Bez ekstremne šok-terapije

Izborno povjerenstvo još nije bilo stiglo prebrojati sve glasove kada su odmah ujutro nakon nedjeljnih izbora najutjecajniji tiskani mediji osvanuli s naslovima kojima se novu vladajuću koaliciju poziva na hitno rezanje plaća i prava radnika. Ako želi spasiti državu od sloma, vlada Zorana Milanovića morat će rezati razne radne i socijalne povlastice, zamrznuti pa i smanjivati plaće, ugroziti, pa čak i rušiti standard velikog broja građana – ustvrdio je, primjerice, “Jutarnji list”.

“Kukuriku vlada”, sudeći prema tim tvrdnjama, trebala bi zapravo provesti program HSLS-a, koji na izborima nije osvojio ni jedan zastupnički mandat, umjesto vlastitog programa koji ne predviđa bolne rezove, već ono što je predsjednik SDP-a nazvao “dijetom”, dakle stagnaciju rashoda i plaća, racionalnije upravljanje troškovima te postupno smanjenje proračunskog deficita kroz pokretanje privrede i rast BDP-a.

Nema panike

Dan nakon izbora mediji su prenijeli i poruke svjetskih agencija za ocjenu kreditnog rejtinga po kojima Hrvatska mora hitno rezati troškove i zvati MMF ako ne želi da joj poraste cijena zaduživanja, a javili su se i domaći bankari s katastrofalnim procjenama o tome da će kriza eurozone utjecati dogodine na drastičan pad hrvatskog BDP-a. Nebrojeno puta ponovljeno je kako nova vlada neće imati tradicionalnih sto dana mira, i dok se mjesecima strpljivo čekalo da HDZ ode s vlasti, stvoreno je u trenu dosad nezapamćeno stanje panike i utrke s vremenom za spas države od propasti.

No jedina stvar koja je doista hitna jest usvajanje proračuna za 2012. godinu, kojim će biti definirani okviri za djelovanje nove vlasti, s projekcijama za nadolazeće godine, i kojim će vlada morati poslati poruku o štedljivosti kako bi osigurala povoljniju cijenu refinanciranja dugova i financiranja deficita. Glavni ekonomski strateg koalicije, dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Branko Grčić, za “Novosti” kaže kako nema potrebe ni za kakvom panikom, iako priznaje da su se u proteklih mjesec dana prognoze nešto pogoršale, ali ne toliko da bi zahtijevale “ekstremne šokove”.

Kukuriku je prije izbora računao da će postojeći deficit konsolidirane države od 21 milijardu kuna biti potrebno smanjiti za oko pet milijardi kuna da bi se zadržao ili popravio kreditni rejting, no to ujedno ne znači i drastično rezanje proračuna. Procjena je bila da će BDP dogodine rasti oko 1,5 posto te da će uz inflaciju od 2,5 posto porezni prihodi proračuna biti veći za oko četiri milijarde kuna, što bi značilo da će za postizanje ciljnog deficita biti potrebne proračunske uštede od nekih milijardu kuna, ili manje od jedan posto proračuna, što je moguće postići relativno bezbolnom racionalizacijom.

Zbog krize eurozone procjene o rastu nešto su suzdržanije, ali ne toliko da bi bitno narušile računicu koalicije.

– Ne bih rekao da postoji neka panika, iako su stvari nešto lošije nego kada sam dao projekcije koje spominjete. Egzaktan pokazatelj lošijeg stanja su podaci o punjenju proračuna po kojima ono do listopada zaostaje oko jedan posto. Drugi aspekt je u daljnjem sužavanju projekcija za 2012. koje govore da će Europska unija utonuti u recesiju od prosječno nula posto rasta, zbog čega mi imamo rizike utjecaja na usporavanje izvoza, smanjenog dotoka inozemnog kapitala i visokih troškova refinanciranja i financiranja. Ako naš rast padne i na 0,5 posto, čega se mi držimo bez obzira što neki kažu da će biti čak negativan, prihodovna strana proračuna opet bi nešto rasla. To bi značilo da umjesto jedne milijarde moramo uštedjeti dvije ili dvije i pol milijarde, a rekao bih da bismo time bez ikakve panike mogli izvući 2012. godinu – kaže Branko Grčić, navodeći da će to biti jedna od najtežih godina u mandatu nove vlade, u kojoj će ona pokazati da se može ići naprijed.

