Kult ličnosti

PETAR KRALJ, veliki kazališni i filmski glumac, preminuo je u Beogradu u 71. godini. Bio je član Ateljea 212, u svojoj karijeri odigrao je preko 200 uloga, na kazališnim daskama zaigrao više od 3.000 puta, nastupao u slavnim predstavama “Kralj Ibi”, “Čudo u Šarganu”, “Sveti Georgije ubiva aždahu” i mnogim drugim. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima i prestižnog “Dobričinog prstena”, nagrade “Pavle Vuisić” i priznanja Sterijinog pozorja za životno djelo.

Na oproštaju od velikog glumca u prepunom Ateljeu 212 glumica Gorica Popović je rekla: “Petar je bio za sve nas mjera stvari. Mjera našeg zanata i umjetnosti. Naš pehar mudrosti, mjera skromnosti, predanosti, viteštva i ljubavi za ljude.”

Petar Kralj sahranjen je na Novom groblju u Beogradu u Aleji zaslužnih građana.

DAMIR RADIĆ, filmski kritičar “Novosti”, dobitnik je glavne nagrade “Brcko” na petom Festivalu nijemog filma Pssst! za svoj film “Izgubljena u čekanju”. Radić je i književni kritičar i autor zbirki pjesama “Lov na risove” i “Jagode i čokolada”. Dobitnik je godišnje nagrade “Vladimir Vuković” za najbolju filmsku kritiku za 2004. godinu i nagrade Kvirinovih pjesničkih susreta za najbolju knjigu pjesama autora do 35 godina. Poezija mu je uvrštena u antologiju hrvatskog postmodernističkog pjesništva i u panoramu hrvatske književnosti i kulture. Urednik je emisije Filmoskop na Trećem programu Hrvatskog radija.

IGOR LUKŠIĆ, premijer Crne Gore, primio je ovih dana otvoreno pismo grupe intelektualaca u kojem izražavaju nezadovoljstvo povodom novog zakona o nevladinim organizacijama i ukidanja dosadašnjeg prava civilnih udruga da učestvuju na natječajima Ministarstva kulture. U pismu piše: “Novi zakon o nevladinim organizacijama zadao je, još od vremena Antibirokratske revolucije, najstrašniji udarac najkreativnijem dijelu kulturnog stvaralaštava i umjetničke produkcije u Crnoj Gori. Apsurdno je da nevladine organizacije mogu učestvovati na konkursima za kulturu Evropske unije, u projektima u kojima participira i crnogorsko Ministarstvo kulture, ali ne i na konkursima samog ministarstva?!” Od 43 potpisnika pisma spomenimo, primjerice, Mladena Lompara, predsjednika crnogorskog PEN-a, književnike Andreja Nikolaidisa i Ognjena Spahića, te predsjednika Udruženja likovnih umjetnika Igora Rakčevića.

IGOR MANDIĆ, novinar i književni kritičar, gostovao je na nedavno završenom Sajmu knjiga u Beogradu s novom knjigom pod naslovom “Kaj ste pisali, bre? Šta ste napisali, bre?” Mandić je u ovoj zbirci kritika i eseja sabrao 150 tekstova o poznatim i manje poznatim djelima srpske proze, poezije i publicistike od 1959. do 1989. godine. Ovo je najuzbudljivija i najcjelovitija kritička knjiga o srpskoj književnosti druge polovine dvadesetog vijeka, kazali su na predstavljanju Velimir Visković, Mihajlo Pantić i Teofil Pančić. “Ova knjiga pokazuje nešto što se dešava jednom u sto godina, da se od smrti A. G. Matoša ponovo pojavio hrvatski pisac koji srpsku književnost ne smatra nečim odvojenim. U to sam uložio čitav svoj život”, rekao je Mandić.

SLOBODAN ŠNAJDER, dramski pisac iz Zagreba, i njegova nova drama “Enciklopedija izgubljenog vremena” koja je ovih dana izvedena u Zetskom domu, predstavljeni su na Cetinju. Redateljica predstave Lidija Dedović rekla je na konferenciji za novinare da taj komad govori o radniku Željezare na samrti Gregoru Samsi, koji je dobio otkaz. “U toj halucinaciji između života i smrti, Slobodan Šnajder britko i provokativno opisuje unutrašnje nemire neostvarenih i nerealiziranih težnji maloga čovjeka koji je zgažen od sistema i društva”, rekla je Lidija Dedović.

Srđan Grahovac svoju ulogu Gregora Samse predstavio je riječima: “Nikada u životu nisam radio tako težak projekt u psiho-fizičkom smislu, a da mi je to padalo slađe”, napomenuvši da je atmosfera tokom rada na predstavi bila fenomenalna.

ANATOLIJ ISKANOV, generalni direktor Boljšoj teatra, ovih dana blista od sreće. Nakon šest godina detaljnog renoviranja, uz troškove od 700 milijuna dolara, kultno kazalište u Rusiji izgleda ljepše nego ikad. Na otvorenju obnovljenog Boljšoj teatra bili su mnogi uvaženi gosti, između ostalih ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev, njemačka kancelarka Angela Merkel, bivši sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov, potpredsjednik Brazila, filmske i kazališne zvijezde, rukovodeći ljudi milanske Scale, Bečke državne Opere i Opera Housea iz Londona. Obnova, u kojoj se nije štedjelo kako bi kazalište izgledalo kao u vrijeme dinastije Romanov, bila je pod izravnom kontrolom Kremlja, pišu ruski mediji.

LEONARDO DA VINCI (1452. – 1519.), veliki talijanski renesansni slikar, ovih je dana bio u centru pažnje britanske kulturne javnosti. U londonskoj Nacionalnoj galeriji održava se dosad najcjelovitija izložba velikog majstora, jedinstvena po tome što su prvi put na jednome mjestu okupljena neka od najistaknutijih djela tog umjetnika. Na izložbi pod naslovom “Leonardo da Vinci: slikar s milanskog dvora” predstavljeno je sedam umjetnikovih remek-djela i 50-ak crteža. Sedam izloženih slika zapravo je mnogo, uzme li se u obzir činjenica da u svijetu postoji samo 15 dovršenih slika čije se autorstvo može pripisati Leonardu i da je ih slikar u svome životu ukupno naslikao tek 20. Izložba obuhvaća i osmu sliku “Krist spasitelj svijeta” koja se tek odnedavno pripisuje tom umjetniku, a vjerojatno datira iz razdoblja neposredno nakon njegova odlaska iz Milana.