Kult ličnosti

TIZIAN, TINTORETTO, VERONESE – veliki majstori renesanse, naziv je izložbe nedavno otvorene u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, gdje su na jednom mjestu okupljena remek-djela najznačajnijih talijanskih slikara 15. i 16. stoljeća. Četrdeset i četiri slike odabrane su uglavnom iz dalmatinskih crkava i samostana, koji su u ono vrijeme naručivali radove talijanskih majstora ili se, pak, radi o slikama koje je sakupljao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Autor izložbe Radoslav Tomić rekao je da ti radovi predstavljaju vrh renesansnog stvaralaštva i da je primarni kriterij pri njihovi izboru bila ljepota samih slika te njihova povijesna važnost. “Slike su izdvojene iz crkvenog, društvenog i političkog konteksta te ljepotom intrigiraju same po sebi”, kazao je Tomić.

IVICA BOBAN, redateljica iz Zagreba, postavila je ovih dana na scenu amaterskog kazališta u Malom Lošinju komediju Milana Begovića “Amerikanska jahta u lošinjskoj luci”, u dramaturškoj obradi i prilagodbi na lošinjski jezik. Predstava je privukla velik broj gledatelja koji su do posljednjeg mjesta ispunili dvoranu. Bio je to pravi događaj po mjeri otočke publike, koja je dugim aplauzom nagradila lošinjske kazališne amatere.

Begovićeva komedija, napisana 1929. godine, u kojoj se zaplet vrti oko ljubavi i novca, a u konačnici pobjeđuju ljubav i dobro, pokazala je da joj vrijeme nije oduzelo aktualnost, što je dodatno naglašeno jezičnom prilagodbom i uz dramaturšku obradu koja upliće brojne lošinjske specifičnosti i aktualnosti.

VLADIMIR ARSENIJEVIĆ, književnik iz Beograda, autor kultnog antiratnog romana “U potpalublju”, koji je nedavno gostovao u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2”, potvrdio je da mu je beogradski dnevni list “Press” nakon tog nastupa otkazao suradnju. Arsenijević je izjavio kako je od marta ove godine u “Pressu” pisao subotnju kolumnu i da je tijekom proteklih osam mjeseci nekoliko puta imao problema zbog nekih tekstova koje “Press” nije bio spreman objaviti.

“Moram priznati da su već postojale naznake da će se to dogoditi i prije emisije ‘Nedjeljom u 2’, tako da bi bilo nepošteno reći da je ta emisija inicirala otkazivanje suradnje, ali pretpostavljam da je možda dodatno potvrdila uvjerenost ljudi koji su odlučili da to treba učiniti”, kazao je Arsenijević.

VOJO STANIĆ, veliki crnogorski slikar koji je prisutan na domaćoj i međunarodnoj likovnoj pozornici već 60 godina, izlaže ovih dana u Umjetničkoj galeriji u Pljevljima. Na otvorenju izložbe rečeno je da uz Petra Lubardu, Mila Milunovića, Dadu Đurića i Aleksandra Prijića, Vojo Stanić pripada prvom redu crnogorskog likovnog stvaralaštva te da je njegovo slikarstvo “svojevrsna kronika malog mjesta na obali u apsurdnim situacijama, u kojima se prepoznaju umjetnikova naivna radoznalost, žudnja i usamljenost, zablude i satirična priča o ljudima”. Stanić je ovogodišnji dobitnik nagrade “Diatreta”, koju savjet Umjetničke galerije “Vitomir Srbljanović” iz Pljevalja dodjeljuje svake četvrte godine.

MIRKO ILIĆ, svjetski poznati crtač i grafički dizajner, ostao je bez svog originalnog crteža pod naslovom “Obučavanje terorista”, koji je ukraden iz Muzeja suvremene umjetnosti Vojvodine (MSUV) u Novom Sadu. O nestanku crteža, procijenjenog na 600 eura, odmah je obaviještena Policijska uprava Novi Sad, koja je izvršila uviđaj. Izložbu 250 Ilićevih radova pod nazivom “Mirnodopski radovi” od 25. oktobra posjetilo je više od hiljadu ljudi, priopćio je MSUV.

Ilić živi u New Yorku, gdje ima studio za grafički dizajn, kompjutersku grafiku i filmske špice. Radio je za magazine “Time”, “The New York Times”, “The Washington Post”, “The Wall Street Yournal” i druge. Osebujnog rukopisa i lucidnog izraza, Ilićeve radove kritičari već dugi niz godina opisuju kao društveno odgovorne i politički angažirane.

SHABNAM TOLOUEI, kazališna redateljica i glumica iz Irana, ovih je dana na scenu Mönchengladbacha u Njemačkoj postavila predstavu “Bahman-Bagdad”, nakon što je ona zabranjena za izvođenje u Teheranu. Naslov komada odnosi se na dvije marke cigareta iz Irana i Iraka, zemalja koje su između 1980. i 1988. vodile rat čije se posljedice i danas osjećaju. Što je državnim cenzorima smetalo?

“Čula sam da je jedan od razloga za zabranu našeg komada bilo to što se u njemu ismijava rat između Irana i Iraka i vrijednosti koje se u Iranu smatraju važnima”, kaže Shabnam Tolouei. “To jest antiratni komad, ali u njemu se ne ismijavaju nikakve vrijednosti”, dodaje autorica, pitajući se zašto u Iranu puno ljudi sjedi u zatvorima samo zato što su slobodno htjeli iskazati svoje mišljenje.

ANA POLITKOVSKAJA, ruska novinarka i književnica i Hrant Dink, turski pisac, koji su ubijeni u političkim atentatima proteklih godina, samo su najpoznatije žrtve na listi među stotinama zatvorenih, nestalih ili ubijenih književnika i novinara, koju je ovih dana objavilo međunarodno udruženje književnika PEN. Lista je objavljena povodom Dana zatvorenog književnika, sastoji se od 97 gusto kucanih stranica, a iz priloženog teksta je vidljivo da je samo u proteklih šest mjeseci prijetnjama smrću bilo izloženo 23 književnika i novinara, nestalih ima 11, osuđenih 107, a ubijenih 24.

Primjerice, iranska autorica Marina Nemat bila je zatvorena dvije godine u zloglasnom zatvoru Evin, specijaliziranom za političke zatvorenike, jer je kao 16-godišnja djevojka izdavala “nepodobne” školske novine. Prema njezinom svjedočenju, nijedna od žena koje su bile s njom u ćeliji nije preživjela zatočeništvo.