Balkan prolaz
ZEMUNCI
Sretko Kalinić i Željko Milovanović, pripadnici tzv. zemunskog klana, pokušali su u utorak rano ujutro pobjeći iz okružnog zatvora u Beogradu, odnosno iz pritvora beogradskog posebnog suda, a petorica policajaca zadržani su u pritvoru zbog sumnje da su zatvorenicima pomagali u pokušaju bijega. Kako prenose beogradski mediji, Kalinić i Milovanović su pokušali pobjeći oko 5.30 ujutru tako što isjekli rešetke na prozoru pritvorske jedinice i iskočili u dvorište. Međutim, bjegunci su odmah potom uhapšeni. U saopćenju Uprave za izvršenje kaznenih sankcija srbijanskog Ministarstva pravosuđa navodi se da su izašli iz svojih ćelija tako što su odvalili vrata, savladali pripadnika službe obezbjeđenja i iskočili kroz prozor u dvorište zatvora.
Sretko Kalinić, zvani Beli i Zver, jedan je od zavjerenika u atentatu na premijera Srbije Zorana Đinđića, zbog čega je presudom Okružnog suda u Beogradu osuđen po tri osnove, najprije na 35, a kasnije na 30 godina zatvora. U januaru 2008. Kalinić je osuđen na 40 godina zatvora za učestvovanje u ubistvima, otmicama i terorističkim djelima. Kalinićevog saučesnika Željka Milovanovića, osuđenog u Hrvatskoj na 40 godina zbog ubistva vlasnika “Nacionala” Ive Pukanića, osim osječkog suda koji ga tereti za ratne zločine u Slavoniji, traže i sudovi u Beogradu, Novom Sadu i Subotici zbog ubistava, pljački, otmice i krađe. Optužnicom posebnoga državnog odvjetništva u Beogradu Sreten Jocić, Željko Milovanović i Milenko Kuzmanović terete se za kaznena djela zločinačkog udruživanja i teškog ubojstva. Optuženi su da su za novčanu nagradu, ne manju od 1,5 milijuna eura, nakon duljeg praćenja Pukanića u listopadu 2008. pripremili eksplozivnu napravu kojom su ubijeni Pukanić i Franjić.
POŽAR
U požaru koji je u ponedjeljak izbio u redakciji podgoričkog dnevnog lista “Dan”, poginuo je tridesetdvogodišnji električar Milovan Živković, potvrdio je pomoćnik glavnog i odgovornog urednika ovog medija Nikola Marković. Živković, koji je radio na elektroinstalacijama u zgradi, prema izjavama zvaničnika, najvjerovatnije se ugušio od gustog dima u požaru koji je
progutao prostorije radiostanica D i D plus. Crnogorski premijer Igor Lukšić posjetio je redakciju “Dana” i ponudio pomoć Vlade. Prema pisanju “Dana”, koji unatoč požaru nije prestao izlaziti, pomoć su ponudili bivši i sadašnji policijski dužnosnici, te brojni predstavnici NVO sektora, književnici i drugi poslenici javne riječi. Više redakcija ostalih crnogorskih medija i dopisništva novinskih agencija odmah su ponudili pomoć redakciji. Ustupili su prostorije svojih redakcija, svoju informativnu mrežu i internetske usluge kako bi “Dan” nesmetano mogao funkcionirati. Nikola Marković kazao je da su najvjerovatnije elektroinstalacije izazvale požar. “Jedino je smrt Živkovića nenadoknadiv gubitak”, rekao je Marković.
ODUZIMANJE
Fondacija Centar za javno pravo u svojoj analizi Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske, koji je u Narodnoj skupštini RS-a prošle godine izglasan po hitnom postupku, tvrdi da zakon “oduzima pravo vlasništva protjeranim i raseljenim licima s teritorije RS-a”, javlja Al Jazeera Balkans. Podsjećamo, nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine obustavio primjenu Zakona o katastru RS-a, Narodna skupština je u oktobru prošle godine hitno usvojila modificiranu verziju ili Zakon o premjeru i katastru RS-a. “Raniji amandmani Zakona o katastru i nedavno započeta procedura amandmana Zakona o premjeru potvrđuju argument da sporni zakon ima za cilj lišiti prava vlasništva osobe koje su protjerane ili raseljene iz Republike Srpske”, navodi se u analizi saradnice Fondacije, pravnice Ene Gotovuše. Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a je i nakon donošenja drugog zakona podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti, koju je Ustavni sud RS-a odbio. Ovom odlukom suda za sada je povratnicima u RS-u onemogućeno da zaštite privatno vlasništvo.
