Prihvaćeni zahtjevi srpske zajednice

Reforma obrazovnih programa, jača pomoć povratničkim područjima te uključenje manjina u procese regionalne suradnje, neke su od komponenti programa Vlade Zorana Milanovića, koji, kako je proteklih tjedana ispregovarano, podržavaju i zastupnici nacionalnih manjina, pa tako i trojica zastupnika SDSS-a, koji na temelju uvjerljive izborne pobjede predstavljaju srpsku zajednicu.

– U program nove Vlade ušli su, na traženje SDSS-a, elementi kojima je cilj znatno podići kvalitetu života Srba u Hrvatskoj, uz ostalo i dobra rješenja vezana uz povratak izbjeglih, razvoj povratničkih sredina, problematiku bivših nositelja stanarskih prava, neisplaćene mirovine i druge slične teme – rekao je predsjednik SNV-a i jedan od trojice zastupnika Milorad Pupovac, ističući da će se elemente koji su sastavni dio Vladina programa rješavati političkim utjecajem, jer će manjinski zastupnici u ključnim resorima biti zastupljeni na nivou pomoćnika ministara.

Predloženo provesti

– U prihvaćenim prijedlozima SDSS-a nema nekih posebnih stvari koje idu samo u korist te stranke, nego je, u najvećoj mjeri, riječ o ispunjavanju postojećih zakonskih rješenja i međunarodnih obaveza koje su dosad, iz raznih razloga, bile zapostavljane – kaže Saša Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a.

– Zadovoljan sam onim što je uvršteno, i bit će sjajno ako se na svim tim stvarima bude radilo. Jasno je da postoje vremenski, financijski i drugi limiti, ali ako se budemo držali dogovora da se one sistemski rješavaju, to je velik dobitak – rekao je.

A što je to navedeno u programu? To da će u cilju stvarnog razvoja manje razvijenih područja Vlada predložiti donošenje posebnog zakona o potpomognutim područjima, koji će zamijeniti više postojećih zakona, pa će se, shodno tome, formirati uprava za potpomognuta područja. Posebna pažnja posvetit će se dovršetku započetih projekata obnove i izgradnje infrastrukture na ratom stradalim područjima, što će, na prijedlog jedinica lokalne samouprave, Vlada staviti u kategoriju prioritetnih ulaganja. Nastavit će se i izgradnja socijalne infrastrukture na povratničkim područjima, u skladu s odgovarajućim razvojnim programima, ali i dovršiti obnova elektromreže.

U okviru poticajnih mjera razmotrit će se omogućavanje povoljnijeg zakupa za manja poljoprivredna gospodarstva, snižavanje naknada i pristojbi za legalizaciju objekata te osigurati adekvatna pokrivenost potpomognutih područja savjetodavnom poljoprivrednom službom.

Bez diskriminacija u pravosuđu

SDSS je predložio, a Vlada usvojila i da nadležne pravosudne institucije dosljedno primjenjuju mehanizam aktivne revizije optužnica za ratne zločine, pokreću nove krivične postupke u slučajevima neprocesuiranih ratnih zločina, bez diskriminacije s obzirom na nacionalnu pripadnost žrtve i počinitelja, uključujući i one slučajeve u kojima je pogrešno primijenjen zakonski okvir. U cilju procesuiranja svih ratnih zločina, Vlada će surađivati sa zemljama u regiji, pa će u najkraćem mogućem roku otkloniti zakonodavne i druge prepreke toj suradnji.

Vlada će omogućiti promjenu zakonskog okvira kako bi i oni kojima su uništene kuće izvan PPDS-a dobili pravo na obnovu ili obeštećenje, a obavezuje se i na rješavanje preostalih slučajeva neovlaštenih ulaganja u imovinu srpskih povratnika, čime im se ometa posjed ili osporava vlasništvo.

Vlada će osigurati primjenu Zakona o statusu prognanika i izbjeglica za povratnike koji su korisnici Programa stambenog zbrinjavanja izvan PPDS-a, uza sva pripadajuća prava. Budžetska sredstava za stambeno zbrinjavanje osigurat će se u skladu s preuzetim međunarodnim obavezama, a ubrzat će se i olakšati dobivanje povratničkog statusa povratnicima izvan PPDS-a koji za to ispunjavaju uvjete.

Unaprijediti biračko pravo

Radit će se na unapređenju kulture multietničke tolerancije i suzbijati svaki oblik etničke ili vjerske netolerancije, a posebno govora mržnje u javnom prostoru i medijima, sportskim natjecanjima ili drugim javnim manifestacijama. Vlada je u tu svrhu spremna formirati međuresorno tijelo, koje će biti u nadležnosti potpredsjednika Vlade.

Biračko pravo nacionalnih manjina i izbor predstavnika za Sabor potrebno je unaprijediti, kako bi se izbjegla segregacija u popisu birača, time i na biračkim mjestima, a treba naći rješenje kojim se neće narušavati tajnost biračkog postupka i pripadnike nacionalnih manjina diskriminirati u biračkom pravu. U tu će se svrhu promijeniti zakonodavstvo u dijelu kojim se uređuje biranje zastupnika i način glasanja pripadnika nacionalnih manjina, uz zadržavanje neposrednog biranja.

