Intrigator

Katran & perje

Intervju predsjednika uprave HT-a

Spontane mudrolije

Izbori prošli, nova vlada samo što nije formirana. Baš nekako u ovo vrijeme, u napredno orijentiranom tisku, sklonom posve slobodnom tržištu i korporacijama, eto spontanog novog intervjua s predsjednikom uprave HT-a Ivicom Mudrinićem. Predstavljen je kao “kritičan prema svim vladama”, u čemu je osobito istaknut njegov oštri samokriticizam naspram vlade iz Tuđmanova doba u kojoj je bio ministar. S obzirom na to da je ujedno čelnik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Mudrinić je očinski blagim riječima dao smjernice novoj vladi.

Na tragu aktualne histerije bolnih rezova, predsjednik uprave HT-a zasurfao je valom u kojem se već tri godine davi naša liberalna javnost, a to su “reforme” uz smanjenje zaposlenih u javnom sektoru i njihovo navodno prelijevanje u svemoćni privatni sektor. Ovdje bi se osobito mogla istaknuti njegova tvrtka, u kojoj je 2002. radilo 11.300 radnika, dok će 2014. po službenom planu imati čak 5.000 zaposlenika, pa bi svakako mogla primiti iznimno velik broj otpuštenih državnih službenika u najboljim godinama.

Uz suptilno prizivanje MMF-a, Mudrinić se založio za “unapređenje radnog zakonodavstva” i za povećanje efikasnosti u javnim poduzećima, jer su, kao što znamo, privatna poduzeća itekako efikasna, pogotovo u održavanju mastodontskih vlasničkih profita. Šokantnom iskrenošću, Mudrinić je za kraj ustanovio kako najveći dio prosvjednika diljem svijeta traži korekciju kapitalističkog sustava, a ne njegovo uništenje.

Suze čitatelja i nekoliko srčanih udara diljem domovine izazvalo je veliko finale intervjua, u kojem je bivši zaslužni inovator i povratnik iz Kanade zaključio da svako dijete mora imati jednako pravo na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Doduše, uz omanji salto mortale: “Vjerujem da država svakome mora osigurati socijalni, egzistencijalni minimum.”

Petar Glodić

Braniteljske udruge izgubile dva spora protiv tjednika “Novosti”

Odbačena “potpuno nerazumljiva” Hvidrina tužba

Novinarsko vijeće časti odbacilo je prijavu Udruge hrvatskih branitelja 1990-1996 protiv “Novosti”, a Županijski sud u Zagrebu tužbu Hvidre protiv bivšeg glavnog urednika Rade Dragojevića, kolumnista Viktora Ivančića i izdavača Milorada Pupovca

Kako se navodi u novom broju glasnika Hrvatskog novinarskog društva “Novinar”, Novinarsko vijeće časti povodom prijave Udruge hrvatskih branitelja 1990-1996 ocijenilo je da “Novosti” nisu prekršile Kodeks časti hrvatskih novinara svojim dvjema naslovnicama iz kolovoza i listopada 2010. godine u povodu proslave akcije “Oluja” i pada dvaju MiG-ova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Vijeće časti zaključilo je da “nije samo pravo nego i obaveza novinara preispitivati i neugodnije epizode hrvatske sadašnjosti i recentnije prošlosti” te da novinari stoga ne smiju šutjeti “niti o ratnim zločinima koje je tijekom Domovinskog rata počinila i hrvatska strana, kao što ne smiju šutjeti niti o današnjim evidentnim slabostima u hrvatskom obrambenom sustavu”.

Nedavno je “Novostima” dostavljena i presuda Županijskog suda u Zagrebu u slučaju privatne tužbe Udruge hrvatskih invalida Domovinskog rata (Hvidra) protiv bivšeg glavnog urednika “Novosti” Rade Dragojevića, kolumnista Viktora Ivančića i izdavača Milorada Pupovca, zbog više Ivančićevih tekstova objavljenih otprilike u isto vrijeme, od lipnja do listopada 2010. godine. Hvidrina tužba odbijena je prethodno u prvom stupnju na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, a sada je na Županijskom sudu odbijena i žalba, kao neosnovana.

Iz rješenja Županijskog suda vidljivo je da je Hvidrina originalna tužba bila toliko manjkavo sročena da je već kod prvostupanjskog suda kasnije došlo do podnošenja ispravljenog optužnog akta, ali ni to nije pomoglo. Županijski sud je potvrdio zaključke Općinskog suda ocijenivši da ni ispravljeni optužni akt “nije sastavljen na način da bi se na temelju takvog optužnog akta moglo ući u raspravu”. Iz Hvidrine privatne tužbe, navodi dalje sud, nije jasno kako iz Ivančićevih tekstova proizlazi kazneno djelo uvrede, niti za koje se kazneno djelo Ivančić uopće optužuje.

