Intrigator

Katran & perje

Čačićev rat s javnim sektorom

Kukuriku buldožer

Tek što smo u “Novostima” objavili riječi SDP-ovog Branka Grčića da nova vlast ne planira ekstremnu šok-terapiju, HNS-ov oklopnik Radimir Čačić je po 25. put u nekoliko dana prolupao te je Osječkoj televiziji ponudio sasvim suprotna rješenja. Čačićeve suptilne zamisli mogu se sažeti u malu radnu bilježnicu korporativnog kapitalizma, odnosno domaću inačicu ove doktrine, koju smo nedavno u ovim novinama uobičajeno zlobno okrstili “čačerizmom”.

Nečuveno bezobrazni djelatnici javnog sektora još traže i božićnice, ustanovio je budući – kako osobito voli biti tituliran – “prvi potpredsjednik Vlade”. Da bi ukidanje božićnica državi donijelo golemi gubitak zbog masovnih sindikalnih tužbi, nije spominjao. Stoga je zaključio da ne treba razgovarati sa sindikatima i vlastitim narodom, već pod hitno s onim važnijima: s MMF-om i svemoćnim agencijama za određivanje kreditnih rejtinga.

U javnom sektoru “više ništa ne može biti plaćeno”, ustanovio je Čačić u nastavku još jednog spontanog tenkovskog napada, ali nije precizirao odnosi li se to na zdravstvo, školstvo, mirovine ili nešto treće. “Mogu sindikati prijetiti čime god hoće, ali država to više ne može izdržati”, kazao je prirođenom mu profinjenošću, gospodin budući prvi potpredsjednik. Uz prijetnju otkazima u javnoj upravi, uputio je poziv kapitalu da se usidri u mirovinskim fondovima te se kroz koncesije uključi u javne tvrtke koje “treba pustiti na tržište i dati im jasne zadatke”.

Tu je opće gledateljstvo i biračko tijelo ostalo zblenuto između stidljive “dijete” Zorana Milanovića i ovakvih buldožerskih najava Radimira Čačića. Ovako šokiran, puk bi mogao idealno poslužiti za nove eksperimente na vlastitim tijelima. Ili njihovim ostacima.

Petar Glodić

Krenula “Lora 3”, “Kuline” zapele zbog odvjetničkog sukoba interesa

Sam tvoj odvjetnik

Velimir Došen, odvjetnik Tvrtka Pašalića kojem se sudi za zločine iz rata, bio je 1992. upravitelj šibenskog zatvora u koji su dovođeni uhapšeni vojnici. “Dobro je što Došen nije bio u ulozi suca”, komentira Zoran Pusić, predsjednik GOLJP-a

Dva desetljeća nakon što je splitska ratna luka Lora bila pretvorena u vojno mučilište, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu objavilo je, pod egidom “Lora 3”, informaciju da je u suradnji s Vrhovnim državnim tužilaštvom Crne Gore zatražilo kriminalističko istraživanje zbog sumnji u smrtno stradavanje skupine zarobljenika, pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, koji su u Loru dovedeni da bi bili zlostavljani.

“Novosti” su o istrazi nazvanoj “Lora 3” izvještavale još u ožujku ove godine, kada nam je Tonči Majić, predsjednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava i čovjek koji je inzistirao da se procesuiraju zločini u Lori, kazao da je 26 svjedoka, bivših ratnih zarobljenika, spremno svjedočiti protiv odgovornih za te zločine, a napomenuo nam je i da posjeduje video-materijal s izjavama ljudi koji su početkom 1990-ih bili mučeni u tom vojnom zatvoru. Iz Županijskog državnog odvjetništva također poručuju da prikupljaju dokaze o svim drugim nezakonitostima iz vojnog zatvora, pa je za očekivati da ti izvidi napokon dovedu do procjene stupnja odgovornosti tadašnjeg zapovjedništva Vojne policije, predvođenog generalom Matom Laušićem.

Ako bi se “Lora 3” još mogla pokazati barem kao mali pravosudni korak naprijed, unatoč tome što je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić zbog protestnog kidanja hrvatske zastave u jednom drugom sramotnom pravosudnom slučaju krenuo progoniti samog Majića, prošlotjedni skandal sa šibenskog suda ipak znači dva koraka unatrag. Otkriveno je, naime, da se odvjetnik Velimir Došen punih osam godina nalazio u sukobu interesa, jer je 1992. godine, kada je planirana likvidacija čelnika šibenske policije, za što se sudi njegovom branjeniku Tvrtku Pašaliću, bio upravitelj šibenskog zatvora. Došena je kao svjedoka u slučaju prozvao bivši vojni policajac Marijo Barišić, kazavši da je on u civilni zatvor u dogovoru s Pašalićem smještao uhićene vojnike, dok su istovremeno civili završavali u vojnom zatvoru Kuline. Silom prilika Došen je morao otkazati punomoć Pašaliću, kojem se sudi za poticanje na teško ubojstvo.