Pospremanje nereda

– Ključno je da još uvijek mislim da to možemo postići bez bolnih rezova i nastaviti s daljnjom konsolidacijom bez ekstremnih šokova. Startna pozicija jest lošija od očekivane, ali na to možemo odgovoriti bržom reakcijom i odlučnijom politikom u restrukturiranju cijelog javnog sektora, a posebno javnih poduzeća, koja su dosad oduzimala proračunu, a odsad bi mu trebala pridonositi – dodaje Grčić.

Nakon usvajanja proračuna, nova vlada moći će se u tim okvirima okrenuti strukturnim reformama, koje prema njenom programu uključuju fiskalnu konsolidaciju, smanjenje nelikvidnosti, povećanje potencijala za nove investicije i pokretanje strateških programa u reindustrijalizaciji, poticanju izvoza i zapošljavanju.

Tu su politike Kukuriku koalicije više-manje jasne, a moglo bi se, s obzirom na sukladnost predizbornih programa, reći da oko njih postoji i širi konsenzus, pa će presudnu ulogu imati sposobnost kadrova kojima će raspolagati vlada. Iz Milanovićevih nastupa jasno je da će Kukuriku imati političku vladu s imenima kojima javnost već duže vrijeme barata. Izvjesno je da će kao potpredsjednik vlade za gospodarstvo i investicije ključnu ulogu u ekonomiji imati predsjednik HNS-a Radimir Čačić, dok se očekuje da bi ostali ekonomski ministri bili još Slavko Linić za financije, Branko Grčić za regionalni razvoj, Zlatko Komadina za infrastrukturu i eventualno Gordan Maras za poduzetništvo i obrt.

Riječ je mahom o ljudima koji imaju realnu političku težinu, ujedno su kreatori politika nove vlade i imaju stručne kompetencije za svoje resore. Osim provođenja reformskih politika, oni će morati pronalaziti i odgovore za vrlo konkretne probleme, od sudbine brodogradilišta, do pokretanja zacrtanih infrastrukturnih i energetskih projekata.

Po sličnom političko-stručnom ključu očekuje se da će Kukuriku popuniti i ministarska mjesta u ostalim resorima, čije će pospremanje također imati važnu ulogu u oporavku ekonomije. Stranke okupljene oko SDP-a i HNS-a ponovo su, kao i 2000. godine, dobile mandat za pospremanje nereda. Otegotna okolnost im je što preuzimaju državu na novom valu europske krize, a olakotna što, pronađe li eurozona održivo rješenje, drugi dio mandata mogu raditi u znatno boljem kontekstu, oslanjajući se na financijsku potporu Unije, u koju Hrvatska ulazi za godinu i pol dana.

Stabilna većina

Zbog toga je za Kukuriku važno što je osvojio stabilnu parlamentarnu većinu sa 81 od 153 zastupnika, pri čemu bi potpora mogla biti i šira, a unutarnja kohezija koalicije pojačana, ako bi se SDP sporazumio s nacionalnim manjinama. Trenutačno postoji spremnost s obje strane da se o tome razgovara, a iako nam nije htio potvrditi jesu li razgovori već započeli, potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac za “Novosti” kaže kako je takva suradnja itekako potrebna.

– S novom vladom, koja nam je ideološki i politički bliska, imamo dosta zajedničkog posla koji se tiče pitanja izbjeglica, razvoja povratničkih sredina, unapređenja položaja manjina, razvoja i unapređenja politike u regiji i posebno prema Srbiji. Zajednički posao nam je i da ispunio obaveze prema EU u Poglavlju 23, koje je pod monitoringom, i Poglavlju 24, a zajednička obaveza je i da napravimo korak više u razvoju političke kulture, kako u međuetničkim odnosima, tako i u odnosima između političkih stranaka, gdje SDSS vidi svoj značajan politički kapital – kaže Pupovac.

Prema njegovim riječima, SDSS drži važnim da se u Hrvatskoj, umjesto konfrontacije i majorizacije koja je posljednjih 20 godina dominirala politikom, razvija kultura političkog dijaloga.

