Ni Evropa ni Kosovo
Boris Tadić, predsjednik Srbije i stožerne stranke u Vladi Srbije, dobio je prošle izbore na paroli “I Evropa i Kosovo”. Iako je jasno da je tu politiku nemoguće realizovati, na njoj se tvrdoglavo istrajava jer vladajuću koaliciju za pola godine čekaju parlamentarni izbori.
Tadić se nalazi pod velikim pritiscima, kako iznutra tako još više spolja.
Opozicioni LDP i SPO kao član vladajuće koalicije izašli su sa manifestom “Preokret” kome je pristupio velik broj nezavisnih javnih ličnosti, a kojim traže potpunu promjenu politike vezane uz Kosovo i evropske integracije, te primjenu Ahtisarijeva plana koji Srbima sa Kosova omogućava autonoman status, a Srbiji brži put ka Evropi. Tadić je to odmah odbacio kao mogućnost izjavom da bi se tako “odustalo od državnih i nacionalnih ciljeva”. Kao protutežu, vladajuća koalicija je najavila Deklaraciju o Kosovu, iako je krajem jula već donijela jedan takav akt, sa namjerom da obezbijedi široku podršku, prije svega nacionalističkog djela opozicije. Vlada Srbije je danima najavljivala kako radi na Deklaraciji i da će ona biti što prije upućena parlamentu. Ispostavilo se da ni u samoj Vladi nema jedinstva oko sadržaja Deklaracije i od nje se iznenada odustalo.
– I da ima Deklaracije i da je nema, mi možemo da nastavimo politiku o Kosovu. Ako je nema, to ne znači da smo slomili politiku prema Kosovu i da nastupa neki crni dan, nastavljamo dalje, dovoljne su i dosadašnje deklaracije – na kraju prošle nedjelje samouvjereno je ustvrdio Tadić.
Šefica njegove poslaničke grupe Nada Kolundžija otišla je još dalje i izjavila:
– Svaka deklaracija bi u ovom momentu bila štetna.
Tako je stavljena tačka na priču o “širokoj podršci” i Deklaraciji o Kosovu.
Visoka predstavnica za spoljnu politiku EU-a Ketrin Ešton odmah iza toga izvršila je “nježan” pritisak na Tadića porukom srpskoj javnosti. Na konferenciji za štampu je istakla:
– U više navrata sam rekla predsjedniku Tadiću da vjerujem u njegovu lidersku sposobnost u Srbiji i da on iskreno želi da Srbiju vidi kao dio Evropske unije.
Njemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele bio je još direktniji kad je poručio da “za Srbiju neće biti prečica i da se teritorijalni integritet Kosova ne smije dovoditi u pitanje”, što bi značilo da vodeća zemlja EU-a nema mnogo obzira za Tadićeve političke muke. Istovremeno, posrednik EU-a za pregovore između Beograda i Prištine, Robert Kuper, najavio je da se pregovori nastavljaju 18. novembra, što bi značilo da je šatl-diplomatija bila efikasna, a Tadić odustao od parole koju je sam skovao, samo što to još neće priznati.
Srbi na sjeveru Kosova ostat će još neko vrijeme na barikadama, a onda će one šaptom pasti, što zbog toga jer će im neko koga slušaju došapnuti da se povuku, što zbog toga jer su prvi snjegovi pred vratima. Vlast će razmišljati kako da saopšti javnosti da se od kosovske politike odustaje a da dobije izbore.