Iz straha zaziremo od homoseksualizma

Ivan Sršen urednik je, autor, izdavač i prevoditelj. Vlasnik je izdavačke kuće Sandorf poznate po brojnim uspješnim izdanjima, poput intelektualne biografije Hane Arent, romana Damira Karakaša “Sjajno mjesto za nesreću” i biografije Gabrijela Garsije Markeza.

“Povijest gej i lezbijskog života i kulture” novo je, gotovo enciklopedijsko izdanje koje je Sršen suizdao s Miškom Stevanovićem, vlasnikom male beogradske izdavačke kuće Red boks. Nedavno je upravo ovo izdanje dobilo specijalno priznanje Beogradskog sajma knjiga. Djelo kombinira vrhunski tekst sa znalački odabranim vizualnim sadržajima. Stručni tekstovi prate povijest odnosa prema homoseksualnosti od antike i srednjovjekovlja, preko novog vijeka u Evropi i Americi i prosvjetiteljstva, do modernog doba i današnjih dana, a ilustrirani su pomno odabranim reprodukcijama, fotografijama te otiscima novinskih tekstova i rukopisa iz epohe koju obrađuju.

Odgovornost i entuzijazam

Otkud ideja da objavite “Povijest gej i lezbijskog života i kulture” i kako je došlo do suradnje s izdavačem iz Srbije?
– Knjigu sam odlučio objaviti polovicom prošle godine, nakon što sam je pročitao, ali je britanski izdavač Tejms end Hadson za bilo koje strano izdanje uvjetovao minimalnu nakladu od 2.000 primjeraka. Tako sam, na neki način iz nužde, potražio rješenje u suizdavaštvu za Hrvatsku i Srbiju. S prijateljem Miškom Stevanovićem, vlasnikom Red boksa, godinama sam razgovarao o mogućnosti nekog jedinstvenoga, zajedničkoga prijevodnog projekta za hrvatsko i srpsko tržište. Miško je moj prijedlog odmah prihvatio, a nakon što smo s Tejms end Hadsonom počeli pregovarati o cijeni projekta, početnički je entuzijazam prerastao u glavnu motivaciju. Što se više primicao datum izlaska knjige, postajali smo svjesniji društvene važnosti njezina izlaska na području bivše Jugoslavije, pogotovo u hrvatsko-srpskom suizdavaštvu. Velika odgovornost rađa i veliki entuzijazam, ali donosi i odgovarajuće zadovoljstvo.

Kakve su dosadašnje reakcije na knjigu? Što očekujete od hrvatske promocije?
– Knjigu smo 18. listopada promovirali u Nišu, a 20. istog mjeseca u Beogradu. Publika u Srbiji je oduševljena. Hrvatska promocija bit će 12. studenoga na zagrebačkom Interliberu. Knjiga je već najavljena i za nju postoji veliko zanimanje. Vjerujem da će biti odlično popraćena i da će dobro proći i u knjižarama: riječ je ipak o luksuznom izdanju i ozbiljnom, ali zanimljivom tekstu po ne pretjerano visokoj cijeni.

Zašto se u ovim sredinama i dalje zazire od homoseksualnih i sličnih manjinskih tema?
– Najprije strah od sebe, a onda i od drugih. To je, jednostavno, nešto na što ne smijemo pristati. Postoji visok udio autocenzure u nezainteresiranom ili neodređenom stavu prema manjinskim pitanjima. Ta autocenzura za posljedicu ima neinformiranost koja je okidač za sve krive pretpostavke, teorije i koncepte. Na području bivše Jugoslavije opterećenost povijesnim pričama također je pogodovala zauzimanju paušalnih stavova, pa stoga ne čudi da je najveći strah onaj od otvaranja neke teme koja je pod tepihom čučala sve do danas.

Autsajderska pozicija

Što zapravo znači biti mali izdavač, izdavati knjige koje nitko drugi neće, kako ste jednom i sami rekli?
– To je doista privilegirana pozicija, ali samo ako možete autsajdersku poziciju shvatiti kao prednost. A upravo ta pozicija donosi uvid u probleme koji nas najviše tište i simptome tih problema koji nas najviše pogađaju. Općenito je svejedno jeste li mali ili veliki ako možete platiti sve što je potrebno da biste opstali na tržištu. Tržište je kod nas već davno iskrivilo sliku o izdavaču kao promicatelju kulture u mutnu skicu poduzetnika koji vječito propada. Vjerujem da će se to stanje promijeniti i da će golemi trud koji su posljednjih dvadesetak godina ulagali entuzijasti ostaviti pozitivan trag, prije svega kod čitatelja.

Što danas jamči tržišni uspjeh autora i knjige, ako takve garancije uopće postoje?

– To je dobro pitanje za svakog izdavača, jer se svi mi nadamo da će baš naš autor “uspjeti”, privući pažnju na sebe i na našu izdavačku kuću. Svi ti faktori su bitni, ali za nas je ipak najvažnije da je knjiga dobra i da do nje dođe što više izdavača, kritičara i zainteresirane publike.

Koliko, u najboljim uvjetima, danas stoji proizvodnja knjige?
– To, naravno, ovisi o grafičkoj kvaliteti i uvjetima kod stalnih suradnika. Mali izdavači velik dio posla odrađuju sami. Najveća nesreća domaćih izdavača je skučeno tržište, to su neke od onih dosadnih zakonitosti: što ti je veća naklada, to je jedinična proizvodna cijena knjige manja. I onda, ako postoji dovoljno ljudi koji će kupiti veći dio te velike naklade, izdavač nema problema. Ovdje ne govorim o komercijalnom, nego o održivom izdavaštvu. Kod nas ono nije održivo, oslanja se na institucionalne potpore; bez njih bismo imali samo komercijalno izdavaštvo.