Kult ličnosti

BELA ČIKOŠ SESIJA (1864 – 1931) i dosad najopsežnija retrospektiva njegovih djela bili su predmet značajnog interesa javnosti na otvorenju izložbe u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. “Imao je osjećaj za dramu i problematičnost trenutka, iz Münchena je donio dah Srednje Europe, a njegovi pejzaži i monotipi iz 1893. godine vrhunski su trenuci modernizma u hrvatskoj umjetnosti. Dao je obol bez kojeg bismo bili mnogo siromašniji”, rekao je autor izložbe Tonko Maroević. Akt “Psiha”, naslikan 1898. godine, po kojem je izložba dobila ime, najznačajnije je Čikoševo djelo, smatra Maroević, stidljivo i oslobođeno svake erotičnosti. Slikar ideja i sanjar, veliki pejzažist, preokupiran religioznim i mitološkim motivima, ovaj je slikar također bio opsjednut morbidnim motivima nasilja i smrti.

SLOBODAN ŠNAJDER, dramski pisac i novinar, objavio je svoj prvi roman pod nazivom “Morendo”, koji je ovih dana predstavljen javnosti u zagrebačkoj knjižari “Profil”. “Morendo” se preko nekoliko slojeva mitskih priča bavi susretom političkih elita i naroda u povečerje posljednjeg rata u mravinjaku velike bolnice. “Gorki smijeh glavna je karakteristika knjige, a prelaženje tragičnog u groteskno u nekim dijelovima priče izgleda kao da su montipajtonovci počeli ulaziti u svijet romana”, kazao je na promociji Velimir Visković, istaknuvši kako Šnajderova sumorna atmosfera bolnice postaje globalna metafora sveukupne ljudske egzistencije.

Napominjući kako je romanom htio položiti veliku književnu maturu, Šnajder je rekao kako se u njemu povlači fundamentalna razlika između umiranja i ubijanja. “Neki umiru, što je strašno, a neki su ubijeni, što je puno strašnije”, kazao je Šnajder.

DANIS TANOVIĆ i njegov kratki igrani film “Prtljag” pozvani su na dva prestižna filmska festivala, u Sydney i Clermont-Ferrand. Clermont-Ferrand je nakon Cannesa drugi najveći filmski festival u Francuskoj, a svake godine privlači više od 120.000 posjetilaca i 2.500 filmskih profesionalaca. Kratki film “Prtljag” je priča o Amiru, koji se nakon niza godina provedenih u inozemstvu vraća u Bosnu i Hercegovinu kako bi se pobrinuo za posmrtne ostatke svojih roditelja. Oni su ubijeni u ratu, ali njihova tijela još uvijek nisu pronađena. Amir odlučuje da posjeti i svoje rodno mjesto. Tamo, pored uništene kuće, pronalazi i zaboravljenog prijatelja, kao i one koje o njemu znaju više nego on sam…

BEKIM FEHMIU – bogatstvo izgubljeno u tišini, naziv je izložbe posvećene jednom od najvećih jugoslavenskih i kosovskih glumaca, koja je ovih dana otvorena u Peći. Kronološki prikazujući život Bekima Fehmiua, ova izložba govori o čovjeku koji je, prevladavajući ograničenja nacionalnih kultura i granica, uspio očuvati svu raznovrsnost svoje ličnosti, uz važnu poruku da bogatstvo jedne osobe leži u njenoj sposobnosti da prihvati drugoga. Izložba je dio projekta pod imenom “Dijalog, sjećanje i elaboracija konflikta” koji se provodi na području Bosne i Hercegovine, Kosova i Srbije, a njegov cilj je da promovira zajedničko kulturno naslijeđe i dijalog među etničkim zajednicama na ovim prostorima.

ROBERT FILLIOU, francuski likovni umjetnik, proglasio je 1963. godine da je “umjetnost rođena prije milijun godina”, u trenutku “kada je netko bacio spužvu u kofu vode”. Filliou je deset godina kasnije proslavio milijun i deseti rođendan umjetnosti u “Neue Galerie” u Aachenu i predložio službeno obilježavanje tog praznika. U znak sjećanja na Filliouv koncept umjetničke “Vječne mreže”, pojedini umjetnici su poslije njegove smrti 1987. godine počeli proslavljati rođendan umjetnosti. Ove godine u proslavu su se uključile kulturne institucije iz čak 22 grada Evrope. Među njima su bili i Treći program Hrvatskog radija prijenosom događaja iz Muzeja prekinutih veza i uključivanjem u programe ostalih evropskih gradova te Dramski program Radio Beograda radiofonijskim djelom “Božanski bilijar ili u potrazi za izgubljenom česticom” autora Saše Latinovića.

ETTA JAMES, jedna od istinskih diva bluesa, preminula je nakon dugotrajne borbe s leukemijom u 73. godini. Etta James, koja će biti zapamćena po legendarnim pjesmama “At Last”, “Tell Mama”, “I’d Rather Go Blind”, “Dance With Me, Henry”, “Good Rockin’ Daddy” i brojnim drugima, objavila je u toku karijere 30 albuma, osvojila čak šest muzičkih nagrada Grammy, a 1993. primljena je u Kuću slavnih (Rock & Roll Hall of Fame).

“Bila je prava muzička diva koja je definirala muzičke kategorije i koja je mogla otpjevati sve. Radio sam s njom preko tri desetljeća. Ona je moja prijateljica i nedostajat će mi zauvijek”, izjavio je njen prijatelj i menadžer Lupe De Leon.

BORIS JOHNSON, gradonačelnik Londona, inaugurirao je prvi festival suvremene arapske kulture u tom gradu. Promocija arapske kulture širi se i drugim evropskim metropolama: u Veneciji je prošle godine u sklopu Bijenala održana najveća evropska izložba suvremene arapske umjetnosti pod nazivom “Budućnost obećanja”, dok će instalacija egipatskog umjetnika Ashrafa Fode biti uključena u izložbu suvremene umjetnosti u Frankfurtu krajem mjeseca. Reedah El-Saie iz londonske galerije Modern Islamic and Contemporary Art kaže: “Prije revolucija i prosvjeda arapska umjetnost je doživljavana uglavnom egzotičnom i bezazlenom, dok su sami umjetnici bili dosta politički oprezni. No, sada postoji apetit za razumijevanjem konteksta ustanaka i došlo je do stvarnog procvata mnogo provokativnije umjetnosti.”