Kukuriku teži privatizaciji HEP-a

Po isteku godine poslali ste Vladi pismo u kojem upozoravate na neizvjesnu budućnost HEP-a. Od premijera Zorana Milanovića i ministra gospodarstva Radimira Čačića tražite da ne daju hidroelektrane u koncesije. Zašto?

– Zato što su one dio naše prirode, dio vodotokova koje utječu na vodoopskrbu i na proizvodnju električne energije i kao obnovljivi izvori moraju ostati u vlasništvu države. Čačić se služi terminom monetizacija, a to znači da se nešto unovči. Nije cilj, dakle, pametno i dugoročno hidroelektranama upravljati i izvući što veću korist, već je Vladi cilj kratkoročno izvući neki novac. Kad hidroelektrane, koje proizvode nekoliko milijardi kuna godišnje od vode koja je besplatna, jednom izvučete iz sustava i date ih nekom drugom onda i HEP gubi smisao jer je to ono što nas sve hrani. Ovakvim mjerama želi se zakrpati državni proračun. Tko kaže da će taj koji dobije koncesiju upravljati postrojenjem na najbolji mogući način: njega treba održavati, a ne samo eksploatirati i prodavati električnu energiju. Trebalo je napraviti elaborat, projekt, objasniti što će to kratkoročno i dugoročno značiti financijski, što će to značiti za HEP, na kraju. U protivnom mogla bi se izgubiti cijela kompanija, barem ovaj tržišni dio. Dakle, mi smo protiv davanja javnog dobra u privatne ruke. Zašto mi sami umjesto nekog privatnika od svega ne bi izvukli profit?

Možemo i sami

Smatrate li da koncesija nužno vodi ka privatizaciji?

– Smatram, jer što znači koncesija? Taj kome ustupite dio poduzeća neće dobiti samo kapljice vode već kompletnu elektranu s ljudskom snagom i postrojenjima koja su uz samu hidroelektranu. Zato smatram da onaj tko razmišlja o koncesijama razmišlja o privatizaciji. Koncesija na neki određeni dugogodišnji rok, ponavljam, nikada ne može biti tako profitabilna koliko bi vi kroz godine sami mogli stvoriti novac.

Vladi predlažete i hitno donošenje novih energetskih zakona uz zadržavanje cjelovite HEP grupe s njenom proizvodnjom, opskrbom, distribucijom i prijenosom. No, u studiji “usklađivanja hrvatskoga energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s energetskim propisima Europske unije” to izdvajanje je eksplicitno vidljivo?

– Ako izdvojite distribuciju, izdvojili ste 65 posto firme. Mi se protivimo tome da imamo par izdvojenih kompanija, gdje se vlasnik može promijeniti preko noći. Cjelovitost HEP grupe jamči tržišnu konkurentnost firme, siguran profit i investicijski potencijal, i što je najvažnije, garanciju zadržavanja najznačajnijeg nacionalnog dobra u trajnom vlasništvu RH. Hoćemo da kompanija ostane cjelovita i onda ona kao takva, ima snagu i kreditnu sposobnost.

Bojite li se privatizacije, iako je Zakon o privatizaciji HEP-a prestao je važiti još u veljači 2010.?

– On nije ukinut da ne bi bilo privatizacije, već je na dobar način određivao kakav bi oblik bio privatizacije; sad kad njega nema, može se HEP privatizirati po općem Zakonu o privatizaciji.

Mislite na prodaju pojedinih tvrtki iz sustava HEP-a?

– Teoretski bi se mogle sve prodati. Nekad se govorilo da infrastruktura ne smije ići van HEP-a, a to su dalekovodi, dakle prijenosni i distribucijski dio. To je ključ pomoću koje vi dovodite struju do svakog potrošača. Tržišne djelatnosti, dakle elektrane i sama prodaja energije kupcima vrlo su interesantne privatnicima. Prijenos i distribucija ne bi smjele ići u privatizaciju dok bi tržišne djelatnosti trebale biti na liberaliziranom tržištu, ali ne i privatizirani. Danas se svi zaklinju da privatizacije neće biti, iako u predizbornom programu Kukuriku koalicija navodi da bi izdvojila prijenos i distribuciju u samostalna poduzeća jer su ona mrežne djelatnosti zbog direktiva EU. Iako se ne govori o privatizaciji, jednom kad 75 posto poduzeća izdvojiš van, a 25 posto u kojem je i proizvodnja ostaviš samu, onda u nekom drugom koraku preko noći može u Sabor može uletjeti neki novi zakon o privatizaciji. To je moguća priprema da do privatizacije dođe, a s privatnim kapitalom dolaze i veće cijene struje.

Politika i korupcija

Zašto u HEP-u nikad nije proveden javni natječaj za Nadzorni odbor što također tražite od nove Vlade?

– Ne znam zašto, javni je natječaj objavljen još u ljeto 2010. , ali nikada nije dovršen. To govori da bi u Nadzornom odboru mogli bili likovi koji državi ne bi odgovarali. Drugi razlog je taj što je vidjela da plan gospodarskog oporavka neće samo tako ići pa je digla ruke. A to je štetno za poslovni sustav. Imamo mi unutrašnjih problema kojima se svakodnevno bavimo: ovdje nema napredovanja, ide se na racionalizaciju svega mogućeg što se ne radi tako. Naš cilj je da se postavi kadar u kojeg ćemo imati povjerenja, koji će se brinuti za kompaniju, a ne da se postavlja na osnovu političke podobnosti. Što se tiče mogućih koruptivnih radnji, dovoljno je reći da su doslovce svi direktori i menadžment kivni na upravu.

Ima li Sindikat način na koji će reagirati ukoliko se u HEP-u ništa ne promijeni?

– Današnji sindikati su uspavali ljude. Ni ova vlast neće ništa napraviti, ona će nas zabetonirati. Da se mene i dobar dio ljudi u sindikatu pita, mi bi štrajkali. Za to su potrebne neke procedure jer nam je dosta politički postavljenih likova u firmi. Tako da se i sad ne bi čudili nekom novom predsjedniku uprave, bezimenoj desnoj ruci Radimira Čačića. Ako bi štrajk uspio to znači da bi se radikalno promijenio način upravljanja firmom, što želi i javnost. Izabrali bi se ljudi koji vrijede, a mi znamo tko koliko vrijedi i tko je u kojoj stranci. Pazite, naši članovi su operativni radnici – njih 1.250 – to je dio koji radi 24 sata dnevno i dio koji održava postrojenja. Dakle to je osoblje pretežno u elektranama i kad odlučimo štrajkati tada ni elektrane ne rade, a onda nema ni struje. Zato smo mi snažan sindikat.

Za HEP su navodno zainteresirani Amerikanci?

– To ne znam, ali znam da se o tome špekulira. Kada je Angela Merkel prošloga ljeta bila u posjeti premijerki Kosor, razgovaralo se o energetici i zato mislim da bi njemačka firma RWE mogla biti zainteresirana oko HEP-a. Ta je njemačka firma inače 50 posto suvlasnik termoelektrane “Plomin 2” u sklopu javno-privatnog partnerstva.