Vlada prednjačila u demokratizaciji društva

Nakon što je raspušten šesti saziv Sabora, raspisani izbori, a Vlada Jadranke Kosor postala tehnička, postavlja se pitanje što je za vrijeme četverogodišnjeg mandata Vlade i Sabora urađeno na unapređenju prava i položaja Srba u Hrvatskoj. O nekim aspektima suradnje govorio je vicepremijer Slobodan Uzelac na nedavnoj konferenciji za medije, na kojoj je predstavio svoj rad i doprinos u protekle četiri godine.

– Napravili smo štošta korisnoga, ali to je ipak manje od onoga što smo mogli učiniti –  smatra Uzelac, ističući da je rješavanje nekih stvari bilo izvan moći i njega i SDSS-a.

– Zbog događaja 1990-ih, kao predstavnik srpske manjine prije četiri godine predstavljao sam raritet u Vladi stranaka različitih idejnih opcija. Postojala je bojazan da takva koalicija teško može uspjeti. Tadašnje sumnje smatram razumljivim i nimalo zlonamjernim – rekao je Uzelac, ističući da je više puta imao izdvojene stavove, pa čak i nudio izlazak iz Vlade.

Hrvatsko priznanje Kosova

– Najbliže odlasku iz Vlade bio sam kad je Hrvatska priznala Kosovo, a i danas mislim da je to bila pogrešna odluka, ne zbog samog priznanja, nego zato što je to učinila mnogo ranije nego što je trebala. Relativno brzim priznanjem, Hrvatska se postavila kao pionir priznavanja Kosova, umjesto da je čekala da se pokrene dijalog između Beograda i Prištine, čime se opredijelila za jednu stranu, na svoju štetu – dodao je Uzelac.

Blizu ostavke bio je i za vrijeme lokalnih izbora 2009. godine, zbog odbijanja dijela gradova i županija da primijene Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i raspišu dodatne izbore za vijećnike iz redova manjina.

– Umjesto lokalne samouprave, dopunske je izbore raspisala Vlada, i manjine su predstavljene proporcionalne svom učešću u stanovništvu – rekao je Uzelac, ističući da je to bio jedan od uspjeha.

– S obzirom na to da je Vlada koalicijska, u njoj ne treba vladati unisonost stavova – rekao je potpredsjednik Vlade, podsjetivši da je više puta imao izdvojeno mišljenje o nekim odlukama, zbog čega je i dolazilo do rasprave s drugim ministrima, pa i one s Božidarom Pankretićem.

– Svaki od ministara zadužen je za svoj sektor i kao predlagač mnogo odgovorniji, pogotovo ako su se morale znati eventualne negativne posljedice. Svi mi drugi funkcioniramo na razini političke odgovornosti, ja sam imao pravo da pitam što god mi nije bilo jasno. Nekad sam pitao, nekad nisam, to je moj problem i odgovornost.

– Iako je regionalni razvoj bio na visokom rangu prioriteta, napravili smo puno manje nego što smo trebali ili mogli. Donijeli smo Strategiju i Zakon o regionalnom razvoju kao vrlo važne dokumente, ali oni do danas nisu ostvarili očekivane efekte. Zapravo, i tom pogledu u normativnom smislu napravili smo puno, skoro sve, ali je pitanje koliko to realno živi na nižoj razini i kakva je suština samih normi – rekao je Uzelac.

Kao jedno od postignuća naveo je međuetničku relaksaciju vezanu uz povratak izbjeglica i ostvarenje njihovih prava, a među uspjehe ubraja i konvalidaciju staža te prihvatljivo rješenje problema bivših nosilaca stanarskog prava.

Kao normativni neuspjeh navodi to što nije donijet Zakon o prebivalištu.

– Još 2009. sačinjen je prijedlog zakona koji je trebao raščistiti dubioze koje se javljaju kad je riječ o izborima, a nismo uspjeli zbog razloga koji su izvan mene i SDSS-a – kaže Uzelac.

Među probleme koji nisu riješeni spadaju i uzurpacija zemljišta, pogotovo oko Zadra, dodjela zemljišta velikim kombinatima nauštrb seljaka, kao u Trpinji, te problem izbjeglih Srba koji se ne misle vratiti u Hrvatsku.

– Njihovo pitanje trebala bi riješiti međunarodna donatorska konferencija, ali će njeni uspjesi zavisiti o političkim i ekonomskim okolnostima u svijetu.

I pored višegodišnjeg nastojanja SDSS-a da osigura reelektrifikaciju svih sela koja su za vrijeme i naročito nakon rata ostala bez struje, neka mjesta, čak i u Lici, u rodnom kraju Nikole Tesle, još nemaju obnovljenu elektromrežu.

– Dok se Hrvatska elektroprivreda hvali dobiti od sto miliona kuna, dotle tvrdi da reelektrifikacija nekih sela nije ekonomična – navodi Uzelac.

Ratno nasljeđe

Također, do danas nije riješeno dobivanje odštete za ubijene članove porodica i materijalnu štetu počinjenu na području pod hrvatskom vlašću gdje nije bilo rata.

– Prije 15-ak godina Hrvatska je ukinula član Zakona o obaveznim odnosima koji je predviđao isplatu odštete, dok su 2003. donijeti rigidni zakoni koji vrlo otežavaju tu isplatu. Iako je Hrvatska to trebala riješiti kao uvjet za zatvaranje poglavlja 23, oni koji su zbog gubitka bližnjih ili uništene imovine tužili Hrvatsku, a tužbe su im odbijene, i danas moraju plaćati sudske troškove – rekao je Uzelac.

Kao ratno nasljeđe naveo je i prevelik broj osoba koje se i 16 godina nakon kraja rata smatraju nestalima – 999 na hrvatskoj i 805 na srpskoj strani.

– Institucije su došle do zida, pa bi glavnu riječ trebali imati pojedinci koji bi morali dati informacije o njima.

Ističući da se godinama zalagao za procesuiranje svih ratnih zločina, Uzelac je naglasio i potrebu da se oni koji su nevino optuženi i osuđeni, pa i u odsustvu, oslobode odgovornosti.

– Skoro usvojen Zakon o ništetnosti, protiv koga smo bili i ja i zastupnici SDSS-a, prekida saradnju u procesuiranju zločina, onemogućava nevinima da se odbrane, a sprečava procesuiranje krivaca – dodao je Uzelac.

– Generalno, u razvoju demokratske atmosfere i odnosa u društvu prednjačila je Vlada, a dobro su je pratili Sabor i obojica predsjednika – zaključio je Uzelac, navodeći loš potez Ustavnog suda koji je svojim julskim odlukama oštetio manjine.

A što nakon izbora?

– Što se tiče postizbornih koalicija, SDSS nema nikakvih uslovljavanja oko toga s kim bi u koaliciju. Naše je da najprije čestitamo pobjedniku, bio on relativni ili apsolutni. Drugo, da kažemo – mi smo tu i da kao organizirana zajednica preuzmemo svoj dio odgovornosti za državu i za društvo. I treće, mi kao manjinska zajednica imamo i neke svoje zahtjeve, neke svoje obaveze i neke svoje misije u odnosu na pripadnike našega naroda i to, ako će biti suradnje, mora biti respektirano – rekao je Uzelac.

– Mislimo da Hrvatsku ne treba samo čuvati, kako to navodi HDZ, već da je treba unaprijediti na tragu pune ravnopravnosti građana i poštovanja manjinskih prava u već vidljivom i uspješnom eurointegracionom procesu – naglasio je Uzelac.