– SDSS i ubuduće vidi svoju ulogu kao nekoga tko može pridonijeti u tome, pa i u odnosima s našim dosadašnjim partnerom HDZ-om s kojim smo razvili visoku razinu komunikacije i dijaloga. Stalo nam je da se HDZ profilira u konzervativnu stranku demokršćanske orijentacije, oslobodi nacionalizma, nasljeđa rata i nesposobnosti razdvajanja privatnog i javnog u upravljanju državom, i mislimo da je presudno da se HDZ konsolidira u tom pravcu – navodi Pupovac.

HDZ je na ovim izborima otpremljen u opoziciju s osvojena 44,5 mandata, s obzirom na to da dva pripadaju obitelji Kerum, a polovica jednog predsjednici DC-a Vesni Škare Ožbolt. Kako je HDZ 2000. imao 46 mandata, bio je to najlošiji rezultat od osnutka stranke, a pad je još jasniji kada se pogledaju apsolutne brojke. Na izborima 2007. HDZ Ive Sanadera pokupio je u deset izbornih jedinica 834 tisuće glasova, a sada je spao na 548 tisuća, što je 128 tisuća manje čak i u odnosu na 2000. godinu, kada je HDZ izgubio vlast sa 676 tisuća glasova. S druge strane, za Kukuriku koaliciju glasalo je na ovim izborima 958 tisuća birača, ili 126 tisuća manje nego što je za te stranke glasalo 2007. godine, ali su Hrvatski laburisti, koji su privukli dio lijevih birača, osvojili 122 tisuće glasova, pa izgleda da je motivacija tog dijela biračkog tijela bila podjednaka.

Čini se da će HDZ morati za četiri godine ponovo prikupiti barem 250 tisuća birača da bi mogao uopće pretendirati na vlast. Prvi test za HDZ bit će već za godinu i pol dana na lokalnim izborima, a politolog Dražen Lalić drži da će budućnost stranke primarno ovisiti o izboru novog vodstva na saboru stranke koji je najavljen za sredinu sljedeće godine.

– Postoje normalni izbori, odstupajući izbori na kojima stranka prirodne većine zbog nekih okolnosti izgubi vlast, te kritični izbori, kada stranka prirodne većine nestane sa scene. Mislim da je ključno pitanje hoće li HDZ i u budućnosti biti stranka prirodne većine, a to je moguće, ne samo zato što su dobili pet od sedam dosadašnjih izbora, nego i zbog rezultata koji su ostvarili, ali i zbog činjenice da je najveća snaga HDZ-a u tome što je on prosjek ovog naroda više nego ijedna druga stranka – kaže Lalić.

Apstinencija na desnici

On naglašava da je HDZ i u krajnje problematičnoj situaciji, s korupcijom, dugotrajnom recesijom i lošim vodstvom, dobio podršku četvrtine birača, kao i 2000. godine. S druge strane, stranke ljevice sada su osvojile parlament, dobit će izvršnu vlast, a ideološki su im bliski i predsjednik republike i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić koji dominira pravosuđem, pa je jasno da tu nema ravnoteže i da se stvara pogodna situacija za mobilizaciju HDZ-a.

– Ova zemlja je podijeljena, a iz rezultata izbora jasno je da je došlo do apstinencije na desnici. No za HDZ je ključno da izabere dobrog lidera kako bi opet okupio prirodnu većinu, a mislim da Jadranka Kosor to nije, tim više što je gubitnica, jer je dosad tri puta izgubila kada je bila u glavnoj ulozi: na izborima u Zagrebu, predsjedničkim izborima i ovim izborima. HDZ je stranka koja podilazi niskom ukusu, no morat će se reformirati, biti bolja i ići naprijed, jer krađa više ne prolazi – kaže Lalić.

HDZ je 2003. vratio vlast sa Sanaderom, jednim od najtalentiranijih političara na sceni, a sada će se, kaže Lalić, novi lider morati mjeriti prema Milanoviću, koji definitivno ima intelektualni kapacitet i pokušava steći poštovanje druge strane.

– Znajući biračko tijelo, mislim da je to Tomislav Karamarko, kao čovjek koji ima unutarnju snagu, prepoznatljiv je i prihvatljiv stranci i biračkom tijelu, a ima i intelektualni kapacitet. Ako izabere ponovo Jadranku Kosor, HDZ će sam sebi iskopati rupu – drži Lalić.