“Nije pravilno naveden ni zakonski opis ni pravna kvalifikacija, a u činjeničnom opisu privatne tužbe nigdje se ne precizira što bi to bila neistinita činjenična tvrdnja koja škodi časti i ugledu upravo privatnog tužitelja”, stoji u rješenju kojim se odbija žalba Hvidre na prvostupanjsku presudu.

No tu nije kraj manjkavostima i nesuvislostima Hvidrine promašene tužbe. U slučaju odgovornosti Rade Dragojevića kao tadašnjeg glavnog urednika, sud je ustvrdio da radnje počinjenja kaznenih djela u tužbi “uopće nisu opisane”, te da je u pogledu njega “tužba potpuno nerazumljiva”. Što se tiče Milorada Pupovca, Hvidra, čiji je predsjednik Josip Đakić u dosadašnjem sazivu bio saborski zastupnik HDZ-a, zaboravila je čak i to da je u trenutku podizanja tužbe trebala od Sabora tražiti skidanje Pupovčeva zastupničkog imuniteta.

Nikola Bajto

Misteriozna smrt optuženika za pokolj šestero srpskih civila u Gruborima 1995.

Žrtva vlastitog zločina

Benetino tijelo pronađeno je “u atipičnom položaju obješene osobe”, što je mnoge navelo na zaključak da je ubijen. Ostali ubojice iz Grubora završili su na optuženičkoj klupi tek sada, jer su zločin zataškali Željko Sačić, Mladen Markač, Ivan Čermak i Ivan Jarnjak

Bio sam pripadnik ATJ Lučko u istoj postrojbi kao i Igor Beneta. On je bio odličan vojnik i moj prijatelj. Proganjalo ga je ono što se dogodilo u Gruborima i osobno mislim da on za tako nešto nije bio spreman, ali je bio pod velikim utjecajem čovjeka, koji je najodgovorniji za taj zločin, čovjeka kojeg smo se svi bojali, Frane Drlje. Riječ je o čovjeku koji nije imao milosti ni prema nama, a kamoli prema drugima. Njemu nitko nije mogao ništa i zato su Grubori godinama prešućivani.

To je vašem novinaru izgovorio čovjek koji je dobro poznavao bivšeg specijalca Benetu, kojeg je DORH optužio za ratni zločin u Gruborima 1995. Policija je nekoliko dana nakon 24. studenog ove godine, kada je počelo suđenje za Grubore, objavila kako je identificirano Benetino tijelo, koje je sedam mjeseci ranije pronađeno obješeno na području južne Like, samo 15 kilometara od Grubora. Naš sugovornik koji je želio ostati anoniman, kao i mnogi drugi Benetini suborci, sumnja u službenu verziju događaja.

Naime, u prvom obraćanju javnosti nakon objave identiteta Igora Benete, glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec izjavio je kako je tijelo pronađeno “tri-četiri dana ranije”, da bi sutradan izjavio kako je ono već sedam mjeseci na raspolaganju policiji. Zašto ga ona do tada nije identificirala, iako je imala otiske prstiju i zubala, trebala bi pokazati interna istraga, ako je uopće bude. “Jutarnji list” nedavno je objavio dokumente, koje im je poslao anonimni izvor tvrdeći da je Beneta ubijen jer zbog njega i još jednog bivšeg specijalca, Branka Balunovića, “Markač sjedi u zatvoru”. Ti dokumenti pokazuju da je Beneta o Gruborima svjedočio u Ravnateljstvu policije 29. listopada 2009., a Balunović 16. prosinca iste godine. Balunović je iskazom za zločin optužio Drlju i Benetu.

Inače, Benetino tijelo je pronađeno “u atipičnom položaju obješene osobe”, što je mnoge navelo na zaključak da je ubijen. Mnogi ne vjeruju policiji, koja je izjavila da je “tijelo bilo totalno neprepoznatljivo za identifikaciju”, a u službena izvješća ne vjeruje ni bivši zapovjednik specijalaca Željko Sačić, koji je zbog Grubora bio u pritvoru, ali protiv njega nije podignuta optužnica. Bilo je to svojevrsno iznenađenje jer su DORH-u sve okolnosti zločina godinama dobro poznate. Bivši šef USKOK-a Željko Žganjer još je 2001. kao županijski državni odvjetnik u Šibeniku o zločinu nad šestero staraca u Gruborima prikupio brojne dokumente i to je jedan od najdokumentiranijih i najlakše dokazivih zločina u Domovinskom ratu.

Razlog zbog kojeg su Frano Drlje i Božidar Krajina tek sada završili na optuženičkoj klupi je u tome što su odmah nakon počinjenja za zločin doznali Sačić i njemu pretpostavljeni general Mladen Markač, kao i tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak i general Ivan Čermak, koji su napravili sve da se zločin zataška.

