Sarajevo optužuje hrvatske generale?

Jedan od zapovjednika akcije HV-a i HVO-a “Južni potez” bio je general Hrvatske vojske i zapovjednik Četvrte brigade HV-a Damir Krstičević. Bilo je to vrijeme euforije, nakon velike pobjede združenih hrvatskih snaga koje su temeljem međudržavnih sporazuma Hrvatske i BIH-a osvojile Mrkonjić Grad i došle nadomak Banjaluci. Danas, šesnaest godina poslije, general Krstičević, čija je karijera završila prisilnim umirovljenjem nakon što je 2000. godine potpisao famozno “generalsko pismo”, kreće u novu bitku.

Odmazda za Pauka

Naime, Krstičević, koji je vojnu karijeru započeo u JNA i koji se u Domovinskom ratu prometnuo u vojskovođu i zapovjednika jedne od najjačih jedinica HV-a, polazi u borbu za saborske mandate HDZ-a. Iako HDZ u trenutku pisanja ovog teksta još nije objavio svoje izborne liste, Krstičević će se navodno naći ili na čelu ili u samom vrhu izborne liste u desetoj izbornoj jedinici, a time i njegov ulazak u Sabor postaje sasvim izvjestan. Za ulazak u politiku bivši general ima vjerojatno puno razloga, ali jedan se po važnosti izdvaja od drugih. Prema našim informacijama, bosansko-hercegovački tužitelji ovih dana završavaju dugogodišnju istragu ratnog zločina u Mrkonjić Gradu 1995, o kojem su “Novosti” pisale i ranije.

Navodni povod masovnom smaknuću skoro 200 vojnika i civila starije životne dobi bila je pogibija jednog od zapovjednika Četvrte brigade Andrije Matijaša zvanog Pauk. Matijaš se, po riječima suboraca, vozio na tenku koji je ulazio u grad. Po nekima, tenk je pogođen protutenkovskim projektilom, a po drugima, Matijaš je presječen rafalom iz kalašnjikova. Nakon informacije o pogibiji njihova idola, vojnici navodno kreću u osvetu, koja je zahvatila sve što je hodalo po Mrkonjić Gradu i okolici.

Masovna grobnica

Nakon Daytona, područje Mrkonjića pripalo je Republici Srpskoj, čije vlasti ubrzo po povratku u grad otkrivaju masovnu grobnicu u kojoj leže tijela njihovih rođaka i susjeda. Ekshumaciju, koja je pretvorena u medijski događaj, vodio je poznati beogradski patolog Zoran Stanković, inače prijatelj Slobodana Miloševića i kasnije ministar obrane Srbije. Jedan od njegovih kolega pred kamerama televizije iz Banjaluke i pred očima rodbine ubijenih, tokom iskapanja tijela u veljači 1996, novinarima je opisivao način na koji su žrtve ubijene. Prema njegovim riječima, radilo se o strijeljanju, jer su sve žrtve ubijene iz blizine, većina metkom u glavu.

Bivši gradonačelnik Mrkonjić Grada, a sadašnji ministar financija RS-a Zoran Tegeltija, za HRT je svojedobno izjavio: “U gradu, u masovnoj grobnici na groblju, pronašli smo 181 tijelo, što civila što vojnika. Pošto je u tom trenutku bio zimski period, poslije mjesec-dva pronašli smo još više lica u blizini njihovih kuća, tako da je pronađeno oko 400 lica ubijenih na području općine Mrkonjić Grad. Iznenadio nas je veliki broj starijih ljudi, koji su pobijeni kod svojih kuća. Većina ih je imala više od 80 godina, a ubijeni su na područjima gdje nije bilo ratnih djelovanja.”

“Novosti” su razgovarale i s Tegeltijinom nasljednicom, načelnicom Općine Divnom Aničić, kojoj je u akcijama HV-a i HVO-a tih dana poginuo otac. Ona kaže kako su i do nje došle glasine o skoroj optužnici protiv hrvatskih generala koji su vodili akciju.

– Imam nezvanične informacije iz dva izvora, a jedan je Udruženje logoraša, koji su tokom posjeta Tužilaštvu u Sarajevu prije sedam-osam dana čuli kako će se nešto uskoro dogoditi. Bilo je i vrijeme, jer je riječ o velikom zločinu. Među žrtvama je bilo starijih žena i djece, dokazano je da su zločinački mučeni. Dakle, to nisu bili samo vojnici, i očekujem da oni koji su zločin naredili i počinili budu kažnjeni, jer kažnjeni su i Srbi za zločine, pa moraju biti i ostali, svi koji su bilo koji zločin počinili – kaže Divna Aničić.

Dodaje kako je Mrkonjić Grad pretrpio i ozbiljne materijalne štete, pa se govorilo i o tužbi protiv Republike Hrvatske.

– Mrkonjić Grad je temeljito opljačkan, a hiljade kuća i stanova bilo je uništeno. Naše fabrike su pokradene tako da su helikopteri Hrvatske vojske podizali strojeve teške nekoliko tona i odnosili ih u Hrvatsku. Međutim, advokati su nam rekli da tužbu za urbicid možemo podnijeti tek kada prvo lice bude osuđeno za ratni zločin i genocid – objašnjava načelnica Mrkonjić Grada.

General na izborima

Ante Gotovina, Damir Krstičević, Željko Glasnović, Ljubo Ćesić Rojs, Tihomir Blaškić i nekolicina drugih zapovjednika Četvrte i Sedme brigade HV-a i 126. domobranske pukovnije HV-a te nekolicina zapovjednika HVO-a navodno će uskoro biti optuženi. Sarajevsko tužilaštvo službeno i dalje šuti, ali mediji tvrde kako je podizanje optužnice pitanje dana.

Za mogućnost procesuiranja Krstičevića, koji je nakon umirovljenja postao zaposlenik tvrtke M-San koja se bavi kompjuterskim biznisom i koja je, koristeći i njegovo ime za dobivanje unosnih poslova s HDZ-ovom vlašću, postala najjača na hrvatskom tržištu, jamačno zna i premijerka Jadranka Kosor. Kako je HDZ u ovu predizbornu kampanju krenuo s izrazito pooštrenom nacionalističkom retorikom, koja podsjeća na devedesete, nije isključeno da računa na tu optužnicu, pod pretpostavkom da će javnost u Dalmaciji iskazati naklonost prema Krstičeviću, kojeg optužuju tamo neki “zločesti bosanski Srbi”.

Inače, u lipnju su uhićena četvorica pripadnika Sedme gardijske brigade HV-a radi ubojstva četvero civila u okolici Mrkonjića u listopadu 1995, što je prvi znak buđenja hrvatskog pravosuđa kada je u pitanju ovaj zločin, najveći što su ga u ratovima u Hrvatskoj i BIH-u počinile snage HV-a i HVO-a.