Kult ličnosti
CESARIA EVORA, legendarna pjevačica sa Zelenortskih otoka, umrla je u rodnom gradu Mindeli. Bosonoga diva i “kraljica morne” odnijela je u vječnost nostalgične i sjetne pjesme o moru, odlascima, olujama i čežnji. Počela je pjevati sa 16 godina u lokalnim lučkim barovima i postala slavna slučajno, u 47. godini, kada je pošla u Lisabon snimiti dvije svoje izvedbe. Uslijedili su albumi i popularnost, ali Cesaria nije prestajala nastupati bosa, uz obaveznu cigaretu i konjak. Tko god je čuo njezine pjesme, koje je pjevala nevjerojatnom lakoćom i teško podnošljivom tugom, vidio je sliku zagubljenih otoka u bespuću Atlantika, s ribarskim lučicama i barovima u kojima žene čekaju muževe koji se s mora više neće vratiti. Bom bye, Cesaria.
IVANA MOMČILOVIĆ, predstavnica kolektiva Emigrative art iz Bruxellesa, organizatorica je jednomjesečnih događanja pod nazivom “Jugoslavenski prostor 20 godina kasnije”, koji se u tom gradu zbivaju tokom mjeseca prosinca. U ciklusu koji uključuje izložbe, debate, filmove, poetske večeri i akademske skupove, sudjeluju umjetnici s ex-ju prostora i iz Belgije, među kojima su Darko Suvin, Siniša Labrović, Helena Klakočar, Jan Kempenaers, Barbara Delcourt, Igor Grubić i drugi.
Ciklus se bavi fenomenom “jugoslavenske priklonjenosti ideji socijalizma”, ali i pitanjem što ostaje poslije smrti jedne države. Dileme o vječnim idejama koje preživljavaju ovakav slom važne su i za današnju Belgiju, koja je oslabljena gloženjem flamanske i valonske zajednice i nedovoljno uvjerena u koncept federalne zajednice.
GUSTAV KLIMT (1862 – 1918), slavni austrijski slikar iz doba fin de sieclea, bit će centralna figura likovnog života Beča u narednoj 2012. godini. Pripreme i aktivnosti povodom godine Gustava Klimta već su započele. Samo dio programa činit će devet izložbi i 800 izloženih radova: u izložbenom prostoru dvorca Belvedere, koji posjeduje najveću kolekciju Klimtovih djela, već je otvorena izložba “Gustav Klimt i Josef Hoffmann – pioniri moderne”, a u idućoj godini uslijedit će serija izložbi o Klimtovom životu i radu te veliki postav “150 godina Gustava Klimta”, gdje će biti izloženo i najpoznatije Klimtovo djelo “Poljubac”. Priprema se i Turistička zajednica grada Beča, dok bečki hoteli, slastičarnice i pekarnice pripremaju kolače i torte s motivima velikog slikara.
SANELA ČAUŠEVIĆ, voditeljica kazališne trupe “Balkandrama” iz Münchena, autorica je kazališne predstave “Lepa Brena i ja” koja je 18. decembra premijerno izvedena u tom njemačkom gradu. Podlogu za predstavu čini tekst francuskog pisca Jeana Anouilha “Ženski orkestar”, a konkretna scenska priča događa se za vrijeme Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, u jednoj “otrcanoj kavani”, u kojoj na brzinu sklepani orkestar pokušava privući turiste imitirajući Lepu Brenu. Popularni Brenini hitovi ne služe samo kao zabavni element, već i kao dijelovi životnih priča likova u predstavi. Premijerna publika, sastavljena uglavnom od ex-ju emigranata, s vrelom nostalgijom je dočekala predstavu, dok Sanela Čaušević kaže da je “Lepa Brena i ja” spoj tragedije, komedije i mjuzikla.
RUŽICA SOKIĆ, popularna beogradska kazališna i filmska glumica, dobila je ovih dana Dobričin prsten, najznačajniju nagradu koja se u Srbiji dodjeljuje kazališnim umjetnicima. Na pitanje što joj ta nagrada znači, glumica je odgovorila: “Ima jedna misao koja kaže da se uspjeh mjeri veličinom žrtvovanja. Nerijetko me pitaju za to što nemam djecu. Ali ja sam glumi dala sve. Gluma je moj život i ja sam uvijek bila na mrtvoj straži ove profesije. Uspjela sam da živim taj i takav život, i da uradim sve što sam uradila. Dobričin prsten je važan i zbog toga što s njime postajete dio najboljih u našoj glumačkoj familiji. Ponosna sam i zahvalna.”
DAŠA DRNDIĆ, književnica i profesorica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, nedavno je, kao specijalna gošća Sajma knjiga, posjetila Beograd u kojem je živjela i radila 40 godina.
“Imam gotovo ljubavni odnos s Beogradom, ali moje posjete ovom gradu često su traumatične. Osjećam se izdano od ovoga grada koji mi je 1991. okrenuo leđa, ali ne dolazim u Beograd s gorčinom. Dolazim po svoj život da ga odnesem”, rekla je književnica. O pitanju suočavanja s prošlošću Daša Drndić kaže: “Na ovom prostoru nema kulture sjećanja i takve teme nisu otvorene ni u Hrvatskoj ni u Srbiji. Ako zatvorite mogućnost postavljanja pitanja, dobivate nešto nalik karcinomu koji sam sebe jede. Sjećanjem se dolazi do malih potresa, drma se tlo, i sve što smo sanjali se ruši i mora se početi ispočetka.”
CHRISTOPHER HITCHENS, jedan od najpoznatijih novinara i intelektualaca današnjice, nakon godinu i pol borbe s bolešću umro je u bolnici u Houstonu. Rođen u Velikoj Britaniji 1949, Hitchens je u svijet novinarstva ušao nakon studija na Cambridgeu i Oxfordu, gdje se zarazio idejama političke ljevice. Poznate su njegove polemike s kršćanstvom, radikalno kritički tekstovi o Majci Terezi ili pak otrovni komentari o Kissingeru, Clintonu i Reaganu. Obožavatelji i osporavatelji Hitchensa će pamtiti kao osobu proizašlu iz najbolje tradicije velikog novinarstva. Strastven, angažiran, iznimno obrazovan, superiornog, zavodljivog stila, osoban, tašt i autoironičan, Hitchens je bio jedan od onih autora zbog kojeg se novine kupuju.
“Kada ste čitali njegove tekstove, osjećali ste kao da piše samo za vas”, rekao je o Hitchensu njegov kolega i prijatelj Graydon Carter.