Da nije bilo češke televizije koja je snimila tijela, Amnesty Internationala koji je obavijestio svjetsku javnost, i UN-ovih promatrača koji su na lice mjesta došli vrlo brzo i zapisali registracije MUP-ovih vozila, nitko za Grubore ne bi odgovarao. Što se dogodilo Beneti, je li se ubio zbog osjećaja krivnje ili mu je pomogao netko od bivših kolega, vjerojatno se nikada neće doznati.

Saša Kosanović

Uzastopni intervjui budućeg premijera RTL-u, Novoj TV i HTV-u

Zoran Milanović, treći put

Po mišljenju brojnih analitičara, šef Kukuriku koalicije Zoran Milanović održao je u izbornoj noći izvrstan govor uz nove, drastično povišene standarde političke komunikacije, no njegov nastup u medijima sutradan nije bio najsretnije organiziran. Iako su se mnogi novinari i članovi izbornog štaba zalagali da se Milanović dan nakon izborne pobjede obrati javnosti na nekoj velikoj presici za sve medije, u Kukuriku koaliciji odlučili su da će budući premijer umjesto toga gostovati u ponedjeljak navečer na sve tri nacionalne televizije, zbog čega je u trećem uzastopnom pojavljivanju i sam požalio.

Milanović je u 18 sati bio na intervjuu na RTL-u kod Igora Bobića, već u 19.15 na Novoj TV kod Mislava Bage, a u 20 sati na HRT-u kod Ivana Jabuke, gdje je i sam nekoliko puta primijetio kako je izjave koje daje, dao koji minut ranije Bagi, a prije Bobiću, pa je shvatio da će zbog toga već prvog dana početi ljudima ići na živce.

Možda je odluka da se Milanović odazove na poziv svih televizija umjesto da održi presicu bila u startu promašena, ali mu sigurno nije pomoglo ni to što se, po svemu sudeći, misaone aktivnosti televizijskih urednika kreću sličnom putanjom, jer je većina pitanja u sva tri intervjua bila slična, pri čemu Nova TV uopće nije vodila računa o tome što je Milanović sat ranije govorio na RTL-u, niti je HTV vodio računa o tome što je prije nastupa u njegovom Dnevniku plus rekao RTL-u i Novoj TV.

Tako je ispalo da je sam Milanović, kada ga je Jabuka po treći put iste večeri upitao što misli o tome što mu Jadranka Kosor nije čestitala na pobjedi, sam morao reći: “Ovo je već treća televizija na kojoj sam danas, to je najbolji način da ljudima idem na živce.”

Nenad Jovanović

Kratko & jasno

Don Ivan Grubišić, saborski zastupnik

Savez za kozmetiku

Budući potpredsjednik vlade Radimir Čačić izjavio je nakon izbora kako se, između raznih proračunskih rezova, štednja ipak neće odnositi na davanja za Crkvu. Što mislite o tome?

– Stojimo na svojim poznatim stavovima da treba ukinuti sve političke povlastice, bilo za pojedince ili institucije. Treba revidirati ugovore na temelju kojih se provode te povlastice, pa tako i onaj s Crkvom, u kojem ionako stoji da one važe u skladu s prilikama. Opće prilike su se jako pogoršale, i mi ćemo na tome inzistirati. Želimo biti glas javnosti, društvene savjesti i morala, ne težimo za polugama izvršne vlasti nego zakonodavne, i nećemo trampiti svoje mandate. S obzirom na to, težimo i većem afirmiranju direktne demokracije ubuduće, jer zastupničku smatramo leglom korupcije i kriminala. Ako s takvim pretpostavkama ulazimo u Sabor, onda je normalno da nam privilegije za Crkvu koje su nedodirljive i u najvećoj krizi, nikako nisu prihvatljive.

Nije li tu možda riječ o taktiziranju Kukuriku koalicije koja se plaši da bi ih zbog rezova prema Crkvi netko mogao proglasiti npr. komunistima – apsolutno nezasluženo, dakako?

– Vrlo moguće, ali oni se neće spasiti ovakvim ulagivanjem i produžavanjem jedne velike nepravde, naprotiv. To kršenje prava na jednakost svih pred zakonom moglo bi ih skupo koštati. To nije čin milosrđa nego pitanje odnosa prema zakonu. Neka se vjernicima i Crkvi pomogne kad se i koliko se može, ali ne prema ugovoru koji generira nejednakost u društvu. Jer, zašto inače ne bi i neka grupa npr. ateista imala sličan ugovor? Svaki je od tih svjetonazora legitiman i vrijeme je da se prestanemo boriti s vjetrenjačama, kao i taktizirati radi zadržavanja vlasti. Mi smo za demokratsku, pravnu i socijalnu državu, a prema ovom što nam oni daju za očekivati, bojim se, nije riječ o pobjedničkom savezu za promjene, nego o savezu za kozmetiku.

Igor Lasić