Balkan prolaz

PROSLAVA

Republika Srpska, entitet u okviru Bosne i Hercegovine, proslavila je 9. januara svoj dan i 20 godina postojanja. Istoga datuma obilježava se i krsna slava ovoga entiteta, tek kao ilustracija “konstitutivnosti” malobrojnih Hrvata i Bošnjaka koji su se vratili na svoju prijeratnu imovinu. U tu svrhu, u Banjoj Luci je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej u hramu Hrista spasitelja služio svetu arhijerejsku liturgiju. Predsjednik Srbije Boris Tadić i potpredsjednik srbijanske Vlade Ivica Dačić svojim su prisustvom uveličali proslavu pod pokroviteljstvom predsjednika RS-a Milorada Dodika.

Dok su rođendanske čestitke predsjedniku Dodiku dolazile uglavnom iz Srbije, iz ureda predsjednika Hrvatske Ive Josipovića stigao je demanti na Dodikove tvrdnje da mu je Josipović čestitao Dan Republike. “Državne čestitke u ime Republike Hrvatske povodom dana kojim obilježavaju svoju državnost upućuju se samo suverenim državama. Republika Hrvatska poštuje ustav BiH i strukturu utvrđenu Daytonskim sporazumom”, stoji u saopćenju iz Josipovićeva ureda.

Opozicija u RS-u je reagirala na najnoviji predsjednikov gaf, ako se taj eufemizam može upotrijebiti za očiglednu neistinu kojom se poslužio predsjednik Republike Srpske. PDP-u ne smeta što Dodik od sebe “pravi seoskog prevaranta”, ali je poražavajuće da takvim ponašanjem ponižava RS, saopćeno je iz Partije demokratskog progresa Mladena Ivanića. Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma 21. novembra 1995. RS je priznat kao jedan od dva entiteta koji čine BiH i pripalo mu je 49 odsto državne teritorije. Od osnivanja do danas, RS je imao osmero predsjednika od kojih je dvoje pred Haškim tribunalom optuženo za ratne zločine tokom rata u BiH. Prvom predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću trenutno se pred Haškim tribunalom sudi za ratne zločine i genocid, dok je bivša predsjednica Biljana Plavšić odslužila zatvorsku kaznu na koju ju je Tribunal osudio.

VOJNICI

Posljednja gesta vojnika iz Federacije BiH dokazuje da je glad odnijela šalu: zbog teškog socijalnog stanja u koje je dovedeno oko 350 otpuštenih pripadnika Oružanih snaga (OS) BiH iz Republike Srpske, otpušteni vojnici iz Federacije BiH došli su na ideju da od svojih penzija od 310 KM (oko 150 eura), koje će im akontativno biti isplaćene, izdvajaju po deset maraka pomoći za svoje kolege iz RS-a. Šemsudin Pojata, predsjednik Udruženja otpuštenih vojnika Federacije BiH, izjavio je da se otpušteni vojnici iz RS-a bore za golu egzistenciju i da im se mora pomoći. Stoga će im, kaže, oko 1.300 otpuštenih vojnika iz FBiH, čim dobiju penzije, na račune uplatiti po deset maraka. Ovu informaciju je medijima u BiH potvrdio Rade Dželetović, predstavnik otpuštenih vojnika iz RS-a, naglasivši da 1.700 otpuštenih pripadnika OS iz cijele BiH sada svu nadu polaže u projekciju državnog budžeta za 2012. “Ako u budžetu ne bude predviđena stavka za isplatu penzija otpuštenim vojnicima OSBiH, koje nam pripadaju prema zakonu, svoja prava tražit ćemo na ulici, radikalnim metodama i štrajkom glađu”, upozorio je Dželetović i dodao: “Nećemo odustajati sve dok ne istrajemo u svojim pravima. Sada smo svi zajedno, i vojnici HVO-a i Armije RBiH i Vojske RS. Nekada smo bili neprijatelji, ali sada smo prijatelji.”