PRAVDA
Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio je presudu Okružnog suda u Banjaluci kojom je navedeno da RS ne treba da isplati odštetu u ukupnom iznosu od 128 miliona KM Islamskoj zajednici BiH zbog 16 srušenih džamija tokom 1993. u Banjaluci. Prethodno je, u februaru 2009, presudom Osnovnog suda u Banjaluci Islamska zajednica dobila spor protiv Pravobranilaštva RS-a vezano uz rušenje 16 džamija. Prema toj presudi, radilo se o sporu ukupne vrijednosti 64 miliona eura, u kojem je kamata dostigla iznos glavnice.
Novom presudom, koju je donio Vrhovni sud RS-a, naloženo je Islamskoj zajednici da na ime sudskih troškova uplati iznos od tridesetak hiljada eura u budžet Republike Srpske. Tokom prvostupanjskog sudskog postupka, Islamska zajednica je tvrdila da su Republika Srpska i grad Banjaluka odgovorni za rušenje džamija, jer su, kako su naveli, one porušene za vrijeme trajanja policijskog časa. Sunita Šukalo, sudija Osnovnog suda u Banjaluci, nakon suđenja presudila je u korist Islamske zajednice BiH. Dragan Spasojević, zamjenik pravobranioca RS-a, smatrao je nakon prvostepene presude da je tužba Islamske zajednice zastarjela jer je podnesena sedam godina nakon rušenja džamija. Tokom prvostepenog postupka Pravobranilaštvo RS-a je, između ostalog, istaklo i kako je vještak Islamske zajednice, na čijoj procjeni je sudija Sunita Šukalo bazirala ukupan iznos presude, bio u sukobu interesa. “Mi smo stava da je šteta trebalo da bude i veća, jer je džamija Ferhadija vrijedila mnogo više od 30 miliona KM, koliko je iznosila procjena ovog vještaka”, žalili su se zastupnici Islamske zajednice BiH i nakon dobivene presude.
BLOKADA
Snježna katastrofa koja je zatrpala Europu nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je nedostatak države zablistao u punom kataklizmičkom sjaju. U akciju spašavanja građana zametenih i odsječenih snježnim nanosima bacili su se entitetske uprave civilne zaštite, Odjel za javnu sigurnost Brčko Distrikta BiH i općinske vlasti, ali se vanrednom stanju ne nazire kraj. Helikopterske službe spasavanja praktično su u danonoćnom pokretu, ali opet ne zahvaljujući državnim vlastima. Zbog neusvajanja državnoga budžeta nema načina da se legalno osigura gorivo za helikoptere koji lete, prema nepotvrđenim informacijama, isključivo zahvaljujući pozajmici od deset tona goriva od sarajevskog aerodroma. Pojedinačni napori pojedinih državnih ministara – poput osobne akcije ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića, koji je sa helikopterom Oružanih snaga BiH učestvovao u evakuaciji dvoje starijih iz Žepe – prije su izuzetak nego pravilo, tim više što su takve aktivnosti uvijek zgodna (samo)promocija. U međuvremenu, zvaničnici najavljuju potpunu katastrofu ukoliko padavine ne prestanu: iz Elektroprivrede poručuju da bi čak 90 posto Federacije BiH moglo ostati bez struje, koje u Neumu već danima nema.
PREDSJEDNICI
Snijeg na Jahorini umalo nije sastanak šefova država Bosne i Hercegovine, Republike Srbije i Republike Hrvatske pretvorio u pravu internacionalnu dramu. Dok su čekali da se putevi koji vode sa podivljale olimpijske ljepotice raščiste, predsjednici su razgovarali o saradnji u borbi protiv organiziranog kriminala, zajedničkoj kandidaturi za međunarodna sportska dešavanja, zajedničkom apliciranju na fondove Europske unije u cilju bolje prekogranične saradnje, međusobnom zastupanju u konzularnim stvarima u trećim državama i promjenama graničnog režima po ulasku Hrvatske u EU. Dok su o većini tema dijelili stavove, nesuglasice su nastale nakon što su predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović na Jahorini ozvaničili Josipovićevu ideju o sklapanju bilateralnog sporazuma o procesuiranju ratnih zločina po mjestu prebivališta, o čemu u bosanskohercegovačkom Predsjedništvu nema konsenzusa.