Balkan prolaz
KATASTROFA
Izvještaj monitoring komiteta koji je prošle sedmice podnesen Vijeću Europe, prikazuje Bosnu i Hercegovinu u najnegativnijem svjetlu do sada. Katastrofični prikaz ne može biti istinitiji: Bosna i Hercegovina, zahvaljujući nezajažljivim apetitima šest “izbornih pobjednika” još od oktobra 2010, nema vlast na državnom nivou, sa upitnim državnim proračunom za narednu godinu. Uz konstataciju da najveću krivicu za to snose političari iz RS-a, Vijeće Evrope ozbiljno razmatra opciju da od aprila delegaciji BiH bude onemogućeno da prisustvuje sjednicama ovog tijela EU-a. Članica Delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Milica Marković rekla je da je u izvještaju RS, a prije svega predsjednik RS-a Milorad Dodik, više puta optužena kao glavni krivac za negativnu situaciju u BiH. U izvještaju je rečeno da poslanici iz RS pretjerano koriste entitetsko glasanje i tako blokiraju donošenje važnijih zakona na putu evroatlantskih integracija BiH, a Milica Marković je dodala da se u izvještaju izričito zahtijeva da se entitetsko glasanje redefinira i ograniči samo na ono što je, prema mišljenju izvjestilaca, zaista vitalni nacionalni interes. Obaveze BiH koje su navedene u izvještaju monitoring tima Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope su: formiranje Vijeća ministara, provođenje odluke Sejdić-Finci, reforma Ustava, imenovanje kandidata u Venecijanskoj komisiji i nekoliko komiteta, slanje liste kandidata za mjesto sudije u Evropskom sudu za ljudska prava, te usvajanje amandmana na Izborni zakon. U suprotnom, ukoliko do 15. marta ne ispuni dio najvažnijih obaveza, nakon deset godina prijema u Vijeće Evrope, u aprilu 2012. Bosni i Hercegovini prijeti isključenje iz jedine evropske institucije čija je članica.
DEGUTANTNO
Glavnooptuženi u najnovijem bosanskohercegovačkom igrokazu pred Vijećem Europe, Milorad Dodik, ne osjeća se odgovornim. “Sve devijacije, sve što je propast u BiH napravio je OHR i to je definitivno učinio tako što je tumačio ‘duh Dejtona’, a ne što je primjenjivao ‘slovo Dejtona'”, rekao je Dodik medijima u RS-u. Iz ureda Visokog predstavnika Dodiku je poručeno da prestane s retorikom podjele. “Lider SNSD-a, zajedno s drugim stranačkim liderima koji su pobijedili na izborima 2010. godine, treba da shvati hitnost situacije i da intenzivira dijalog u cilju postizanja kompromisa za imenovanje novog Vijeća ministara i usvajanja državnog budžeta kojim će se osigurati potpuno funkcioniranje institucija na državnom nivou”, saopćeno je iz ureda Valentina Inzka, šefa OHR-a. Dodik je OHR-ov poziv na dijalog nazvao “apsolutno degutantnim” i ponovio ranije stavove srpskih stranaka o formiranju vlasti na državnom nivou. Što se njega tiče, OHR “nije sugovornik za unutrašnjopolitička pitanja”. “OHR i zaostala struktura raznih trećerazrednih političkih analitičara koji rade u OHR-u apsolutno ne zavređuju pažnju.” U bljutavu raspravu između predsjednika Republike Srpske i visokog predstavnika upleo se i čelnik Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini, reis Mustafa Cerić, koji je uputio pismo ambasadama islamskih zemalja u Sarajevu u kojem je predložio da se “Miloradu Dodiku i njegovim zaštitnicima i mentorima u Beogradu” uskrati gostoprimstvo i proglase personom non grata u tim zemljama zbog širenja islamofobije, netolerancije i mržnje prema muslimanima i vrijednostima islama. Pismo je poslano ambasadama Egipta, Turske, Indonezije, Irana, Katara, Kuvajta, Libije, Malezije, Pakistana, Palestine i Saudijske Arabije.
