Kult ličnosti

GORAN VOJNOVIĆ, mladi slovenski pisac (rođen 1980.), autor je knjige “Jugoslavija, moja dežela” koja je u Sloveniji rasprodana za samo nekoliko dana. Glavni junak romana odjednom otkriva da je njegov je otac optužen za ratne zločine nad civilnim stanovništvom u jednom slavonskom selu i u tom trenutku započinje putovanje u vlastitu prošlost nekadašnjom Jugoslavijom, kako bi u potrazi za istinom o svom ocu dospio do istine o samome sebi i uspostavio kakve-takve koordinate posve srušenog identiteta.

“Jugoslavija, moja dežela” jedan je od onih romana u kojem se uspostavlja novi pogled na “rat očeva” i koji prije svega inzistira na demitologizaciji Balkana kao poprišta krvavih ratova i sudbinskog obiteljskog naslijeđa kako bi se učinilo nešto za vlastitu sadašnjost, ma koliko ona počivala na boli i traumama.

PERO KVRGIĆ I LELA MARGITIĆ ovih su dana obilježili 44. godišnjicu igranja u predstavi “Stilske vježbe”. Ovaj komad postavio je 1968. u Teatru &TD redatelj Tomislav Radić po djelu francuskog književnika Raymonda Queneaua. “Stilske vježbe” najdugovječnija su predstava ne samo u Jugoslaviji i Hrvatskoj, nego i fenomen svjetskih razmjera: prema Guinnessovoj knjizi rekorda, to je najdulje izvođena predstava na svijetu s istom glumačkom postavom. U predstavi je riječ o jednoj običnoj zgodi iz svakodnevnog života, koja u tumačenju izvrsnih Pere Kvrgića i Lele Margitić biva ispripovijedana na dvadesetak različitih načina, pa tako postaje vrhunska komedija, burleska koja mami salve smijeha i oduševljava glumačkom virtuoznošću.

IGOR MANDIĆ, novinar, esejist i književni kritičar, predstavio je nedavno u Zagrebu svoju novu knjigu “Sloboda lajanja / Zauzeto, Hrvat”. U prvom dijelu knjige prikupljeni su Mandićevi novinski tekstovi nastali u razdoblju sloma Jugoslavije i nakon toga (1990 – 1993), a u drugom dijelu sabrane su kolumne iz “Novosti”, objavljivane 2009. i 2010. godine.

Glavni naboj ovih tekstova predstavljaju britke i ironične kritike kako jugoslavenskog jednopartijskog sistema tako i hrvatskog nacionalističkog jednoumlja. Govoreći na predstavljanju, Mandić je rekao da knjigu posvećuje osobi koja je odredila njegov način mišljenja – Mihajlu Mihajlovu – jednom od najpoznatijih disidenata bivše Jugoslavije, koji je 1965. zbog svog eseja “Ljeto moskovsko” bio osuđen na višegodišnji zatvor.

SRĐAN DRAGOJEVIĆ i njegov hvaljeni film “Parada” uvršteni su u Panoramu, službeni program 62. Filmskog festivala u Berlinu, koji se održava u februaru. Film koji govori o Paradi ponosa i homofobiji nastao je u koprodukciji Srbije, Hrvatske, Makedonije i Slovenije: u Srbiji ga je pogledalo čak 300.000 gledalaca, dok ga je u Hrvatskoj u samo dva tjedna prikazivanja vidjelo njih 28.000. Film je prošao selekciju od nekoliko hiljada prijavljenih radova i uvršten je među 20 naslova programa Panorama, gdje se našao u društvu novih ostvarenja poznatih svjetskih redatelja, među kojima su Volker Schlöndorff i Hou Hsiao-Hsien. “‘Parada’ je hrabar i važan film”, izjavio je direktor Panorame Wieland Speck.

SLOBODAN TIŠMA dobitnik je NIN-ove nagrade za 2011. godinu za svoj roman “Bernardijeva soba”. Riječ je o prozno-poetskoj fantaziji u kojoj se pretapaju refleksije o muzici i slikama te razmišljanja o događajima, gradovima i oceanima. Slobodan Tišma rođen je 1946. u Staroj Pazovi, studirao je književnost u Novom Sadu i Beogradu, u mladosti se bavio konceptualnom umjetnošću i rock muzikom. Bio je frontmen “Lune” i “La Strade”, kultnih bendova iz osamdesetih godina. Književna kritika ocijenila je Tišmin roman kao “jednu od onih knjiga o kojima je teško pisati, jer su samodovoljne i drugačije od svega. Roman ‘Bernardijeva soba’ predstavlja i neku vrstu nježne pobune protiv knjiga koje su se ustalile, na koje se publika privikla, a koje ne donose ništa novo”.

AMILA LAGUMDŽIJA, suradnica British Councila iz Sarajeva, kreatorica je programa “Pravo ljudski film festival” koji je prošle nedjelje održan u Bugojnu. U programu su predstavljeni izložba Marine Kelava iz Zagreba i sedam autorskih filmova, među kojima je i nagrađivani film “Neprijatelj naroda” Roba Lemkina i Theta Sambatha o zločinima Crvenih Kmera, a održana je i debata o stanju nezavisne kulture u BiH. “Osnovni cilj ove inicijative je kreiranje prostora za razmjenu znanja kroz poticanje lokalnih zajednica za aktivno sudjelovanje u procesu oživljavanja nezavisne kulture. Surađujući sa različitim partnerima širom BiH, kulturne sadržaje želimo približiti što većem broju ljudi kreirajući tako društvo uključenih ljudi”, izjavila je Amila Lagumdžija.

JOSEF HASLINGER, austrijski pisac, autor je nedavno objavljenog romana “Jachymov” koji na svjetlo dana iznosi neke od mračnih činjenica iz novije povijesti Čehoslovačke u vrijeme komunizma. Riječ o tragičnoj biografiji legendarnog čehoslovačkog hokejaša Bohumila Modryja (1916 – 1963), koji je 1950. zajedno s gotovo kompletnom hokejaškom reprezentacijom uhapšen i optužen za veleizdaju, iako se radilo tek o strahu partijske vrhuške da bi momčad mogla pobjeći na Zapad. Modry je osuđen na 15 godina prisilnog rada i upućen u rudnik urana Jachymov, nakon čega je umro od leukemije. Pomoću arhiva i pisama koja mu je na uvid dala Bohumilova kći Blanka Modra, Haslinger je rekonstruirao njegov životni put koji je ujedno i priča o propuštenim šansama: Modry je nekoliko imao priliku kao profesionalni hokejaš otići u Kanadu i ne vratiti se. No, on je ostao.