Slobodno za ekstremiste

Usprkos tome što Ustavni sud Srbije ni dvije godine nakon podnošenja zahtjeva Republičkog tužiteljstva, nije zabranio ekstremni neofašistički pokret “1389”, to je Tužiteljstvo – u liku svoga glasnogovornika Tome Zorića – najavilo nove zahtjeve za zabranom namnoženih ekstremnih i nasilnih skupina. Ustavni je sud, naime, nedavno našao caku u promjeni imena te neofašističke organizacije: kad je 2009. zatražena zabrana njena rada, zvala se Udruženje građana “1389”, da bi se potom ustvrdilo da je – rješenjem Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu još iz prosinca 2007. – promijenila naziv u Udruženje građana “Pokret 1389”.

Podnesen novi zahtjev

Tužiteljstvu nije preostalo drugo nego da odustane od prvotnog zahtjeva, ali je odmah najavilo da će podnijeti novi, kojim će obuhvatiti još neke organizacije, poput ekstremista okupljenih pod nazivom “Naši” (poznatih javnosti od prije nekoliko godina, kad su u Aranđelovcu prekinuli skup u organizaciji “Peščanika”, zbog čega do danas nitko od nasilnika nije odgovarao, ali se zato zbog remećenja javnog reda i mira još vuče prekršajni postupak protiv književnice Biljane Srbljanović, koja se verbalno suprotstavila nasilnicima).

Republičko tužiteljstvo je, kaže Zorić, nakon javne rasprave pred Ustavnim sudom (ne objašnjava zašto to nije napravilo samo Tužiteljstvo, nego se čekalo da predmet dođe do rasprave pred sudom), ustvrdilo da se, usprkos davnoj promjeni imena, u međuvremenu iz Udruženja “1389” izdvojilo novo udruženje “SNP 1389”, čiji su vođe Miša Vacić i Igor Marinković odranije poznati organima gonjenja, te da ta organizacija nastavlja izazivati rasnu i vjersku mržnju i netrpeljivost te pokazuje netoleranciju prema manjinskim skupinama.

– Kako prvobitni zahtjev nije obuhvatio to novo udruženje, Tužiteljstvo ga je povuklo i podnijelo novi, kojim su sada obuhvaćeni i “SNP 1389” i “Naši” iz Aranđelovca – kaže Zorić.

– Postoje razni događaji u posljednje dvije ili tri godine koji su jasno pokazali da postoje ekstremističke organizacije u Srbiji koje direktno pozivaju na nasilje, pogotovo kada je riječ o organizaciji gej parade i sličnom. Njihovo učešće u nasilnim aktima ili u nasilju toliko je očito da bi postojala nekakva osnova za njihovu zabranu, ali to se ne događa – upozorio je ovih dana, u intervjuu za Slobodnu Evropu, britanski profesor Jovan Byford, koji se godinama bavi problemom ekstremizma u Evropi, pa tako i u Srbiji.

Napad na studente

A problem postoji odavno. Još 2005, nakon napada ekstremista i neonacista na antifašiste u Novom Sadu, neke su vojvođanske stranke tražile njihovu zabranu. Do danas ništa nije napravljeno, usprkos tome što je i MUP Srbije te iste godine napravio detaljnu analizu i naveo povelik broj takvih organizacija. Da stvar bude gora, čini se da ponašanje vlasti, koja ne pokazuje ozbiljnu namjeru zaštititi ugrožene – od onih koji podržavaju Paradu ponosa, do posljednjeg incidenta, napada na studente u Beogradu – dovodi do onoga na što mnogi godinama upozoravaju: sve češćih i brutalnijih izljeva nasilja na ulicama Srbije.