“Dobro je što Došen nije bio u ulozi suca, a sukob interesa je možda tajio iz razloga što ne bi htio da neki dijelovi iz toga razdoblja izađu na površinu. Činjenica da je odvjetnik osobno bio involviran u te događaje iz devedesetih jedino može ići na štetu njegova branjenika”, kazao nam je Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava.

Upravo bi slijedom tih događaja Velimir Došen mogao postati jedan od svjedoka u slučaju za koji je osumnjičen Pašalić.

Dragan Grozdanić

Splitski epidemiolog Mladen Smoljanović o cijepljenju protiv gripe

Bacamo novac na cjepivo bez učinka

Prve sezone cijepljeno je manje od 20.000 građana Hrvatske, a u drugoj preko pola miliona građana ili više od 12 posto stanovništva. No unatoč značajnim razlikama u obuhvatu cijepljenja, između dvije sezone gripe nema razlika u pobolu i smrtnosti, kaže Smoljanović

Usprkos senzacionalnim najavama da gripa stiže i da su potrebne velike mjere opreza, ove će godine epidemija gripe biti značajno slabija od one u prethodnoj sezoni, kažu znanstvene analize splitskog specijalista epidemiologa dr. Mladena Smoljanovića. On je koristio komparativnu epidemiološku metodu, kao što je to činio i za dvije prethodne sezone gripe, a analize je sa zaključcima prije nekoliko dana poslao “Novostima” i nekim drugim medijima koji, čini se, nisu bili zainteresirani za objavu njegovih teza. Ključna je teza da se svake godine bacaju velike količine novca na cjepivo koje nema efekta, umjesto da se kupuje oprema koja stvarno pomaže oboljelima od gripe.

– Prve sezone cijepljeno je manje od 20.000 građana Hrvatske, a u drugoj preko pola miliona građana ili više od 12 posto ukupnog stanovništva. Između dvije sezone gripe, unatoč značajnim razlikama u obuhvatu cijepljenja, nema razlika u pobolu i smrtnosti! Analiza pokazuje da je broj oboljelih i umrlih od gripe bio jednak kada se gotovo nitko nije cijepio i kada je cijepljeno 12 posto stanovništva – kaže epidemiolog Smoljanović, koji smatra da se od pojave svinjske gripe previše zloupotrebljavaju pojmovi kojima se opisuje gripa.

– Nema nikakve razlike u odnosu na prethodne sezone gripe, pa je korištenje pojma “pandemija gripe” zloupotreba. I termin “višak smrtnosti” se uvelike zloupotrebljava, pošto ga se neopravdano pripisuje samoj gripi. Nije višak smrtnosti posljedica gripe, već je tu riječ o oduvijek poznatom “zimsko-sezonskom” višku smrtnosti – objašnjava dr. Smoljanović, koji bi značajna sredstava utrošena na nabavku cjepiva protiv gripe drukčije rasporedio.

Smoljanović predlaže da se umjesto na cjepivo slabe učinkovitosti, novac utroši na nabavu respiratora, odnosno aparata za potpomognuto disanje, te aparata za izvantjelesno obogaćivanje krvi kisikom (ECMO), koje bi trebale imati sve vodeće županijske bolnice, ne samo zbog gripe, već i zbog drugih bolesti.

– Desetljećima smo ponavljali kako je cijepljenje protiv gripe relativna zaštita koja štiti više od 80 posto. No, nismo govorili istinu. Ugledni časopis “Lancet” objavio je meta-analizu po kojoj sadašnja cjepiva protiv gripe štite prosječno 59 posto, i to od 17 do 75 posto. Dakle, praktički kazano, cjepivo štiti tek svakog drugog cijepljenika! Stoga nema opravdanja za masovnu primjenu specifične mjere zaštite stanovništva cjepivom slabe učinkovitosti. Ono se može individualno koristiti kod vitalno ugroženih bolesnika uz, naravno, prethodnu obaviještenost cijepljenika da je zaštita cijepljenjem tek nešto veća od 50 posto. A ako je to osoba starije životne dobi ili oštećenog imunološkog odgovora, tada je njena zaštita značajno niža od prosječne – navodi dr. Smoljanović.

Mirna Jasić

Vodstvo HRT-a suspendiralo Zorana Šprajca

Državotvorna odmazda

Strukture HRT-a odlučile su da urednik Dnevnika Zoran Šprajc do daljnjeg neće voditi ni uređivati tu emisiju, jer je u njoj javno odgovorio Programskom vijeću koje ga je prozvalo zbog priloga emitiranog na 20. godišnjicu pada Vukovara.

