Pomirenje na račun izbjeglica
Šefovi diplomacija Srbije, BIH-a, Hrvatske i Crne Gore – Vuk Jeremić, Sven Alkalaj, Gordan Jandroković i Milan Roćen – potpisali su 7. novembra, na kraju međunarodne konferencije u beogradskoj Palači Srbija, Deklaraciju posvećenu rješavanju problema izbjeglih i raseljenih u regiji. Deklaracija predstavlja okvir za rješavanje najhitnijih problema, uključujući adekvatna stambena rješenja za sve izbjeglice u kolektivnim centrima i druga ugrožena lica, kao i olakšavanje pribavljanja osobnih dokumenata.
Vlade četiriju zemalja formulirale su detaljan plan rada s vremenskim rokovima i troškovnikom, a za početak 2012. planirana je konferencija na kojoj će se regionalni program predstaviti donatorima te im se uputiti poziv da ga podrže. Donatorska konferencija treba osigurati 584 milijuna eura za rješavanje statusa 74.000 najugroženijih izbjeglica u regiji, izjavio je potpredsjednik Vlade Srbije Jovan Krkobabić. On je rekao novinarima da bi Srbiji od tog novca trebalo da bude namijenjeno 335 milijuna eura za rješavanje statusa 45.000 izbjeglica.
Kontrola trošenja novca
Ministarskoj konferenciji prisustvovali su i evropski komesar za proširenje Štefan File i visoki komesar UN-a za izbjeglice Antonio Gutereš. File je saopćio da će članice EU-a prikupiti polovinu potrebnog za financiranje programa za trajno rješavanje problema izbjeglih, ocjenjujući da je konferencija od velikog značenja za konačno zatvaranje pitanja izbjeglih na Balkanu.
Ministri, potpisnici Deklaracije, unisono su izrazili zadovoljstvo urađenim poslom, ističući spremnost svojih vlada da pronađu rješenje za žrtve rata, što je primarni cilj koji mora biti iznad svih podjela, razlika i granica.
U Srbiji je samo iz Hrvatske više stotina hiljada izbjeglica, a njih bar 200.000 nema riješeno stambeno pitanje. Što može očekivati ta golema masa beskućnika ako ne bude imala sreće ili načina da uđe među 45.000 onih obuhvaćenih programom? Osim toga, veliko je pitanje tko će kontrolirati trošenje novca koji će se prikupiti na donatorskoj konferenciji. Pruži li se Vladi Srbije bar mala šansa da kreativno protumači namjenu tog novca, moglo bi se dogoditi isto ono što se dogodilo sa 20 milijuna eura kredita Banke Savjeta Evrope za rješavanje izbjegličkog pitanja, kada je novac potrošen na sve osim na izbjeglice, zbog čega se upravo sudi nekadašnjem direktoru Puteva Srbije.
Postoji još jedna vrlo obeshrabrujuća okolnost vezana uz Deklaraciju, čiji je finalni tekst prije dva mjeseca pripremljen u Parizu. Izbjeglička udruženja u Srbiji cijelo su vrijeme od Ministarstva inostranih poslova (MIP) Srbije tražila osnovne informacije o sadržaju; rečeno im je da je on pod embargom, iako su od MIP-a BIH-a s lakoćom, u telefonskom kontaktu, dobili tražene informacije. Zato je Koalicija izbjegličkih udruženja, u kojoj su 104 organizacije, s razočaranjem reagirala na sadržaj dokumenta.
Nezadovoljstvo udruga
U izjavi Koalicije izražava se nezadovoljstvo postignutim okvirom i kaže: “Vlada Srbije se, potpisom zajedničke deklaracije od strane Vuka Jeremića, zvanično odrekla borbe za povratak naših nasilno oduzetih imovinskih i stečenih prava”. Dodaje se da je potpisani dokument u interesu Hrvatske. Koalicija pita ministra zbog čega Vlada Srbije odbija upoznati Evropsku uniju i druge međunarodne organizacije s činjenicom da Hrvatska godinama ne pristaje započeti dijalog o provođenju ratificiranog aneksa G Bečkog sporazuma o sukcesiji, u kojem se navodi da će svim građanima biti zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. decembra 1990. “Zašto Vlada Srbije vodi politiku pomirenja u regionu žrtvujući oduzeta imovinska i stečena prava izbeglih i prognanih Srba? Koalicija izbeglica snažno podržava jačanje regionalne saradnje i pomirenje u regionu, ali bez pravljenja kompromisa na račun naših ljudskih prava”, navodi se u izjavi koju je potpisao Miodrag Linta.
U oči doista upada činjenica da se Deklaracija ne bavi imovinskim i stečenim pravima izbjeglica, nego da ima izrazito socijalno-humanitarni karakter za relativno mali broj najugroženijih žrtava proteklih ratova. A to pokriva samo djelić ukupne izbjegličke nevolje.