Vijeća blokirana pet mjeseci

Moglo bi se reći da je proteklih pet mjeseci izgubljeno vrijeme za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Iako traje treći mandat manjinskih savjetodavnih tijela, javna uprava još uvijek traljavo radi svoj posao kada su u pitanju manjine. Otkako su izabrana, manjinska vijeća praktički ne djeluju jer mnoga od njih još nisu registrirana.

Prepreka na tom putu je novi Zakon o registru manjinskih vijeća i predstavnika, koji u praksi još nije profunkcionirao. Zakon je donesen kada se već ušlo u ljetni izborni ciklus, a stupio je na snagu u septembru, kada je određen broj konstituiranih manjinskih vijeća već podnio zahtjev za registraciju na starim, tada važećim obrascima, koji nakon nekoliko tjedana više nisu vrijedili. Bez rješenja Ministarstva uprave o upisu u registar, manjinska vijeća i predstavnici ne mogu normalno funkcionirati, a njihovi izabrani predsjednici ne mogu ih zastupati i predstavljati, što im je obaveza prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.

Dječje bolesti

– Cijeli proces registracije vijeća je netransparentan. Nitko nas ništa nije obavještavao. Sve je bilo nepripremljeno. Čekali smo oko mjesec dana da se izdaju novi obrasci kako bismo uopće podnijeli zahtjev za registraciju – kaže Milan Eraković, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije i napominje da cijeli postupak pokazuje koliko su ustvari državnoj upravi manjinska vijeća nebitna i sporedna stvar.

– Možemo reći da su vijeća nacionalnih manjina nepostojeća i blokirana jer nisu registrirana. Na području naše županije izabrana su tri nova vijeća srpske nacionalne manjine koja bez rješenja o registraciji, bez pečata i bez žiro-računa ne mogu funkcionirati, ne mogu čak ni ovjeriti zapisnik sa svojih sjednica, jer za to trebaju imati pečat koji još uvijek nemaju – dodaje Eraković.

Problem imaju i vijeća u kojima su izabrani novi predsjednici, jer oni bez rješenja o registraciji nisu ovlašteni raspolagati financijskim sredstvima svog vijeća.

– Apsurdno je da novo rukovodstvo vijeća ovisi o milosti i dobroj volji predsjednika iz prošlog saziva, koji su i dalje potpisnici i ovlaštenici za novčane transakcije. Za novoizabrane predsjednike nema legalnog puta za održavanje bilo kakve aktivnosti, manifestacije, čak ni za plaćanje režija. Jedini mogući način da ta vijeća funkcioniraju jest da ih i dalje zastupa stari predsjednik. Šta u slučaju kada stari i novi predsjednik potiču iz suprotnih tabora? – pita Eraković.

Da registracija manjinskih vijeća debelo kasni slaže se i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.

– Nismo zadovoljni jer vijeća, ako nisu registrirana, ne mogu ući u sustav lokalne i regionalne samouprave. Nažalost, na osnovu svega možemo konstatirati da su to sve dječje bolesti, iako ćemo uskoro proslaviti deset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Situacija u kojoj su se nacionalne manjine našle posljedica su ne samo njihove nedovoljne educiranosti, nego i nespremnosti kompletnog sustava državne uprave. Dobro da je Zakon o registru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina donesen, jer ćemo izbjeći nepravilnosti koje smo uočili tokom protekla dva mandata – tvrdi Tolnauer.

– Mene samo zanima šta će se desiti sa namjenskim novcem koji nam leži blokiran, a koji po Zakonu o državnom proračunu moramo potrošiti do kraja tekuće godine? Po slovu zakona, gradovi, općine i županije mogli bi tražiti povrat tih sredstava jer nisu namjenski iskorištena. Mogli bismo ostati bez tih sredstava, a ništa nismo krivi – ističe Milan Eraković.

Najgore je što nadležni u općinama i gradovima, kada su se vratili sa godišnjih odmora, uopće nisu znali šta treba napraviti, a mnogi nisu ni htjeli znati.

Nikoga nije briga

– Mi, novoizabrani vijećnici morali smo ih upozoravati da se sjednice moraju održati u zakonskom roku kako ne bi došlo do ponovljenih izbora. Neka su vijeća išla čak u ponovljenu proceduru konstituiranja, jer su predstavnici jedinica lokalne samouprave zahtijevali da se rukovodstvo bira javnim, a ne tajnim glasanjem kako izričito propisuje zakon – govori Eraković.

Vijeće srpske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije podnijelo je zahtjev za registraciju na novim obrascima, ali uz samo jedan primjerak originalnih dokumenata, a ne dva kako zahtijevaju novi propisi.

– Sada ponovno moramo ići po našim županijama, gradovima i općinama i moliti službenike da nam daju još jedan original zapisnika sa konstituirajući sjednice, odluku o imenovanju predsjednika i rješenje izbornog povjerenstva o rezultatima izbora. A kada pokucamo na vrata tih službenika, njih boli briga za manjine. To je nekorektan odnos prema nacionalnim manjinama. Zar je ovo ponašanje države koja bi trebala ući u Evropsku uniju? Registar i svi ti zakoni trebali su biti doneseni prije raspisivanja izbora – dodaje Eraković. sa konstituirajuće sjednice, odluku o imenovanju predsjednika i rješenje izbornog povjerenstva o rezultatima izbora. zapisnik

– Rekli su nam da imaju poteškoće u kompjuterskom sustavu i da će sve biti gotovo za mjesec dana, a evo i Nove godine a mi nismo registrirani. Postoje neki zakonski rokovi u kojima se zadane stvari trebaju riješiti, u suprotnom netko treba odgovarati. Problem manjinskih vijeća ne potenciraju ni mediji. Nitko i ne zna da je naš rad blokiran. Nikoga nije briga – kaže Eraković.