V.d. urednik Informativnog programa HTV-a Dražen Miočić i glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević zatražili su da se Šprajcu izrekne mjera upozorenja zbog povrede radne obveze i zlouporabe medijskog prostora, nakon čega mu je šef uprave HRT-a Josip Popovac izrekao opomenu pred otkaz, dok je Miočić odlučio da Šprajc neće raditi Dnevnik.

Šprajc je na dan pada Vukovara emitirao prilog u kojem se kroz audio-zapise učesnika događaja govori o okolnostima pada grada, a iz kojeg se može zaključiti da su Vukovar žrtvovale tadašnje hrvatske vlasti, što je neke od “državotvornih” članova Programskog vijeća nagnalo na tvrdnje da su emitirani zapisi nastali u kuhinji stranih obavještajnih službi i potaklo na inkvizitorsko traženje da se ustanovi otkud novinarima ideje i materijali za takav prilog.

Šprajc je u Dnevniku odgovorio podsjećanjem da su ti autentični materijali već godinama u arhivi HRT-a i da su prije nekoliko godina korišteni bez ikakvih reakcija, a podsjetio je i na to kako je član Programskog vijeća Josip Jović svojevremeno napravio lažni intervju s Mirkom Norcem jer je to, po njemu, valjda u funkciji nacionalnih interesa. Iako je Kovačević prethodno odobrio emitiranje Šprajcova odgovora Vijeću, očigledno se predomislio jer ga je usred emisije pokušao u tome fizički spriječiti.

Neprimjerena reakcija Programskog vijeća na Šprajcov prilog već je prije osuđena od strane više nevladinih organizacija, a sadašnje sankcije uredništva i uprave izazvale su nove osude. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka osudio je to kao udar na slobodu medija, osudama su se priključile udruge Documenta i GOLJP, dok je Ranko Ostojić, budući ministar unutrašnjih poslova, sve to nazvao “ubijanjem istine”. Nevladine udruge smatraju da je upravo reakcija Programskog vijeća bila tendenciozna, da izriče utuživu neistinu i da je suprotna nacionalnim interesima.

Nenad Jovanović

EGIDA: Kratko & jasno

NN: Ivan Lovrinović, profesor ekonomije

N: Možda Hypo nije prava šansa

LEAD1: Država koja u svom vlasništvu nema barem približno polovinu bankarskog sustava koji posluje na njezinom području ne može provoditi uspješnu makroekonomsku politiku

FOTO1 (Lovrinovic)

Op.Ur.: Bez legende, obrezati! (Foto: PIXSELL)

TEKST:

Što mislite o najnovijoj javnoj inicijativi da hrvatska država otkupi dio Hypo banke koja prodaje svoje poslovnice u čitavoj našoj tzv. regiji?

– U principu ništa novoga, naime, odavno zastupam stajalište kako ona država koja u svom vlasništvu nema barem približno polovinu bankarskog sustava koji posluje na njezinom području ne može provoditi uspješnu makroekonomsku politiku. Jer, banke su pritom nenadoknadiv alat, one su dio presudne strukture. Dobar i poznat primjer te uspješnosti s obzirom na državni udio u bankarstvu je Njemačka.

Kao što je poznato i da strane, odnosno generalno privatne banke, nisu zainteresirane za nacionalne ciljeve nego za vlastiti profit?

– Naravno, to je općeprihvaćena teorijska teza, svakako potvrđena i u praksi. Ako su banke u stranom vlasništvu, njima ciljevi nacionalne ekonomske politike ne moraju predstavljati baš ništa. Štoviše, nekad su ta dva interesa i sukobljena. A država je već napravila propuste što se tiče bankarstva, jer su se oporezivanjem dijela aktive mogla ostvariti sredstva za preuzimanje neke banke ili dokapitaliziranje neke druge. S druge strane, nije mi poznato je li baš Hypo banka ta prava šansa za hrvatsku državu.

Da ne ispadne kako iza toga ne stoji jasna strategija, i da se umjesto nje polazi ad hoc, od jedne slučajne prilike?

– To nikako ne bi bilo dobro. Preuzimanje svake banke podrazumijeva ozbiljno dubinsko snimanje stanja, naročito kad je posrijedi adresa s određenom negativnom hipotekom u javnosti. Možda bi bilo bolje da se ojačaju postojeće državne Croatia banka i HPB, i da se osnuje još jedna snažna banka za npr. područje agrara. Ali, mislim da će u narednoj godini banke ionako biti još jeftinije, jer neće biti nikakvog rasta, pa će se povećati postotak nenaplativih potraživanja.

AUTOR: Igor Lasić