MERKEL
Angela Merkel je stigla u jednodnevnu posjetu Kosovu, taman na vrijeme da vidi svoje nasmiješeno lice na plakatima dobrodošlice. U svojem javnom obraćanju medijima, njemačka je kancelarka naglasila potrebu gašenja paralelnih srbijanskih struktura na Kosovu kako bi se postigao napredak u odnosima dviju zemalja. Nakon sastanka sa kosovskim premijerom Hašimom Tačijem, izjavila je da je i jednoj i drugoj strani jasno stavljeno do znanja što se treba uraditi na tom putu: njemačka kancelarka je i od kosovskih vlasti zatražila doprinos u normalizaciji odnosa sa Srbijom. “U našim direktnim razgovorima sa Srbijom, jasno smo stavili do znanja šta mi želimo. Potrebno je da se omogući slobodna trgovina – a to je trenutno nemoguće zbog barikada, da se sprovede sporazum o zajedničkoj kontroli granica i korak po korak trebamo da postignemo gašenje paralelnih struktura”, rekla je Angela Merkel. “Kosovo će biti posvećeno dijalogu sa svim susedima… Dijalog nije samo jedan od opcija, već je jedina opcija – komunikacija o pitanjima koja se moraju rešiti u odnosima Kosova i Srbije”, kosovski premijer Tači učtivo se složio sa svojom gošćom, koja je ona službeno posjetila njemačke vojnike u sastavu KFOR-a. Kosovski analitičari su uvjereni da je kancelarka zbog njih i došla u posjetu Kosovu, nakon što je oštro osudila napad srpskih demonstranata na snage KFOR-a 28. novembra, kada su povrijeđena 23 vojnika. Sve što je imala da kaže o ukidanju paralelnih institucija na Kosovu, Angela Merkel je rekla prilikom svoje posjete Beogradu, u augustu ove godine.
PROTESTI
Nakon vijesti da će hrvatski tajkun Ivica Todorić preuzeti slovenski Mercator, Sindikat uposlenika u trgovini koji djeluje u okviru najveće slovenske sindikalne središnjice održat će pred sjedištem vlade u Ljubljani mirni prosvjed protiv namjere vlasnika 52 posto dionica Mercatora da ih prodaju Todorićevom koncernu Agrokoru. Prethodno je Slovenska agencija za upravljanje državnom imovinom (AUKN) na inicijativu Ministarstva financija i Ministarstva poljoprivrede savjetovala dvjema bankama u većinskom vlasništvu države da razmisle o raspolaganju svojim vlasničkim udjelima u Mercatoru. Ministar financija France Križanič i ministar poljoprivrede Dejan Židan tvrde da Mercator zapošljava više od 23.000 djelatnika i da se preko njega odvija promet 43 posto slovenskih prehrambenih proizvoda.
Smatraju da bi domaći proizvođači teško našli druge prodajne kanale i da država dionice Mercatora mora tretirati kao stratešku investiciju. Slovenska javnost je vrlo emotivno doživjela priču oko prodaje Mercatora, a agencije navode i primjer novinara ljubljanskog “Dela” Borisa Ježa, koji je napisao da poslije ovoga “želi državljanstvo Aljaske”.
DŽEKO
Edin Džeko, osumnjičenik za ratne zločine počinjene u Trusini kod Konjica 16. aprila 1993, deportovan je u utorak iz SAD-a i predat pravosuđu BiH. Džeko, bivši pripadnik Specijalnog odreda za posebne namjene Zulfikar pri štabu Vrhovne komande Armije BiH, osumnjičen je za sudjelovanje u napadu na civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti u selu Trusini, kada su ubijeni 18 civila i četvorica vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su se prethodno predali. Prilikom napada je ranjeno više osoba, među kojima i dvoje djece. Istragom u navedenom predmetu, Tužilaštvo BiH utvrdilo je da je osumnjičeni Džeko, sa posljednjim poznatim prebivalištem u Jablanici, u međuvremenu postao nedostupan pravosuđu BiH, te da se nalazi u SAD-u, nakon čega su započete aktivnosti za njegov pronalazak i izručenje pravosuđu BiH.