Vlada će stvoriti zakonske uvjete koji će omogućiti efikasnije funkcioniranje vijeća nacionalnih manjina na lokalnim i regionalnim razinama, subjektivitet na nacionalnoj razini te njihovu veću povezanost u realizaciji programa, a nastavit će i s financijskom podrškom tim institucijama.

Kako je pitanje ravnopravnog zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina od naročitog interesa za punu demokratizaciju hrvatskog društva, poboljšat će se i dopuniti postojeći mehanizmi, poput Akcijskog plana za primjenu Ustavnog zakona.

Zbog zastoja u povratu imovine manjinskim vjerskim i svjetovnim institucijama, Vlada će s njihovim predstavnicima formirati radnu grupu koja će u prvih šest mjeseci mandata sastaviti popis imovine za povrat, predložiti metodologiju i rokove povrata te donijeti zakonski okvir koji će omogućiti pravedniji povrat oduzete imovine.

Školstvo i kultura

U planiranje i provođenje razvojnih programa financiranih iz fondova EU-a, posebice prekograničnih, međuregionalnih i transnacionalnih projekata, uključit će se i institucije i udruge nacionalnih manjina, navodi se u Vladinu programu.

Radi prevladavanja otvorenih pitanja i različitih pristupa određenim temama, poboljšanje odnosa sa Srbijom naročito je važno za obnovu povjerenja i partnerstva u regiji. U cilju poboljšanja međusobnih odnosa i unapređenja manjinskih prava u obje države, Vlada će zajedno s Vladom Srbije raditi na sklapanju novih i unapređenju postojećih međudržavnih sporazuma.

Vlada će reformirati osnovnoškolske i srednjoškolske obrazovne programe tako da u njih uključi sadržaje važne za identitet nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Ministarstvo obrazovanja, u suradnji s institucijama manjinskih zajednica, u prvoj će polovici mandata izraditi program, da bi se u drugoj mogao primjenjivati u školama. Osigurat će se i dosljedna primjena Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a podržat će se i registracija manjinskih srpskih škola osnovanih na području istočne Slavonije u razdoblju mirne reintegracije.

U obrazovnoj i kulturnoj politici Vlada će stvarati pretpostavke za participaciju i integraciju sadržaja kojima će se afirmirati povijesni doprinosi nacionalnih manjina i njihovih pripadnika. Kulturna politika i politika sjećanja neće biti zatvorene za povijesni, društveni i kulturni doprinos pripadnika nacionalnih manjina razvoju i identitetu Hrvatske, pa će se značajna imena, datumi i činjenice hrvatske povijesti vezane uz doprinos pripadnika manjinskih zajednica uključiti u hrvatsku kulturnu, obrazovnu i identitetsku politiku. U tu će svrhu Vlada formirati komisiju u kojoj će biti i predstavnici manjinskih institucija; komisija će u prvoj polovici mandata valorizirati taj doprinos i predložiti način njegova uključivanja u kulturnu politiku Hrvatske.

Vjerski identitet i mediji

Vlada će nastaviti obnovu uništenih ili oštećenih vjerskih i svjetovnih spomenika značajnih za identitet pripadnika manjina, pa će u suradnji s institucijama manjinskih zajednica u prvih šest mjeseci mandata napraviti popis takvih objekata te plan obnove. Isto tako, nastavit će se i obnova uništenih ili oštećenih spomenika antifašističkoj borbi.

– Program koji je Vlada ponudila jako je dobar, pogotovo stoga što se njime snažno podržava međudržavna i sektorska kulturna suradnja u regiji. To je važno, a prije nije bilo dovoljno jasno definirano – kaže Čedomir Višnjić, predsjednik SKD-a “Prosvjeta”.

– Dobro je da se nastavi obnova vjerskih spomenika. Zna se o čemu je tu riječ, jer je to kod nas Srba nešto naglašenije. U Hrvatskoj je između 400 i 450 sakralnih objekata SPC-a, dakle ne tek crkva ili dvije; crkve stare više od stotinu godina svjedoče o vremenu kad su Srbi u Hrvatskoj i Slavoniji činili četvrtinu stanovništva – kaže.

Pozdravio je što će se Vlada založiti za osnivanje redakcija za manjine na Hrvatskom radiju i HTV-u i što će se omogućiti institucionalna podrška manjinskim elektronskim medijima. – Dosad se to uspješno izbjegavalo, ali sada je jasno rečeno da će se riješiti za godinu dana. Kad je o radiju riječ, mislim da bi srpska zajednica u budućnosti trebala imati svoj medij, instituciju s nacionalnom frekvencijom – smatra Višnjić. .

Istaknuvši kako sada ima više volje za rješavanje otvorenih pitanja, iako je neke stvari trasirala bivša Vlada, Višnjić smatra da će biti velikih problema s financiranjem predloženih programa.

– Nužna je volja ministarstava da se manjinskim programima dade odgovarajuća pomoć – rekao je.