Kult ličnosti

, slavni češki pisac, preminuo je u 88. godini u svom domu u Kanadi. Pripadao je velikoj petorki čeških prozaista koju su uz njega činili Bohumil Hrabal, Arnošt Lustig, Ludvik Vaculik i Milan Kundera. Škvorecki je u domovini uvijek imao problema s cenzurom, bio je nešto bolje sreće u vrijeme Praškog proljeća, a nakon upada snaga Varšavskog pakta u Čehoslovačku odselio se u Kanadu.

Najznačajnija djela Škvoreckog kod nas su gotovo sva prevedena i objavljena: “Kukavice”, “Iz života boljeg društva”, “Bas saksofon i druge priče o džezu”, “Slučaj inženjera ljudskih duša”, “Oklopni bataljon”… Kada se djela Jozefa Škvoreckog čitaju kronološki, pred očima čitalaca postupno se otkriva tragikomična freska života češkog društva, od Masarykove Prve republike preko nacističke okupacije i Staljinove diktature, sve do suvremenih dana.

VOJIN VASOVIĆ, mladi filmski redatelj iz Kragujevca, do sada je skupio 25 nagrada na prestižnim međunarodnim festivalima za svoj animirani film “Svakih pet minuta”. Film govori o ljudima koji primaju udarce okoline zbog svog društvenog angažmana ili kreativnih uvjerenja. Pored ovakvih lijepih vijesti, kragujevačka vlast proglasila je Vasovića “nepoželjnim umjetnikom” zbog produkcije njegovog ranijeg dokumentarnog filma “Onoga mi krsta” koji govori o podizanju velikog križa na ulazu u Kragujevac, čime je lokalna vlast željela skrenuti pažnju građana s pitanja vlastite odgovornosti za katastrofalnu situaciju u gradu. “Nakon projekcije tog filma pozvali su me u Skupštinu grada i otvoreno mi rekli: ‘Pozdravi majku i ne računaj da ćeš ovde išta više raditi'”, kaže Vojin Vasović.

NIKITA MILIVOJEVIĆ, redatelj iz Beograda, počeo je probe predstave “Henry VI” Williama Shakespearea, koja će premijerno biti izvedena 11. maja na sceni Globe Theatrea u Londonu. Naslovnu ulogu Milivojević je povjerio Hadži Nenadu Maričiću, a u glumačkoj ekipi su i Predrag Ejdus, Miodrag Krivokapić, Slobodan Beštić i drugi. “U toj drami ima nešto tipično ‘naše’, u tom glupom, besmislenom inatu, kojim se prepucavaju engleski lordovi, gdje svatko ima svoju istinu. Nitko nikome ne vjeruje i nitko nije siguran: jedni te isti sukobi prenose se na nove generacije”, kaže redatelj. Beogradska premijera očekuje se tokom juna.

NENAD VELIČKOVIĆ, književnik iz Sarajeva, predstavio je ovih dana u sarajevskom Pozorištu mladih svoj novi roman “Vremenska petlja”. Dali, Suni i Buba tri su glavna lika romana, koji upadaju u vremenski tunel i prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu u najrazličitijim historijskim vremenima. “Priznajem da nisam čitala suvremeni književni tekst koji obuhvata toliki broj različitih žanrovskih i tematskih pozicija. Veličkovićeva knjiga zatrpana je povijesnim, kulturnim i suvremenim značenjima, da se čitaocu čini da bi internetsko čitanje, iPad i multimedijalna scenska izvedba bili primjereniji medij od knjige. Tekst curi iz korica, sa stranica knjige i nezaustavljivo bježi napolje, u drugu vrstu slobode”, napisala je Dubravka Ugrešić u recenziji romana.

KOSTA ANGELI RADOVANI (1916 – 2002), slikar i kipar, dobio je ovih dana zanimljivu monografiju u izdanju zagrebačkog Disputa, u kojoj su crteži koje je umjetnik nacrtao sa sedam godina. Sebe je prikazao iz profila, jako je ozbiljan za jednog sedmogodišnjaka, ima teške, crne cipele, crvene hlače i puši. U monografiji je i nekoliko crteža s požutjelim rubovima, jedni od rijetkih koji su sačuvani u požaru koji je 1956. buknuo u starom Meštrovićevom ateljeu u Zagrebu, koji je Kosta Angeli dijelio s Vojinom Bakićem. Monografija bilježi i ženske likove, ono po čemu najviše pamtimo ovog umjetnika: “Kupačicu u neprilici”, “Ženu na panju”, “Nevjestu sa šeširićem”, “Ženu s četiri noge”… U kakvoj god fazi bio, Kosta Angeli Radovani je slikao oble aktove i pravio kipove žena nabijene erotikom, koji su obilježili njegovu karijeru.

BRANKO FRANCESCHI, likovni umjetnik i bivši voditelj riječkog Muzeja suvremene umjetnosti, kreirao je izložbu pod nazivom “Glazba u projekciji: Psihodelične pokretne slike u socijalističkoj Jugoslaviji 1966-1976”, koja je predstavljena u Stephan Stoyanov Gallery u New Yorku, gdje je izazvala veliku pažnju međunarodne likovne javnosti. To je izložba o vezi između rock glazbe i umjetničkog eksperimenta s područja Istočne Evrope. Radi se o paketu eksperimentalnih filmova, objekata, pop i rock pjesama i jednog videozapisa Marine Abramović. Izložba je krajem decembra preseljena u ljubljanski ŠKUC i proširena serijom muzičkih brojeva Miše Kovača, kolažima Slavka Matkovića i objektom “LSD uživam” Matjaža Hanžeka, nekadašnjeg člana grupe OHO, aktivista za ljudska prava i predsjedničkog kandidata na nedavnim izborima u Sloveniji.

DAVID HOCKNEY, britanski likovni umjetnik, ušao je u uzak krug od samo 24 članova britanskoga Reda za zasluge (Order of Merit) koje izravno bira kraljica Elizabeta. Hockney, kojega je “The Times” nazvao “najvećim živućim britanskim slikarom”, još od 1960-ih godina neprestano inovira umjetnost, pa su tako na velikoj izložbi, otvorenoj 21. decembra u Kraljevskoj akademiji umjetnosti, zastupljene njegove slike, filmovi i crteži stvoreni na iPadu na temu krajolika i smjene godišnjih doba u njegovu rodnom kraju na sjeveru Engleske. David Hockney dosad je odbijao odlikovanja tvrdeći da su ona “uvijek pomalo sumnjiva”, a u jednom je intervjuu rekao da mu je svejedno hoće li ga netko proglasiti najvećim živućim slikarom, jer je “jako zaokupljen svojim radom”.