MIZERIJA

Makedonija je najmizernija zemlja na svijetu, piše ugledni londonski “The Economist”. Prema statističkim podacima iz 92 zemlje, britanski tjednik navodi kako je u Makedoniji registrirana najveća stopa nezaposlenosti od 32 odsto i inflacija od tri odsto. “Makedonija će možda zapamtiti Kiru Gligorova po lijepom, ali je zemlja u haosu. Ona je na vrhu mizerije, koja je kombinacija dva jaka pokazatelja ekonomske tamnice – nezaposlenosti i inflacije”, navodi se u tekstu. Makedoniji od balkanskih zemalja društvo pravi jedino Grčka, s indeksom nezaposlenosti od 18 odsto i inflacijom od 20 procenata. U analizi “The Economista” navedeno je i kako cijene nekontrolisano rastu i da su one glavni problem i zemalja bogatih naftom, ali koje imaju loš ekonomski menadžment, kao što su Venecuela i Iran i u manjem stepenu Rusija.

SLIVNIK

Danilo Slivnik, nekadašnji glavni urednik slovenskog lista “Delo”, pronađen je mrtav u svom stanu u Ljubljani. Okolnosti smrti cijenjenog komentatora vodećeg dnevnika u Sloveniji nisu razjašnjene, mada su regionalne agencije i mediji izvijestili da je riječ o samoubojstvu. Neslužbeni izvori navode da se Slivnik ubio iz pištolja u svom stanu u Bežigradu. Mediji također naveliko spekuliraju da je Slivnik samoubojstvo izvršio zbog pritiska pod kojim je bio nekoliko posljednjih dana, nakon otkrića da je možda povezan s ilegalnim poslovima i pranjem novca bračnog para uhapšenog krajem prošle godine u Austriji. Uhapšenu Alenku Karner, inače Slivnikovu nećakinju, i njenog supruga čeka moguće izručenje SAD-u, zbog sumnji da su ostvarili ogromne profite ilegalnom prodajom anaboličkih steroida preko interneta. U svojim posljednjim danima Slivnik je u više navrata demantirao navode da je bio povezan sa poslovima svoje nećake, ali je priznao da im je prije šest godina prodao novoizgrađenu urbanu vilu u Ljubljani. Mediji u Sloveniji tvrde kako su Slivnik ili njegov sin možda povezani s kompanijama bračnog para Karner i njihove rodbine preko fiktivnih tvrtki osnovanih u poreznim oazama, kojima se pokušavao oprati novac zarađen na anabolicima, tim više što je Slivnik posljednjih godina u građevinske poslove investirao velike svote novca. Slivnik je 1992. godine izdao knjigu “100 dana slovenskog osamostaljenja”. Osamdesetih godina bio je dopisnik “Dela” iz Moskve, a kasnije komentator i glavni urednik. Jedno vrijeme je vodio i upravu kompanije, a kasnije bio osnivač privatnog političkog sedmičnika “Mag”.

ŠTELA

Vinku Martinoviću Šteli dozvoljen je prijevremeni izlazak na slobodu, nakon što je odslužio dvije trećine kazne za počinjene ratne zločine nad Bošnjacima na području Mostara 1993. i 1994. Martinović, bivši pripadnik hrvatskih vojnih snaga, odslužio je 12 od dosuđenih mu 18 godina u Italiji. Šteli je suđeno u istom procesu kao i Mladenu Naletiliću Tuti, koji je osuđen na 20 godina robije. Ipak, zločinca ne očekuje sloboda: još uvijek je, kako navodi Hina, na snazi međunarodna potjernica raspisana za njim po nalogu zagrebačkog Županijskog suda pred kojim je od 1998. optužen za ubojstvo Jasmine Đukić u Mostaru. Martinović je iste godine nepravosnažno osuđen na osam godina zatvora, a suoptuženi Dragan Raspudić zvani Guja na sedam godina. Vrhovni sud je pet dana prije Martinovićevog izručenja Haškom tribunalu u avgustu 1999. ukinuo presudu i slučaj vratio na ponovno suđenje. U međuvremenu je Raspudić za ubistvo Jasmine Đukić pravosnažno osuđen na kaznu od deset godina zatvora, koju je odslužio. Glasnogovornik Županijskog suda Krešimir Devčić izjavio je da je, nakon izručenja, sud dao nalog za raspisivanje potjernice kako bi se Martinoviću nakon odsluženja kazne izrečene u Hagu moglo ponovno suditi za zločin u Mostaru.