kazna, ukoliko se pokaže da je mogla da plati kaznu u utvrđenom roku, ali je to namjerno izbjegla”. “Ta kazna za nepoštovanje suda bila bi dodatna kazna originalnoj”, navodi se u nalogu.

Bivša glasnogovornica međunarodnog suda u Haagu Florence Hartmann osuđena je zbog objave tajnih podataka u svojoj knjizi “Mir i kazna”, u kojoj je, između ostalog, opisala pritiske međunarodne zajednice na rad Haaškoga tribunala, pozadine suđenja i pokušaje opstruiranja rada suda od strane pojedinih međunarodnih dužnosnika.

KAZNA 2

Apelacijski sud u Skoplju kaznio je sa 18.000 eura novinarku časopisa Fokus Jadranku Kostovu zbog “nanošenja štete ugledu” Antoniju Milošoskom, zastupniku vladajućeg VMRO-DPMNE i bivšem ministru vanjskih poslova. Udruženje novinara u Makedoniji saopćilo je da je zgroženo načinom kako sud u Skoplju postupa protiv novinara koji su tuženi za krivična djela klevete i uvreda nosioca javnih funkcija.

– Ekstremno visoka kazna protiv novinarke Fokusa Jadranke Kostove, zbog nanošenja štete ugkedu poslaniku Antoniju Milošoskom, skandalozna je. Krajnje je neodgovorno što je za sud bitniji ugled političara, koji bi trebalo da budu otporniji na javnu kritiku, od prava na slobodnu izražavanja novinara, navodi se u reagovanju makedonskih novinara. U Makedoniji je protiv novinara pokrenuto 160 krivičnih tužbi zbog klevete.

POLUVRIJEME

Trojica bugarskih poslanika u Evropskom parlamentu obavijestili su komesara za proširenje Štefana Fülea o “novim pokušajima Makedonije da manipulira historijom Balkana” putem filma “Treće poluvrijeme” čiji scenario, kako su naveli, stvara mržnju prema Bugarskoj.

Poslanici u pismu navode kako se radnja koprodukcije odvija u vrijeme Drugog svjetskog rada i da, prema informacijama sa kojima raspolažu, scenario filma stvara mržnju prema Bugarskoj, posebno među mladima. Europoslanici Evgeni Kirilov, Andrej Kovačev i Stanimir Ilčev istakli su kako namjeravaju da prijave organizacije koje učestvuju u finansiranju filma reditelja Darka Mitreskog.

– Nastojaćemo da odustanu od finansijske pordške filmu ili da garantuju da će scenario biti promenjen tako da ne sadrži istorijske manipulacije, koje raspaljuju jezik mržnje protiv susjednih država”, navodi se u pismu. Kirilov, Kovačev i Ilčev podsjećaju da je Bugarska susjedna zemlja koja je uvijek pomagala Makedoniju na njenom putu ka Evropi, te da je prva priznala nezavisnost makedonske države 1992. godine. Iz makedonskog Ministarstva kulture je saopćeno da je film objavljen za projekat od nacionalnog značaja koji je dobio državnu subvenciju od milion eura, kao i 500.000 eura od Makedonskog filmskog fonda.

Generalni spornzor filma je Sparkasse banka, a finansijski ga pomaže i Makedonska jevrejska zajednica. Direktor Filmskog fonda Makedonije Darko Bašeski rekao je da ne zna ko je i kako mogao da vidi film, kada još nije završen. “Prema scenariju, koji je bio na konkursu, priča je u osnovi ljubavna, iako je nogomet glavna tema. Na kraju krajeva, države imaju komisije za dodelu rejtinga filma koje određuju da li ima nasilja ili mržnje u jednom djelu. Ukoliko komisije određenih država odrede da ima nasilja i mržnje mogu da zabrane prikazivanje u državi”, objasnio je Bašeski.

KORIĆANI

Optuženici za masakr na Korićanskim stijenama kod Skender Vakufa (današnjeg Kneževa) pušteni su da se brane sa slobode jer je Sud Bosne i Hercegovine odbio prijedlog Tužilaštva BiH da im odredi pritvor. Zoran Babić, Milorad Škrbić i Željko Stojnić, nekadašnji pripadnici Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti Prijedor, ostat će na slobodi do početka obnovljenog suđenja, budući da je Apelaciono vijeće suda ukinulo prvostupanjsku presudu i naložilo obnovu postupka. Istom odlukom, Sud BiH odredio je pritvor Dušanu Jankoviću, bivšem komandiru Stanice milicije u Prijedoru, koji je u bjekstvu od decembra prošle godine.

Državni sud je prvostupanjskom presudom u decembru prošle godine osudio Babića i Škrbića na po 22 godine zatvora, Jankovića na 27, a Stojnića na 15 godina zbog učešća u ubistvu preko 150 civila počinjenom 21. augusta 1992. na lokalitetu Korićanske stijene na Vlašiću. Slavica Terzić, tužiteljica Državnog tužilaštva, u obrazloženju prijedloga za određivanje pritvora kazala je da postoji opasnost od bjekstva optuženih: “Evidentno je da postoji mreža pomagača Dušanu Jankoviću, koja je dobro organizirana i sasvim je sigurno da bi ta mreža stajala na raspolaganju i ovim optuženima ukoliko bi se odlučili da pobjegnu”. Ranko Dakić, branilac Dušana Jankovića, rekao je da su navodi Državnog tužilaštva o mreži podrške Jankoviću “paušalni i neosnovani”. U svakom slučaju, trojica bivših pripadnika interventnog voda koji je strijeljao i u korićansku provaliju bacio prijedorske logoraše dobili su priliku da se pridruže svom kolegi.